Nako što je u Süddeutsche Zeitungu objavljen tekst pod naslovom „Upitno domoljublje“ („Fragwürdiger Patriotismus“) pun netočnosti o hrvatskom ministru kulture Zlatku Hasanbegoviću, Hrvatski svjetski kongres Njemačke uputio je otvoreno pismo naslovljeno na Stefana Korneliusa, urednika politke u njemačkim novinama Süddeutsche Zeitung, ali i na urednika tih novina Kurta Kisslera, u kojemu kritiziraju članak naslova “Fragwürdiger Patriotismus”, objavljen 09. veljače, a kojeg potpisuje Nadia Pantel, koja, prema istraživanju portala Fenix radi u tim novinama kao volonterka.
Otvoreno pismo koje je HSKNJ na svojoj Facebook stranici objavio na njemačkom jeziku, Fenix je u cijelosti prenio u prijevodu na hrvatskom jeziku.
“Poštovani gospodine Kornelius,
obraćamo Vam se u ime Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, krovne organizacije hrvatskih udruga u Njemačkoj, a vezano uz članak objavljen u Vašim novinama od 9. veljače 2016. pod naslovom ‘Fragwürdiger Patriotismus’ koji je potpisala gospođa Nadia Pantel.
Navedeni članak, poradi selektivnog i neutemeljenog pisanja svedenog na isprazno i neprofesionalno etiketiranje novog hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, izazvao je popriličnu buru negodovanja u hrvatskoj zajednici u Njemačkoj i Bavarskoj, među kojima su i mnogi koji su godinama Vaši vjerni čitatelji.
Koliko smo mogli na internetu istražiti, gospođa Pantel je volonterka koja radi u Vašem cijenjenom listu, te nas iskreno čudi što se jednoj volonterki, a na osnovu iznesenog u članku itekako je upitna njezina novinarska profesionalnost, daje prilika da piše o ovako osjetljivim temama bez osnovnog povijesnog znanja u listu poput Süddeutsche Zeitung.
Gospođa Pantel priključila se je hajci koja se provodi po sistemu ‘ad Hominem’ koja je neviđena u novijoj demokratskoj povijesti Hrvatske, a i Europe, protiv jednog državnog dužnosnika, pri tomu implicirajući da je fašista iako ovaj s fašizmom nema nikakve veze, što je, dapače, više puta javno demantirao. Autorica teksta također na neumjesan način iskrivljuje povijesne činjenice te floskulama, kakvim je Hrvatska početkom 90-ih napadana iz antidemokratskih krugova, nasrće na ministra. Navodi da je protestno pismo protiv njega potpisalo 178 članova PEN-a i 1131 novinar, filmski i kazališni režiser, kulturni djelatnik, aludirajući pri tomu na njegovu ‘nestručnost’ zaboravljajući pri tom struku.
Ministrove historiografske interpretacije potvrdio je respektabilan broj od 77 hrvatskih povjesničara zaposlenih na Sveučilištima, Institutima za povijesna i društvena istraživanja, povjesničara angažiranih u nacionalnim TV produkcijama, povjesničara u izdavaštvu.
Vrlo je važno napomenuti da autorica teksta izbjegava iznijeti činjenicu da je hajka na ministra počela onog trenutka kada je krenuo u obračun s hrvatskom kulturnom mafijom, dakle onima koji već godinama, nelegalno i bez godišnjih stručnih i financijskih planova te podnošenja popisa troškova, troše novac hrvatskih poreznih obveznika na sve, a najmanje na kulturu. Zanima nas kako bi njemačke financijske institucije reagirale da njemačke kulturne udruge i institucije ne podnesu financijska izvješća i umjesto u kulturu trpaju novac u vlastite džepove?
Također, autorica pomalo sarkastično navodi da je ministar Hasanbegović danas suorganizator komemoracije na Bleiburgu u kojemu su 1945. godine pobijeni suradnici ustaškog režima. Ovo je izjava koja je itekako bolna za brojne Hrvate, od kojih veliki dio živi u Njemačkoj. Da poučimo gospođu, 1945. je u Bleiburgu bez suđenja i na najbestijalniji način od strane Titova komunističko-državnog terorizma ubijeno preko 200 tisuća muškaraca, žena i djece čime je počinjen jedan od najvećih i najstrašnijih zločina u poslijeratnoj Europi. Austrija, Slovenija i Hrvatska pune su masovnih grobnica koje se još otkrivaju, dok dio zločinaca o tome šuti.
Gospođo Pantel, zar do Vas ne dopiru vapaji 200 tisuća nevinih žrtava?
Ako Vam o ovoj temi treba stručno i znanstveno neovisnih podataka, vrlo rado ćemo Vas uputiti na izvore. Autorica i dalje u tekstu, namjerno ili iz neznanja, iskrivljuje činjenice iz novije hrvatske povijesti i navodi da “ministar podgrijava stare konflikte iz 90-ih sa Srbijom” kada je Hrvatska “važila kao narod potlačen od Srba”. Molili bi autoricu Pantel da navede bilo koju izjavu koju je ministar Hasanbegović dao u kojoj podgrijava ‘stare konflikte iz 90-ih’.
Također, Hrvatska nije ‘važila kao potlačena od Srba’, ona je uistinu 90-ih bila žrtvom oružane agresije Srbije putem bivše JNA i paravojnih i terorističkih srpskih postrojbi, što je potvrđeno u više optužnica i više procesa koji su protiv Srbije i Srba kao izvršitelja zločina, vođeni pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu i Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Što se tiče izjave ministra Hasanbegovića o komunizmu i komunističkoj diktaturi u Hrvatskoj, dopustiti će te da kao povjesničar, ministar Hasanbegović ima pravo na stručno mišljenje i integritet, i gdje je svakako stručniji od gđe Pantel. Dopustiti ćete da se u jednome u ovome tekstu i složimos gđom Pantel, a to je da su u Hrvatskoj prioritet gospodarski problemi, sprječavanje odlaska mladih i obrazivanih te borba protiv korupcije. Nadodati ćemo, i protiv koruptivih ostataka komunističkog režima koji su dobro pozicionirani na ključnim funkcijama u hrvatskom društvu.
Kako bi Vi i njemačka javnost reagirali da Vam danas, npr. glavni intendant ARD-a bude jedan od glavnih urednika nekadašnje državne televizije u vrijeme DDR-a, ili recimo da Vam danas na čelu vijeća za medije (Medienrata, Medienkom ission, Landesrundfunkausschussa) sjedi bivši doušnik STASI-a?
Iskreno se nadamo da će te kao profesionalna i novinarski neutralna kuća, objaviti našu ideološki nepoterećenu reakciju na pisanje gđe Pantel koje je duboko povrijedilo brojne Hrvate u Njemačkoj, a sa gđom Pantel bi uvijek rado popili kavu i popričali na ovu temu.
S poštovanjem,
Hrvatski svjetski kongres Njemačke”, stoji u pismu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
