Sučeljavanje Hornika i Šafrana – partizanske mirovine već 27 godina strahovito opterećuju državni proračun

Foto: Snimka zaslona

Na Z1 televiziji pod dirigentskom palicom Anite Malenice po pitanju razlika u mirovinama, socijalnim pravima i naknadama između hrvatskih stradalnika Domovinskog rata i boraca NOR-a i bivše JNA sučelili su se Guido Hornik, umirovljeni bojnik HV-a i član Čuvara Domovine i Stjepan Šafran, tajnik antifašista za Zagreb jug (Uaba  Jug Zagreb).

Guido Hornik je dragovoljac Domovinskog rata i od samog početka rata pripadnik elitne postrojbe ZNG-a 2. brigade, dok Stjepan Šafran nije bio sudionik partizanskog pokreta jer nema dovoljan broj godina, ali je ipak u vodstvu tog pokreta zajedno s Franjom Habulinom koji je rođen 12 godina poslije rata. U novije vrijeme došao je u centar zanimanja jer je bio dio skupine prosvjednika i protivnika postavljanja ploče poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu. Tada je došlo i do incidenta jer su nezadovoljni mještani Jasenovca, cijeneći i sjećajući se poginulih hrvatskih branitelja njihovog u ratu porušenog i etnički očišćenog mjesta, verbalno suprotstavili tzv. antifašistima. Naravno, posebno ih je iritiralo i to što su njihovo mjesto srušili i ljudi s petokrakama na vojnim odorama i tenkovima, koji su se u tom rušenju pozivali da su antifašisti, dok su za njih (JNA i pobunjeni domaći Srbi) branitelji bili – ustaše i fašisti.

Vratimo se na temu emisije.

Početak emisije započet je prikazom kojima su mirovine boraca NOR-a i bivše JNA preuzete Ukazom RH, te su sa financijskog tereta Federacije (Jugoslavije i njen federalni proračun) postale prava i obveze proračuna republike Hrvatske. Time je Hornik dao jasnu poruku da su njihove mirovine politička odluka za koje nema uporišta u plaćenim doprinosima u Hrvatski mirovinski fond.

Kroz emisiju došlo se do zaključka da su mirovine boraca NOR-a nasljedne (čak i na braću, sestre i unuke) i prenosive dok hrvatski stradalnici i djeca poginulih hrvatskih branitelja ta prava nemaju niti ih mogu koristiti.

Iako je Šafran naveo da su njihove mirovine manje od stradalnika Domovinskog rata, podatak koji je Hornik razotkrio o primanjima iz Ministarstva hrvatskih branitelja jest da se većina njih zapravo dodatnim uplatama podmiruje do određene visine mirovine.

Većina hrvatskog naroda vođena medijskim natpisima hrvatske stradalnike Domovinskog rata doživljava kao teret državnog proračuna i proračuna MHB. Iz prikaza „Izvješća o rezultatima ostvarenja aktivnosti i projekata u financijskom planu MHB za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2015. godine“ vidljiv je podatak da su glavni teret socijalnog zbrinjavanja zapravo partizani i bivši oficiri JNA, a ne stradalnici Domovinskog rata. Tako se za sudionike i žrtve drugog svjetskog rata u toj godini potrošilo 81.710.371.10 kn dok za stradalnike Domovinskog rata samo 22.765.777,10 kn ili četiri puta manje dok je stambeno zbrinjavanje HRVI i članova njihovih obitelji iznosilo je tek 41.767.011.53 kn.

Zanimljivo je  i to da je Hrvatska preuzela plaćati mirovine oficirima JNA kod kojih postoji mogućnost da nikada nisu ni živjeli na teritoriju Hrvatske, a kamoli da je uplaćena lipa u hrvatski mirovinski fond.

Hornik je upozorio je i na bitnu činjenicu o kojoj malo ljudi razmišlja kada vidi današnji broj umirovljenika NOB-a od čak 16.320 korisnika 72 godine nakon završetka rata (to znači da bi 18- godišnjak 1945. danas imao 90 godina). Broj tih korisnika kroz povijest stvaranja hrvatske države bio je ogroman i na njih su potrošene i toršile su se milijarde kuna. U 2003. godini, kada se prvi puta službeno objavio podatak o skupinama umirovljenika, boraca NOR-a je bilo 72.878, dok je bivših pripadnika JNA koji primaju mirovine u Hrvatskoj bilo 14.698, što je gotovo 90.000 ljudi. To znači da je u trenutku stvaranja hrvatske države, 45 godina nakon završetka II. svjetskog rata, Hrvatska morala plaćati oko 130.000 samo partizanskih mirovina, uz još tisuće oficirima JNA! Taj broj se smanjivao i došao na današnjih 16.320, od kojih najmlađi korisnik partizanske mirovine danas 2017. godini ima svega 14 godina i rođen je 2003. godine.

Uspoređujući današnje omjere mirovina, Hornik spomenuo je da smo samo u toj godini za te dvije kategorije umirovljenika dali preko 3 milijarde kuna zanemarujući naše umirovljenike!

Kraj ove teme bio je pitanje voditeljice kako se može riješiti taj problem, a  Hornik je dao dvije mogućnosti i ideje. Jedna je da civilizacijskim postupkom zatražimo od Republike Srbije isplatu iz fonda u koji su uplaćivani njihovi doprinosi sva dosadašnja davanja za njihove mirovine i preusmjerimo ih prema povećanju mirovina našim najugroženijim kategorijama umirovljenika. Druga je da se mirovine hrvatskih stradalnika naplati putem ratne odštete koja je temeljem Sporazuma o normalizaciji odnosa između RH i tadašnje SRJ, potpisana 23. kolovoza 1996 godine. Time bi se mirovine hrvatskih stradalnika skinule sa tereta Državnog proračuna, a hrvatska Vlada bi imala prostora ta sredstva usmjeriti u razvoj RH.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr