Institut za društvena istraživanja proveo je projekt Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti COVID-19 i potresa iz 2020. godine na organizaciju odgojno-obrazovnih procesa i dobrobit učenika i odgojno-obrazovnih djelatnika, a rezultati su predstavljeni danas na konferenciji za novinare, prenosi dnevnik.hr.
Radovan Fuchs, ministar obrazovanja, rekao je da je riječ o izrazito dobrom i hvale vrijednom istraživanju. “Ovo je istraživanje provedeno na do sada najvećem broju ispitanika. 20.000 učenika sudjelovalo je u istraživanju i oko 5000 nastavnika, a rezultati su izrazito interesantni”, rekao je Fuchs.
Ministar je rekao da će se donijeti konkretne mjere na osnovu i podataka iz ovog istraživanja. “Sigurno smo uvažili dobar dio zaključaka ove studije u preporukama za novu školsku godinu. Ovdje je masa toga vrlo značajnog, i na osnovu toga ćemo implementirati neke nove mjere”, rekao je Fuchs, dodajući da će nove mjere najvjerojatnije biti predstavljene u petak na konferenciji Nacionalnog stožera, ali da će nešto o tome “sigurno reći i premijer sutra na sjednici Vlade”.
Maske se i dalje neće nositi u nižim razredima, ali još nije odlučeno što će biti u višim razredima. No, ministar kaže da u slučaju kada se zarazi netko iz razreda u kojem svi nose maske, ostali učenici ne moraju ići u samoizolaciju.
Što se tiče dobrovoljnog cijepljenja u školama, ministar je rekao da u takvim slučajevima nemaju što preporučivati roditeljima. “Činjenica je da su pojedina cjepiva dozvoljena za primjenu na djeci od 12 godina na više. Sigurno nećemo naređivati nikome da cijepi djecu, ali mogu reći da razumijem da bi bilo vrlo korisno roditeljima čija djeca spadaju u rizične skupine, da dobro razmisle trebaju li cjepivo ili ne”, rekao je Fuchs, dodajući da cijepljenja po školama neće biti već za to postoji školska medicina.
Boris Jokić, ravnatelj Instituta, rekao je da bi rezultati trebali biti osnova za uvođenje sustavnih mjera u Hrvatskoj. Istraživanje osigurava potpunu reprezentativnost za sve osnovne i srednje škole.
Za veliku većinu učenika pandemija je imala izrazito negativan utjecaj, pokazalo je ovo istraživanje. Ipak, 33,3 posto maturanata reklo je da je pandemija pozitivno utjecala na njihov odnos s obitelji.
“Negativan utjecaj pandemije na psihičko zdravlje dominantan je”, rekao je Jokić predstavljajući rezultate istraživanja. “Primjećujemo značajno povećanje depresivnog i anksioznih stanja učenika, ali broj vršnjačkog nasilja je stagnirao ili je došlo do blagog pada”, jedan je od zaključaka stručnih djelatnika.
Maturanti su se izrazito negativno izjasnili o nošenju maski na nastavi. Bez obzira na dob učenika, preferiraju nastavu u učionici, umjesto nastave na daljinu, pokazalo je istraživanje. “Nastava na daljinu učinila je to da zavole nastavu u učionici”, rekao je Jokić.
Gotovo svi nastavnici rekli su da im se povećala zahtjevnost posla u pandemiji, otkriva Jokić, dodajući da je zahtjevnost najveća u gimnazijskom obrazovanju. “Zahtjevnost im je bila ponajveća u nastavi na daljinu, što se tiče njihovih obaveza i stresa kojem su izloženi”, kaže Jokić.
Na pitanje jesu li škole spremne za novi pandemijski val, većina ravnatelja se izjasnila da “relativno jesu” za ono što bi se trebalo dogoditi, ukoliko će se nastava opet izvoditi na daljinu.
Nužno je držati škole otvorenima, to je naša ključna poruka, zaključio je Jokić.
U Projektu je sudjelovala 161 osnovna i srednja škola iz svih dijelova Hrvatske, a između ostalog odgovara na pitanja kako je pandemija utjecala na život učenika, jesu li škole spremne za novi val i slično.