Senat Sveučilišta u Zagrebu na osmoj sjednici u 351. akademskoj godini, održanoj 28. travnja 2020. sa 49 glasova „za“ (73 %), 12 „protiv“ (18 %) i šest suzdržanih (9 %) uskratio je suglasnost na prijedlog programa rada predloženika za dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Nevena Jovanovića. Odluka Senata o uskrati suglasnosti na prijedlog programa rada kandidata za dekana Filozofskoga fakulteta dostavit će se tijelima toga fakulteta na daljnje postupanje.
Postupak je proveden sukladno Statutu Sveučilišta u Zagrebu koji određuje da rektor daje prethodno mišljenje Senatu u postupku izbora dekana, a na rektorov prijedlog Senat daje ili uskraćuje suglasnost na programe predloženika za dekana.
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu zbog svoje važnosti, brojnosti nastavnika i studenata i utjecaja na hrvatski identitet, hrvatsko društvo i hrvatsku kulturu ima status ustanove od posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku, istaknuo je Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, u odluci od 25. ožujka 2020. Njome je na 11 stranica obrazložio zašto negativno ocjenjuje i uskraćuje suglasnost na prijedlog programa rada Filozofskoga fakulteta do 2023. godine, koji je sastavio Neven Jovanović, jedini čiju kandidaturu Fakultetsko vijeće Filozofskoga fakulteta nije bilo odbilo. Sad se postupak predlaganja dekana treba ponoviti.
> Tko je u pravu: Boras ili Filozofski fakultet?
Više je razloga za negativnu ocjenu programa koji je ponudio Neven Jovanović. Boras i Senat su zaključili da on ne rabi formalne pojmove koji označavaju javnu službu visokog obrazovanja, a da kandidat za dekana mora imati određena znanja i vještine iz područja djelatnosti javnih službi.
Cijelu odluku rektora Borasa, koju je Senat prihvatio, može se pročitati ovdje.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Ističemo najvažnije točke prijepora.
Poimanje „autonomije fakulteta“
Jovanović smatra da uprava javnog visokog učilišta sama sebi određuje granice djelovanja, a ne da te granice određuje Ustav, zakoni, opći i pojedinačni akti sveučilišta. Nasuprot Jovanoviću koji drži da „uprava Fakulteta sama sebi određuje granice koje joj daju oblik i snagu da sama sebi odredi kamo želi ići i doći“, Senat smatra da Ustavom i zakonom propisane granice to priječe.
Osipanje studenata
Golemi pad broja kandidata za upis na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (više od 20 % predviđenih mjesta za upis studenata u prvu godinu na Filozofskom fakultetu ostaje nepopunjen) rezultat je i lošeg upravljanja Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.
Suprotno donesenim strategijama
Neven Jovanović najavljuje uvođenje niza „novih studijskih programa“ i „dodatnih novih studijskih programa“. Ne najavljuje ukidanje ili prestanak izvođenja ni jednoga od 50 preddiplomskih, jednoga integriranoga i 156 diplomskih studija i smjerova, iako je prema Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije potrebno racionalizirati broj studijskih programa.
U svojem se programu Jovanović ne referira na Strategiju studija i studiranja na Sveučilištu u Zagrebu.
Struktura i sadržaj Jovanovićeva programa rada nisu usklađeni sa Strategijom pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. i ne sadržavaju odrednice promjene nastavničkih smjerova studijskih programa.
Jovanovićev dekanski program nije usklađen s misijom i vizijom Sveučilišta u Zagrebu. Iz prijedloga programa nije razvidno da bi Filozofski fakultet dao očekivani prinos napretku i boljitku hrvatskoga društva, pripremao kvalitetan kadar za privredu, javnu upravu i školstvo, pridonosio očuvanju hrvatskog identiteta i kulture, afirmaciji Hrvatske u međunarodnim okvirima i postizanju znanstveno vrijednih i međunarodno prepoznatljivih istraživačkih rezultata.
Neodrživo podilaženje studentima
Humboldtovo se sveučilišta fokusira na prinose društvu, a ne na zaradu. Ozračje na takvom sveučilištu trebalo bi podržavati intelektualni (samo)razvoj nastavnika i studenata, a nastava se temeljiti na znanstvenim istraživanjima. Stoga su svrhovita i međunarodno vrjednovana znanstvena istraživanja preduvjet kvalitetnoga visokog obrazovanja. Međutim, prepuštanje središnjega mjesta u visokoobrazovnom procesu studentima, otvara niz pitanja, nepoznanica i sumnja o tom. Nastavni rad na Filozofskom fakultetu ne bi bilo moguće u većem dijelu povezati s istraživanjima i najnovijim znanstvenim postignućima.
Prepuštanje sveučilišne nastave udrugama
Jovanović se obećava zalagati „da nevladine organizacije i udruge budu uključene u pojedine kolegije“. No, to nameće indicije o protupropisnom, nekvalitetnom uključivanju različitih subjekata u pripremu i izvođenje nastave na sveučilištu.
Potreban je diskontinuitet upravljanja i ispravljanje pogrješaka
Jovanović proklamira „kontinuitet upravljanja“ s dosadašnjom dekanicom Vesnom Vlahović Štetić. Njezino protustatutarno i protuzakonito ni ne spominje postupanje. A ono, upravo obrnuto, zahtijeva proklamiranje diskontinuiteta upravljanja i najavu da će se u idućem mandatu počinjene pogrješke i brojne nepravde ispraviti. Naime, rektor Boras u zadnje je dvije godine dekanici Vlahović Štetić izrekao šest pisanih upozorenja zbog nezakonitoga i protustatarnoga postupanja i obustavio od izvršenja jednu njezinu odluku, što je potvrdio i Senat. Dekanica Vlahović Štetić odgovorna je što Filozofski fakultet nema donesen pravilnik o radu, pa ne postoje jasna pravila postupanja prema zaposlenicima i studentima, a ne vodi ni urednu evidenciju o studentima. Stoga nije moguće prihvatiti niti pozitivnim ocijeniti dijelove programa Nevena Jovanovića kojima bez ikakva kritičkog odmaka vrlo pohvalno vrednuje rad aktualne uprave Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i najavljuje kontinuitet upravljanja fakultetom, zaključio su rektor i Senat.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
