Stranka Možemo nastala je iz koalicije manjih krajnje lijevih stranaka koje su izašle na lokalne zagrebačke izbore 2017. godine. Tu su koaliciju činile sljedeće stranke: Zagreb je NAŠ!, Nova ljevica, ORaH (Održivi razvoj Hrvatske), Radnička fronta i Za grad. Neokomunistička Radnička fronta napustila je koaliciju prije sljedećih lokalnih izbora. Godine 2021. Možemo izlazi na izbore u sljedećem sastavu: Možemo – politička platforma, Zagreb je NAŠ!, Nova ljevica, Zelena alternativa – ORaH i Za grad. U međuvremenu, između 2017. i 2021., javnosti se predstavila stranka, odnosno “politička platforma” Možemo. Kako je izgledalo predstavljanje stranke? Što je ponuđeno biračima? Tko je činio glavni kadar stranke te 2019. godine?
> Umjetnost po ukusu Možemo: Tomašević daje desetke tisuća eura udruzi čiji osnivač – čita svinjama
Prema informacijama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, puni naziv stranke Možemo glasi: „Možemo! – politička platforma“. Sjedište joj je u Ulici kneza Mislava 8 u Zagrebu. Upisana je u registar političkih stranaka 14. ožujka 2019. godine. Možemo ima dva koordinatora koji predstavljaju i zastupaju stranku. To su gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i zastupnica u Hrvatskom saboru Sandra Benčić. Kao treća odgovorna osoba navodi se Tomislav Domes, član Upravnog odbora.

U Upravnom odboru stranke, uz Tomaševića, Benčić i Domesa, sjede i: Danijela Dolenec, Damir Bakić, Dušica Radojčić, Teodor Celakoski, Đuro Capor, Urša Raukar-Gamulin, Jelena Miloš, Ivana Kekin, Marina Ivandić, Iva Ivšić, Gordan Bosanac, Boris Kiš, Tomislav Medak i Marijana Rimanić.
Službeno predstavljanje stranke Možemo 2019.
Stranka je službeno predstavljena u Zagrebu 10. veljače 2019. godine. Tada su je činile 134 osobe, a na osnivačkoj skupštini je odlučeno da stranka neće imati predsjednika, već dvoje koordinatora – Sandru Benčić i Teodora Celakoskog, koji su zajedno s još pet članova činili Upravni odbor. Kao što je navedeno, danas je koordinator Tomašević, dok je Celakoski glavni tajnik. Proširio se i sastav Upravnog odbora koji sada čini 17 članova, uključujući dva koordinatora. Također, prema podacima na stranicama stranke, postoji i tijelo koje se naziva „Vijećem“, a zajedno s koordinatorima i Upravnim odborom broji 64 člana.
> Teodor Celakoski, ‘udrugar’ broj 1, glavni je arhitekt mreže udruga povezanih s Možemo
Ono što je najzanimljivije iz predstavljanja stranke jest distanciranje od ideološki bliskog SDP-a (Socijaldemokratska partija Hrvatske). Benčić je tada stranku svrstala na ljevicu te odbacila suradnju sa SDP-om, smatrajući ga strankom „liberalnog centra“. Politički spektar s kojim je Možemo tada bio otvoren za suradnju prostirao se od „izvanparlamentarne krajnje ljevice do socijaldemokrata“. Osnivači su novu stranku definirali kao „pravu ljevicu“.
Od odbijanja suradnje sa SDP-om do koalicije na lokalnim izborima 2025.
Možemo je na parlamentarne izbore 2020. izašao u okviru „Zeleno-lijeve koalicije“ (Možemo!, Zagreb je NAŠ!, Nova ljevica, Za grad, Radnička fronta i ORaH). Iste godine Radnička fronta napušta koaliciju, a 2023. to će učiniti i ORaH.
Na lokalne izbore 2021. Možemo izlazi bez Radničke fronte i bez SDP-a koji je dvije godine radnije označen kao liberalni centar, nepodoban za koaliciju.
Na parlamentarne izbore 2024. Možemo izlazi s manje poznatom strankom Hoćemo pravedno ili samostalno, ovisno o izbornoj jedinici. Na krajnjem jugu Hrvatske, nastupa zajedno sa strankom Srđ je Grad. Suradnja s SDP-om nije ostvarena.
Međutim, na lokalne izbore 2025. Možemo izlazi sa SDP-om. Zajednički kandidat za gradonačelnika bio je Tomašević.
> Udruzi članice stranke Možemo Tomaševićeva je vlast 2024. uplatila više od 50.000 eura!
Asimilacija manjih stranaka u Možemo – Nova ljevica, Zagreb je NAŠ! i Za grad
Te 2025. na listi nije bilo manjih stranaka koje su ranije izlazile na lokalne izbore za Zagreb: Nova ljevica, Zagreb je NAŠ! i Za grad. One su danas asimilirane u Možemo. Primjerice, na stranicama Nove ljevice kao predsjednica stranke i dalje se navodi Ivana Kekin, dok je njezina potpredsjednica Rada Borić. Kekin je u Upravnom odboru Možemo, a Borić u Vijeću.

