Oko 1,3 milijuna stanovnika te baltičke države mogu gotovo sve poslove s državom obaviti putem interneta. S osobnom iskaznicom i šifrom Estonci mogu glasati na izborima, podnositi zahtjeve i prijave ili potpisivati ugovore u nekoliko sekundi.
Estonija je država koja je napravila velike poteze u digitalnoj ekonomiji, a Hrvatska radi na tome da dostignemo tu razinu, izjavio je u utorak premijer Andrej Plenković nakon susreta s Jurijem Ratasom, premijerom te države koja je u srpnju na šest mjeseci preuzela predsjedavanje Europskom unijom (EU), prenosi lider.hr
Ratas je u službeni posjet Zagrebu stigao kako bi predstavio estonsko predsjedništvo i upozna se s hrvatskim očekivanjima od tih šest mjeseci, rekao je estonski čelnik na zajedničkoj konferenciji za medije.
Već dugi niz godina estonska vlada održava sjednice bez tiskanih materijala, najveći dio glavnog grada Tallinna pokriven je besplatnim bežičnim internetom, službeni dokumenti mogu se potpisivati elektronskim potpisom, a recepti se kod liječnika mogu naručiti SMS-om.
Stručnjaci procjenjuju da digitalni sustav estonskom BDP-u godišnje stvori dodatnih dva posto rasta, piše britanski The Economist
Estonija je uvela i sustav e-građana koji putem interneta mogu dobiti priliku pokrenuti posao u toj državi bez da u nju kroče. Među 21 tisuću stranih e-građana je i japanski premijer Shinzo Abe, a Tallinn do 2025. cilja na njih 10 milijuna, od kojih će mnogi biti britanski poduzetnici zahvaćenih Brexitom, dodaje list.
Stoga je glavni estonski cilj tijekom predsjedavanja EU-om proširiti svoja tehnološka iskustva na razinu cijele Europe.
Ratas: “Jedan od naših najvažnijih ciljeva je digitalna Europa”
“Jedan od naših najvažnijih ciljeva je digitalna Europa. Uvjereni smo da razvoj digitalnog društva i e-vlade stvara ekonomski rast i povećava efikasnost”, istaknuo je Ratas na konferenciji u Banskim dvorima.
“Jedinstveno digitalno tržište bi EU-u moglo donijeti stotine milijardi eura”, dodao je estonski premijer.
Predsjedanjem Unijom Estonija je dobila priliku podijeliti svoju viziju digitalnog društva s ostatkom Europe, a kruna tog pothvata bit će u rujnu, na digitalnom summitu u Tallinnu na kojem će prisustvovati čelnici EU-a i na kojeg je Ratas u utorak službeno pozvao i hrvatskog premijera.
Estonija će tijekom predsjedanja organizirati i dodatnih 45 događaja u vezi s digitalnim temama.
Plenković – Hrvatska tek treba dostići razinu digitalizacije Estonije
“Estonija je svojevrsni prvak srednje i istočne Europe u promoviranju digitalne agende i zato su i za Hrvatsku korisna njena iskustva”, rekao je Plenković.
“Radimo na tome da digitalizacija u Hrvatskoj bude na razini koju je dostigla Estonija, te su zato ta iskustva korisna”, naglasio je premijer.
Dodao je da će Hrvatska za to pokušati iskoristiti europsku Digitalnu agendu, nacionalne mjere, sredstva iz Europske komisije, Svjetske banke.
Dvojica čelnika razgovarala su i o bilateralnoj gospodarskoj suradnji, diplomatskim odnosima, migracijama, sigurnosti, proširenju EU-a i suradnji unutar NATO-a.
“Najvažniji cilj je zadržati jedinstvo i odlučnost EU-a, pokazati da je 27 članica ujedinjeno i da su spremne donositi teške odluke i, što je još važnije, donositi rezultate”, zaključio je estonski premijer.
Kakve je promjene izbornog zakona tražila UIO, a zaustavio SDP-ov ministar uprave?
Podsjetimo, građanska inicijativa „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ tražila je nekoliko načela za demokratizaciju izbornog sustava, među kojima i mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem:
1.) mogućnost davanja tri preferencijska glasa bez cenzusa
2.) smanjenje izbornog praga s pet na tri posto
3.) biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača
4.) mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem
5.) ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama
6.) izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb
7.) prikupljanje minimalno 3000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te
8.) zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Protiv ove inicijative bili su i HDZ i SDP, a upravo zahvaljujući toj građanskoj inicijativi imamo jedan preferencijski glas, iako i dalje uz prag!
“Žao mi je što su se SDP i HDZ ujedinili oko nečega što nije dobro. Radije bih da smo ih uspjeli ujediniti oko nečeg korisnog za Hrvatsku. Vodstva obaju stranaka odlučila su kako neće podržati da se većom demokracijom širi krug sposobnih ljudi u politici”, rekla je tada dr. Željka Markić.
Referendum o promjeni izbornog sustava nikad nije održan iako je udruga U ime obitelji prikupila više od 380.000 potpisa. Tada je ministar Bauk tvrdio da u Hrvatskoj ima nešto više od 4 milijuna birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa – 10% od 4 milijuna. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava.
Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
