Saborski odbor za Ustav u srijedu će u Narodnim novinama objaviti poziv za izbor 10 sudaca Ustavnog suda, a njegovi članovi ne kriju da se u međuvremenu nastoji postići politički dogovor bez kojega, poručuju, nije moguće postići traženu dvotrećinsku većinu, to jest glasove 101 zastupnika.
Predsjednik Odbra Robert Podolnjak (Most) podsjetio je da će javni poziv biti otvoren 15 dana, nakon čega će se utvrditi pravovaljanost kandidatura i razgovarati s kandidatima na sjednici Odbora.
Odbor će zatim utvrditi listu kandidata koje će predložiti Saboru, a o imenovanju zastupnici odlučuju dvotrećinskom većinom, dakle 101 glasom.
Takva većina, napominje Podolnjak, znači da kandidati moraju dobiti potporu dviju najvažnijih grupacija u Saboru.
„Kod kandidata za Ustavni sud ne promatra se samo stručnost. Promatra se sve ukupno, dakle ne samo sa stručnog, nego i s političkog aspekta. To je uvijek bila relevantna činjenica i uvijek će biti, ne samo kod našeg, nego i kod drugih ustavnih sudova. Oni nisu samo tipični suci, istovremeno imaju izuzetno važnu ustavno–političku ulogu i to se nedvojbeno reflektira i pri njihovu izboru“, pojašnjava Podolnjak.
Na primjedbu da bi, s obzirom da HDZ i SDP samostalno imaju 101 glas, dogovor mogao proći bez Mosta uzvratio je kako će Most „kao i uvijek igrati konstruktivno“.
„Nisam zbrajao glasove zastupnika. Možda je to i moguće, ali Most će igrati konstruktivnu ulogu u ovim dogovorima i nastojat će da lista kandidata bude što je moguće kvalitetnija“, kazao je.
Podolnjak još ne zna hoće li Most imati favorita za Ustavni sud. „Za sada o tome nismo raspravljali, vidjet ćemo tko će se prijaviti na natječaj, moguće je da među njima bude kandidata koji bi se nama učinili izuzetno kvalitetnima i za koje bismo izrazito voljeli da budu u Ustavnom sudu“, rekao je Podolnjak, a na pitanje je li osobno zainteresiran za tu funkciju odgovorio je niječno.
Orsat Miljenić (SDP) kazao je, pak, kako će razmisliti o kandidaturi za Ustavni sud. „To je jedna izazovna, odgovorna i časna dužnost. Procijenit ću i donijeti odluku hoću li se kandidirati ili ne, u ovom trenutku još je nisam donio“, rekao je.
Miljenić nije želio odgovoriti na pitanje je li mu u SDP-u nuđena potpora. „Ne bih ulazio u te spekluacije“, rekao je Miljenić te poručio da će se, ako se na to odluči, kandidirati pod svojim imenom i prezimenom, s onim što je do sada radio i uvjetima koje ima, a da će o imenovanju odlučiti 101 saborski zastupnik.
Iako ističe da je politički dogovor nužan za izbor ustavnih sudaca, Miljenić je uvjeren kako on ne znači eliminaciju kvalitetnih kandidata bez potpore stranaka.
Kao mogućeg budućeg ustavnog suca mediji su spominjali i HDZ-ova zastupnika Davorina Mlakara, koji je novinarima potvrdio da je zainteresiran za tu funkciju.
Potvrdio je i da se među parlamentarnim strankama razgovaralo o izboru te kako je dogovoreno da bi najkorektnije bilo da svi stanu iza određenih kandidata, kako bi se izbjegla „natezanja“ oko imenovanja i situacija u kojoj bi Ustavni sud u lipnju ostao bez kvoruma. „Drugim riječima, ocijenili smo da bismo trebali među onima koji se jave na javni poziv izabrati one koje ćemo svi podržati i na taj način završiti cijelu priču oko imenovanja“, rekao je Mlakar.
Jutarnji list je ovih dana objavio neslužbene informacije po kojima su HDZ i SDP utvrdili liste ljudi koje bi voljeli vidjeti u Ustavnom sudu.
Na HDZ-ovu listu svrstano je dvoje sadašnjih sudaca Ustavnog suda, Snježana Bagić i Mario Jelušić, sudac kaznenog odjela Vrhovnog suda Branko Brkić, Davorin Mlakar i bivši sudac zagrebačkog Županijskog suda, danas odvjetnik Miroslav Šumanović.
Na oporbenoj listi navodno je troje saborskih zastupnika SDP-a, Josip Leko, Ingrid Antičević-Marinović i Orsat Miljenić, te dvoje odvjetnika, Lovorka Kušan i Rajko Mlinarić.
Članovi Odbora za Ustav koji su sudjelovali u neformalnim pregovorima o imenovanju ustavnih sudaca neslužbeno potvrđuju da su se sva ta imena spominjala, no tvrde da se ne može govoriti o konačnom dogovoru.
Kažu i kako je u razgovorima bilo primjedbi da je među predloženima previše zastupnika, zbog čega će neki vjerojatno odustati od kandidiranja.
Otkrivaju kako su dogovoreni neki principi kod imenovanja, kako će se, primjerice, voditi računa o dobnoj i zastupljenosti različitih dijelova pravnog sustava.
Problem je, međutim, što su vrhovni suci uglavnom nezainteresirani za tu dužnost, koju ne smatraju napretkom u karijeri, a i uglednim odvjetnicima je njihova praksa daleko lukrativnija od položaja na Ustavnom sudu.
I oporbeni i vladajući ističu kako će konačni sastav Ustavnog suda ovisiti o tome tko će se sve kandidirati. Računaju na to da će i institucije kakva je HAZU ili pravni fakulteti istaknuti vlastite kandidate, no ističu kako u svakom slučaju politika mora izabrati nešto što „drži vodu“.
U tu je svrhu dogovoreno da ni jedna strana neće inzistirati na kandidatima za koje bi bilo jasno da iritiraju drugu stranu, nego da će se tražiti kandidati koji su svima prihvatljivi, prepričavaju zastupnici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