U stranci Zagreb je NAŠ!, prema informacijama na službenim stranicama, koordinatorice su Marina Ivandić i Iva Ivšić. Članovi Upravnog odbora su: Marta Kiš, Marijana Rimanić, Daniela Širinić i Marin Živković. Ivandić, Ivšić i Rimanić danas su članice Upravnog odbora Možemo. Širinić i Živković su članovi Vijeća.
Stranka Za grad nema službenu stranicu, već samo Facebook račun. Domena za-grad.com slobodna je za kupiti. Posljednja objava na Facebooku datira iz srpnja 2024. godine. Prenesena je objava ogranka stranke Možemo – Maksimir. Supredsjednici stranke Iva Kvakić i Ivan Zelenić koji su najavili izlazak na parlamentarne izbore 2015. danas se ne nalaze u Vijeću stranke Možemo. Stoga, možemo slobodno zaključiti da su Nova ljevica, Zagreb je NAŠ! i Za grad politički korijeni stranke Možemo.
Možda će vas zanimati
Korijeni stranke Možemo: Od Varšavske ulice do Skupštine Grada Zagreba
Prvi test i ispitivanje terena za osvajanje vlasti bili su lokalni izbori 2017. godine.
Zelena ljevica
Nadalje, te 2019. godine mediji su istaknuli nekoliko zvučnih imena koji su podržali novu stranku. To su: glumica Urša Raukar, glumac Vilim Matula, redatelj i producent Dario Juričan, autor dokumentarnog serijala „Gazda“, Mima Simić, književnica i LGBT aktivistica, te Ivo Špigel, suvlasnik informatičke tvrtke Perpetuum mobile i jedan od osnivača udruge Zagrebački inkubator poduzetništva.
Kakve vrijednosti i stavove zastupa Možemo, najbolje je provjeriti na samom izvoru – internetskim stranicama stranke. Osim što se politički svrstava na ljevicu, Možemo se identificira i kao zelena stranka. Od europskih izbora 2024., Možemo je dio grupacije „European Greens“ u Europskom parlamentu.

U članku 6. Statuta Možemo, između ostalog, navodi kako se zalaže za: „smanjivanje ekološkog otiska i prelazak na bezugljičnu ekonomiju“, „rodnu ravnopravnost“, zaštitu „reproduktivnih prava žena“, promicanje „feminizacije politike kroz uspostavu rodne ravnoteže“, kreiranje „pravednog i progresivnog poreznog sustava“, te borbu protiv „klijentelizma i korupcije koje su državu i društvo od početka 1990-ih otele iz domene javnog interesa i stavile ih u službu privatnih interesa“.
> Tomašević i Možemo financiraju udrugu koja djeci prezentira lezbijstvo, queer i rodne stereotipe
Antifašizam i LGBT ideologija
Jedna od ključnih točaka iz kojih izviru vrijednosti stranke jest „antifašizam“, odnosno komunistički revolucionarni pokret iz razdoblja Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije. Svake godine, o trošku Grada Zagreba, stranka Možemo, gradonačelnik Tomašević i njegovi zamjenici sudjeluju u manifestaciji „Trnjanski kresovi“ koja se organizira u čast partizanima koji su zauzeli Zagreb 8. svibnja 1945. i uspostavili totalitarni i nedemokratski komunistički režim po uzoru na onaj Josifa Staljina u SSSR-u.

> Što su Trnjanski kresovi? Znate li da ih vi financirate?
Uz zvijezdu petokraku, vrlo važan simbol za stranku Možemo jest šestobojna duga, odnosno zastava LGBT ideologije. Dana 6. prosinca 2024. Tomašević je donio „Program Grada Zagreba za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba za razdoblje do kraja 2026. godine“ kojim je i službeno potvrdio posvećenost stranke ovoj ideologiji, pored redovite posjećenosti homoseksualne povorke u gradu i sudjelovanja u njezinoj organizaciji.
U uvodu dokumenta gradonačelnik Tomašević konstatira sljedeće: „Grad Zagreb prepoznao je važnost i potrebu donošenja programa za suzbijanje diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta radi zaštite prava LGBTIQ+ osoba, promicanja inkluzivnog društva, senzibiliziranja i uklanjanja stigme, prevencije nasilja te očuvanja društvene kohezije“.
Ukratko, stranka Možemo kao svoje glavne vrijednosti i ciljeve ističe: rodnu i LGBT ideologiju, feminizam, antifašizam i zelene politike.
*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije
> Tomašević je u 2024. Bosančevoj LGBT udruzi Domino isplatio 235 100 eura!
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr




Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.