Što je Europski zakon o digitalnim uslugama koji ima Muska na piku?

U veljači prošle godine u zemljama članicama Europske unije stupio je na snagu Zakon o digitalnim uslugama (DSA). DSA je u prošlom sazivu Europskog parlamenta (EP) izglasan s 539 glasova ZA i 54 PROTIV. Mnogi su za ovaj zakon čuli tek nakon što je do javnosti došla informacija da bi, prema njemu, Elonu Musku zbog objava na X-u mogle biti izrečene kazne. I to zbog govora mržnje i navodnog miješanja u njemačke izbore. Odluka još nije donesena, no Musk je prema DSA pretjerao u promoviranju jedne njemačke stranke (AfD), a problematičan je i način funkcioniranja algoritama na X-u.

Povjerenica Komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen kazala je da cilj ovog zakona nije cenzura već transparentnost. A transparentnost će biti omogućena uklanjanjem ilegalnog sadržaja, legalnog sadržaja sa štetnim učinkom te dezinformacija. ”Što je ilegalno offline, ilegalno je i online”, naglasila je finska povjerenica, ističući kako DSA osigurava slobodu izražavanja.

Prema definiciji svakoga od ovih problematičnih pojmova, optužbe na račun Muska mogle bi se možda svrstati u kategoriju legalnog sadržaja sa štetnim učinkom (na pojedinca i društvo).

>Europska komisija razmatra kazniti Muska zbog podrške AfD-u na X-u

Što je Zakon o digitalnim uslugama (DSA)?

Zakon o digitalnim uslugama (DSA) Europske unije, koji je u potpunosti stupio na snagu 17. veljače 2024., prvi je svjetski zakon o takozvanoj sustavnoj sigurnosti na internetu. Aktom o digitalnim uslugama reguliraju se internetski posrednici i platforme kao što su internetske platforme za trgovanje, društvene mreže, platforme za dijeljenje sadržaja, trgovine aplikacijama te platforme za putovanja i smještaj. Glavni mu je cilj spriječiti nezakonite i štetne aktivnosti na internetu i širenje dezinformacija. Provedbom akta jamči se sigurnost korisnika i zaštita temeljnih prava te se stvara pravedno i otvoreno okruženje na internetskim platformama, piše na stranicama Europske unije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je DSA kao “donošenje naših europskih vrijednosti u digitalni svijet”.

Zakon o digitalnim uslugama bi navodno trebao pružiti građanima veću zaštitu na internetu

Iz Europske unije tvrde da bi ovaj zakon trebao građanima pružiti bolju zaštitu temeljnih prava te više kontrole i izbora, kao i lakše prijavljivanje nezakonitog sadržaja. Omogućuje navodno i bolju zaštitu djece na internetu, a kao primjer ističu zabranu ciljanih oglasa za maloljetnike. Zakon obećava i da će građani zbog njega biti manje izloženi nezakonitom sadržaju.

Za društvo u cjelini nudi veću demokratsku kontrolu i nadzor sistemskih platformi te suzbijanje sistemskih rizika kao što su manipulacije ili dezinformacije. Cijeli niz pogodnosti, navode, ovaj zakon ima i za internetske platforme te poduzeća.

Akt o digitalnim uslugama provodit će Europska komisija zajedno s nacionalnim tijelima, koja će nadzirati jesu li platforme na njihovu državnom području usklađene s Aktom. Komisija je prvenstveno odgovorna za praćenje i provedbu dodatnih obveza koje se primjenjuju na vrlo velike internetske platforme i tražilice.

Tko je obuhvaćen ovim zakonom?

Ovim zakonom obuhvaćene su vrlo velike internetske platforme (VLOP) i vrlo velike tražilice (VLOSE). One su, navode iz EU-a, osobito rizične u pogledu širenja nezakonitog sadržaja i štetnog djelovanja za društvo. Koristi ih u prosjeku 45 milijuna korisnika mjesečno. Za platforme koje koristi više od 10 posto od 450 milijuna korisnika u Europi predviđena su posebna (stroža) pravila.

Popis platformi uključuje stranice društvenih mreža Meta, X, Instagram i TikTok, tražilica Google i internetska enciklopedija Wikipedia. Tu spadaju još i internetske tražilice Alibaba AliExpress, Amazon i Zalando. A na popisu su i trgovine za mobilne aplikacije Google Play i Apple AppStore, kao i platforma za digitalnu navigaciju Google Maps.

