Kako smo pisali, HDZ je kao stranka na čelu s Andrejem Plenkovićem čvrsto odlučila iznajmiti plenarnu dvoranu Hrvatskog sabora za skup Europske pučke stranke, grupacije unutar Europskog parlamenta, a to je pravdala tvrdnjom kako su isto napravila i druge zemlje poput Finske, Danske i Litve.
Oporbene stranke napale su HDZ i premijera Plenkovića zbog iznajmljivanja s tvrdnjom kako je riječ skandalu, na što je Plenković odgovorio kako samo neznalice kritiziraju dolazak EPP-a. Priča se međutim zakomplicirala, kada su Finska i Danska te posljednja u nizu Litva demantirale HDZ-ovo priopćenje da su iznajmljivale ili iznajmljuju vlastite nacionalne parlamente. Iz Litve su na upit medija istaknuli kako dvoranu nacionalnog parlamenta nije moguće unajmiti.
Mala cijena najma uz dogovor HDZ-a i SDP-a?
Ipak, sabornica je iznajmljena za 74488 kuna, što su podržali članovi Predsjedništva Sabora Gordan Jandroković (HDZ), Milijan Brkić (HDZ), Željko Reiner (HDZ), Furio Radin (manjina), Siniša Hajdaš Dončić (SDP), a Mostov Božo Petrov bio je suzdržan.
Poznato, je kako je Andrej Plenković kao bivši eurozastupnik i diplomat popularan u EPP-u (za razliku od primjerice mađarskog premijera Viktora Orbana), pa je tako bio imenovan za pregovarača u ime te grupacije oko mogućih kandidata za predsjednika Europske komisije stoga je vjerojatno pridonio tome da se kongres EPP-a održi u Zagrebu. Konkretno Kongres EPP-a održat će se u Areni, a sastanak Predsjedništva i Političke skupine trebao bi biti u Hrvatskom saboru.
Kako je otkriveno, Sabor je upit EPP-a za iznajmljivanje Sabornice dobio još u travnju ove godine, pa je zanimljivo da je pravilnik Sabora izmijenjen jedva mjesec dana prije nego što je javnost saznala kako će visoki dom hrvatske države biti iznajmljen stranoj, nad-državnoj političkoj instituciji. Kako je riječ o tijelu kojem od hrvatskih stranaka pripada samo HDZ, pitanje je, je li Andrej Plenković s pozicije premijera utjecao na Hrvatski sabor koji je iznad Vlade?
>Poljski europarlamentarac i bivši liberal otkriva kako je ljevica preuzela desni centar u Europi
Odnos Sabora i Vlade
U takvom ustavnom poretku, Sabor posjeduje zakonodavnu vlast te je neovisan od Vlade. On direktno odgovara hrvatskim građanima koji ga i biraju. S druge strane, Vlada posjeduje izvršnu vlast, ali politički odgovora Saboru i podnosi ostavku ukoliko izgubi njegovo povjerenje.
Iako premijer Plenković naglašava kako u posljednjih 30 godina nije bilo “nikada većeg političkog skupa jedne političke obitelji na europskoj razini, u Zagrebu, a uopće i u Hrvatskoj”, činjenica jest da do sada u sabornici nije održan niti jedan politički skup.
Nadalje Sabornica je mjesto gdje se održavaju plenarne sjednice Hrvatskog sabora, pa samim time u njoj borave isključivo saborski zastupnici te u pojedinim iznimkama članovi Vlade, drugi istaknuti pojedinci vrha hrvatske države ili građani.
Tako primjerice postoji dokument ‘Pravilnik o javnosti rada Hrvatskoga sabora i radnih tijela’ kojim se definira kada i kako građani mogu boraviti u Sabornici odnosno, biti promatrači na sjenicama s točno određene galerije u Velikoj vijećnici.
Što znamo o EPP-u?
Europska pučka stranka, koja namjerava održati skup vrlo visokog stupnja u Hrvatskom saboru, osnovana je 1976. godine, te se smatra strankom desnog centra, a navodi kako svoje korijene vuče još od “otaca” Europske unije Roberta Schumana, Alcida de Gaspieria i Konrada Adenauera. EPP je se zalaže za snažnu Europu temeljenu na federalnom modelu koji se oslanja na načelo supsidijarnosti.
Trenutno u radu EPP-a sudjeluju 84 stranke iz 43 europske države, a na čelu stranke je francuski političar Joseph Daul, dugogodišnji član Europskog parlamenta. Među trenutnim liderima država čije su stranke članice EPP-a su Angela Merkel(Njemačka), Klaus Iohannis (Rumunjska), Leo Varadkar (Irska), Nicos Anastasiades (Cipar), Boyko Borissov (Bugarska), Aleksandar Vučić (Srbija), Sebastian Kurz (Austrija, Andrej Plenković, Krišjānis Kariņš (Latvija), Kyriakos Mitsotakis (Grčka), mađarski premijer Viktor Orban čija je stranka suspendirana u EPP-u, Erna Solberg (Norveška), Šefik Džaferović (BiH) i Maia Sandu (Moldavija).
Iako se EPP predstavlja kao stranka desnog centra, ona je desetljećima u neformalnoj koaliciji sa Socijaldemokratima u Europskom parlamentu kod gotovo svih ključnih pitanja za Europsku uniju. Tako je primjerice mađarski premijer Viktor Orban više puta optužio tu grupaciju da je napustila svoja načela. Isto tako, član ove grupacije desnog centra nije najveća poljska stranka, konzervativna Pravo i pravda, niti talijanska Liga Mattea Salvinija, a niti francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
