Suđenje šestorki – Sudac Agius Jadranku Prliću: Držite nam lekciju iz povijesti, to me ne zanima

Foto: snimka zaslona

“Ovo suđenje je tamna strana međunarodne pravde koje će usporiti njezin razvoj, ali je ne smije dovesti u pitanje, a ako je ovih 13 godina bila cijena za to, neka tako bude, jer ionako te godine ništa ne može vratiti”, poručio je Jadranko Prlić, prvooptuženi na suđenju za Herceg-Bosnu pred Haaškim sudom na kraju rasprave u žalbenom postupku. “Zasigurno ne može”, dodao je na Prlićeve riječi predsjedavajući Žalbenog vijeća, sudac Carmel Agius, prenosi Večernji list.

Petero sudaca pravomoćnu će presudu donijeti najkasnije do studenog. Branitelji šestorke danas su završili iznositi argumentaciju za rušenje nepravomoćne presude kojom je Raspravno vijeće u svibnju 2013. osudilo svu šestoricu kao sudionike “udruženog zločinačkog pothvata” (UZP) kojemu je cilj bio “etničko čišćenje prostora Herceg-Bosne i njezino pripajanje Hrvatskoj”.

“Iako je riječ 2016. godine bila “post-truth” (post-istina), za mene je to bila riječ 2013. godine”, rekao je Prlić u osobnom obraćanju sucima, na što su jučer svi optuženi imali pravo. “Svjestan sam da sudska istina ne mora odgovarati stvarnoj, ali da može biti toliko divergentna i suprotstavljena činjenicama, to je previše”, dodao je Prlić, govoreći o nepravomoćnoj presudi, po kojoj, kako je rekao, ispada da je njegova najveća greška to što je ostao, što nije pobjegao za vrijeme rata. To su u svojim osobnim obraćanjima ponavljali i Slobodan Praljak i Milivoj Petković.

“U Mostaru je Armija BiH napadala HVO, a ne obrnuto”, rekao je Praljak sucima. “Ako na kraju časni sud zaključi da sam kriv, ne tražim olakotne okolnosti. Moja savjest je čista”, zaključio je u svom obraćanju, koje je započeo navodeći primjere iz Njemačke (“njemački MUP registrirao je 3700 napada na izbjeglice, što nisu uspjeli spriječiti i pronaći počinitelje”) i SAD-a (“uragan Katrina potaknuo je 1700 kaznenih djela, ubojstava, silovanja, pljački, a moćni atributi moćne Amerike nisu uspjeli pronaći počinitelje”). “U BiH 1992. u nekoliko dana nakon srpske agresije urušila se cjelokupna struktura države, kolabirale su sve institucije”, rekao je Praljak.

Svi optuženi djelovali su zadovoljni što se bliži pravomoćna presuda, ali i pomalo frustrirani zbog osjećaja da nisu imali pravično suđenje te da ni sada u žalbenoj raspravi nisu mogli iznijeti neke od argumenata koje su željeli iznijeti – zbog toga što Žalbeno vijeće nema mandat razmatrati nanovo već razmotrene dokaze, već gleda precizno određene detalje na kojima počivaju žalbe kako braniteljskih timova, tako i tužiteljstva koje traži puno veće kazne zatvora.

Sudac prekidao Prlića

Tako je predsjedavajući sudac Agius danas u nekoliko navrata prekidao Prlićev odgovor na tužiteljev žalbeni zahtjev. Nije dozvolio Prliću da objasni kako se “približavamo opasnom presedanu da se optuži bilo tko za jednostavno slanje vojnika u rat, pa čak i ako, poput mene, nije u zapovjednom lancu”.

“Tuđman je bio osnova za utvrđivanje zločinačke namjere (u nepravomoćnoj presudi, op.a.), a evo što je on govorio…” nastavio je Prlić želeći pokazati jedan slajd, no sudac Agius, dotad već vidno iznerviran nakon što je Prlića nekoliko puta opominjao da se usredotoči samo i isključivo na jedan dio žalbe tužiteljstva, odgovorio je ovako: “Držite nam lekciju iz povijesti, ali mene to ne zanima. Samo me zanima što imate za reći o UZP3. Ostalo možete sa sobom ponijeti kući”, rekao je Agius. “Samo pokušavam pomoći sudskom vijeću, ništa drugo”, požalio se Prlić.

“Zasigurno ne pomažete sebi”, odgovorio mu je predsjedavajući sudac. Prlić je na to kazao kako je spreman preuzeti rizik i nastaviti govoriti što želi, no nakon što mu je i drugi sudac Theodore Meron savjetovao da odustane i radije prepusti ostatak minutaže svom odvjetniku, Prlić je to i učinio.

“Frustrirajuće je sve ovo. Odiseju je trebalo kraće da dođe do Itake nakon Trojanskog rata nego nama da dođemo do presude u ovom slučaju”, rekao je Prlićev odvjetnik Michael Karnavas kasnije, u pauzi za ručak, ispred zgrade suda. “U ovome smo već 12 godina. Razumljiv je osjećaj frustriranosti, umora, ljutnje, želje da vas se čuje. Imamo osobu koja se predala u očekivanju da će imati pošteno suđenje, a nije imao pošteno suđenje”, dodao je Karnavas.

Vesna Alaburić, braniteljica Milivoja Petkovića, nada se da je sucima uspješno objašnjeno kako u prvoj polovici 1993. nije bilo masovnog iseljavanja muslimanskog stanovništva niti iz jednog dijela Herceg-Bosne, a druga polovica 1993., iako drugačija, nije posljedica želje da se intenzivira primjena nekog zločinačkog plana, nego posljedica ofenzive Armije BiH. Praljkova braniteljica Nika Pinter, pak, upozorava: “U slučaju da UZP bude potvrđen, što mi je doista teško vjerovati, posljedice za RH mogu biti političke, moralne i financijske”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.