Vlasnici ovih velikih internetskih platformi svojim korisnicima omogućili su da lako mogu prijaviti sadržaj kojega smatraju nezakonitim ili dezinformirajućim. U ovo je uključeno i oglašavanje koje također može biti nezakonito. EU je aktom zabranila ciljano oglašavanje ako se temelji na osjetljivim privatnim podacima poput vjerske i seksualne orijentacije te ako je usmjereno na djecu i tinejdžere.

Korisnici internetskih platformi moći će prijaviti i ono što smatraju da je govor mržnje. Je li zaista riječ o govoru mržnje, dezinformaciji ili drugom štetnom sadržaju ocijeniti će nadležna tijela u svakoj od država članica.

Tako bi, primjerice, za procjenu što je dezinformacija u Hrvatskoj mogao odlučiti provjeravatelj činjenica – (lijevo-liberalni) Faktograf.

Na popisu platformi koje još uvijek nisu obuhvaćene ovim zakonom su Netflix, AirBnB i PornHub. Europska komisija je očito procijenila da njihov sadržaj nije dovoljno štetan, posebice za djecu i maloljetnike iako se recimo PornHub suočava s tužbama jer su imali i dostupan sadržaj koji je uključivao silovanja i te seksualno iskorištavanje djece.

Kakve su sankcije za kršitelje DSA?

Dosad su probleme poput širenja dezinformacija i govora mržnje, rješavala regulatorna tijela, no sada se ta obaveza pripisuje platformama koje imaju više od 45 milijuna korisnika mjesečno.

U slučaju kršenja DSA-a platformama će se izreći stroga kazna od 6 posto godišnjih prihoda. Osim toga, u slučaju ozbiljnih i opetovanih kršenja od strane platforme, može se primijeniti privremeno ograničenje pristupa usluzi.

>Musk poručio Europskoj komisiji: X je utočište slobodi govora

Što su dezinformacije prema DSA?

Kao što je definirano u Akcijskom planu za europsku demokraciju, dezinformacija je lažan ili obmanjujući sadržaj koji se širi s namjerom da se obmani ili osigura ekonomska ili politička korist, a koji može prouzročiti štetu javnosti. DSA ovdje primjenjuje među ostalim i Kodeks prakse o dezinformacijama iz 2022. koji pruža dodatne mjere za borbu protiv, primjerice, rizika za izborne procese. Među potpisnicima ovog kodeksa nalaze se i provjeravatelji činjenica, kod nas je to Faktograf.

Članke organizacija za provjeru činjenica velike internetske platforme koriste na različite načine za prepoznavanje i niže rangiranje dezinformacija. Meta, na primjer, izvještava da je upotrijebila više od 190.000 različitih članaka za provjeru činjenica kako bi označila i smanjila povećanje više od 40 milijuna sadržaja na Facebooku u prvoj polovici 2023. godine.

DSA je također uvela pravila vezana uz političko i komercijalno oglašavanje. Navode kako oboje može širiti dezinformacije u vezi s istaknutim društvenim i političkim temama, kao što su izborni procesi, sukobi, klima i javno zdravlje. Sve internetske platforme imaju obvezu prikazati oglase na jasan i lako prepoznatljiv način. Također su dužni dati podatke o načinu financiranja oglašavanja, u čije ime se sadržaji prezentiraju i glavnim čimbenicima koji utječu na njihovo predstavljanje pojedinom korisniku.

>Meta odustaje od fact-checkera: Prelazi na model sličan Muskovom na X-u

Što je ilegalni ili nezakoniti sadržaj za DSA?

Nezakoniti ili ilegalni sadržaj je svaka informacija koja sama po sebi ili u vezi s nekom aktivnošću nije u skladu s pravom EU-a ili države članice. Riječ je o informacijama koje su prema primjenjivom zakonu same po sebi nezakonite. Poput nezakonitog govora mržnje, terorističkog sadržaja ili nezakonitog diskriminirajućeg sadržaja.

Sadržaj koji se na razini EU-a smatra nezakonitim uključuje materijal sa seksualnim zlostavljanjem djece, teroristički sadržaj i neke oblike govora mržnje, uključujući trivijalizaciju i poricanje genocida. Nasuprot tome, poricanje holokausta je, na primjer, strogo protuzakonito u Njemačkoj, ali ne i u Nizozemskoj. Sam DSA ne definira koji je sadržaj nezakonit, to ovisi o državama članicama.

Neki od primjera ilegalnog sadržaja uključuju dijeljenje slika koje prikazuju seksualno zlostavljanje djece te nezakonito dijeljenje privatnih slika bez pristanka. Zatim, internetsko uhođenje, prodaju nesukladnih ili krivotvorenih proizvoda, prodaju proizvoda ili pružanje usluga u suprotnosti sa zakonom o zaštiti potrošača. Neovlašteno korištenje materijala zaštićenog autorskim pravom, nezakonito pružanje usluga smještaja ili nezakonita prodaja živih životinja također su na popisu.

Osim ilegalnog, postoji i legalan, ali štetan ekstremistički sadržaj ili sadržaj mržnje. ”Legalni, ali štetan” sadržaj mržnje ili ekstremistički sadržaj odnosi se primjerice na informacije koje predstavljaju rizik za građanski diskurs, izborne procese, javnu sigurnost, rodno utemeljene nasilje ili temeljna prava.

>Elon Musk: Samo AfD može spasiti Njemačku

Tko uklanja nezakoniti sadržaj?

Je li i koliko neki sadržaj nezakonit ovisi o državama članicama i njihovim zakonima. Svaka država je dužna postaviti jedno nacionalno nadležno tijelo koje će biti zaduženo za uklanjanje nezakonitog sadržaja. Nadležno tijelo u RH koje ima ulogu Koordinatora za digitalne usluge na temelju članka 49. Uredbe (EU) 2022/2065 je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.

Primjeri sadržaja koji bi se jasno smatrali nezakonitim na razini cijele EU uključuju sadržaje zabranjenih terorističkih organizacija ili neke oblike govora mržnje. Nasuprot tome, neki oblici poricanja holokausta mogli bi dosegnuti prag nezakonitosti u Njemačkoj, ali ne i u drugim državama članicama.

Kada nacionalna tijela podnesu zahtjev za uklanjanje sadržaja, pružatelji posredničkih usluga dužni su djelovati odmah i udovoljiti zahtjevu.

>Švedska traži pomoć EU: Maloljetnici preko društvenih mreža ulaze u kriminalne bande

DSA ima rješenje i za krizne situacije

Na kraju, DSA također uvodi dvije odredbe o odgovoru na krizne situacije, s relativno nejasnom definicijom krize kao ”ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti ili javnom zdravlju u Uniji ili njezinim značajnim dijelovima”. Primjer za to je teroristički čin ili oružani sukobi, prirodne katastrofe i pandemije.

Neke organizacije civilnog društva kritizirale su mehanizme odgovora na krizu. I to zbog nejasnosti i dodjeljivanja jednostrane odgovornosti Europskoj komisiji. Ovdje se nadzire i potencijalno kršenje vladavine prava.

Velike internetske platforme i tražilice podliježu obvezujućem mehanizmu odgovora na krizne situacije, koji uvodi dodatne obveze u slučaju krize. Ako Komisija proglasi da je došlo do krize, može zahtijevati od njih da poduzmu određene mjere. Primjerice može zahtijevati da se uklanjaju određeni sadržaji koji nisu u skladu s mišljenjem Komisije. Odnosno da se uklanja takozvani nezakoniti sadržaj ili dezinformacije te da se plasiraju pouzdane informacije koje je odobrila Komisija.

Prije nego je ovaj zakon donesen imali smo kao primjer krizne situacije pandemiju Covida19. Svaka informacija koja je kritički promatrala pandemiju, cjepiva, medicinsku opremu, politiku koja ju je oblikovala, proglašena je dezinformacijom od strane provjeravatelja činjenica. Sada kad je donesen Zakon o digitalnim uslugama (DSA) nameće se pitanje je li on ustvari samo produžetak onoga što smo imali za vrijeme pandemije?

>Zuckerberg priznao cenzuru: Prisjetite se što je radilo naše ministarstvo istine Faktograf

Izvor: narod.hr