Nekako usporedno s početkom braniteljskih prosvjeda prije više od 230 dana Documenta Vesne Teršelič medijski je snažnije inicirala donošenje zakona o civilnim žrtvama rata, a njezino nastojanje ministar Predrag Matić sažeo je u rečenici: “Ako su Ivanka i Jovanka ranjene od iste granate, ne može jedna ostvarivati prava, a druga ne.”
To je otprilike simbolički okvir i najava onoga što je danas iznijela Teršelič apelirajući na Vladu RH da što hitnije donese zakon o civilnim žrtvama rata, kojim bi se na sveobuhvatan način obeštetili civili koji su stradali tijekom rata, kao i članovi obitelji ubijenih ili nestalih civila, a zajedno s Julijanom Rosandić, predsjednicom Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.
“U Domovinskom ratu poginulo je 402 maloljetne djece, 364 ih je stradalo u direktnom bombardiranju i granatiranju, a njihove obitelji ne primaju nijednu kunu materijalne naknade. Te obitelji imale su samo pravo da im ubiju djecu”, rekla je na konferenciji za novinare Rosandić.
Nitko ne osporava pravo na naknadu civilnim žrtvama rata, pogotovo jer je ubijanje civila bilo dio strateškog plana stvaranja Velike Srbije, što je potvrdila presuda nakon tužbe za genocid na Međunarodnom sudu u Haagu.
Voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila je kako su godišnjim planom normativnih aktivnosti u području hrvatskog zakonodavstva za 2015. predviđene izmjene Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, te izrada Zakona o zaštiti vojnih invalida i civilnih stradalnika rata.
Pozvala je Ministarstvo branitelja da organizira okrugli stol na kojem bi razgovarali o oba zakona.
“Smatramo da je vrijeme za društvenu solidarnost koju Vlada može aktivno pokazati kroz rad Ministarstva branitelja. Riječ je o civilima, osobama koje nisu bili pripadnici niti jedne oružane postrojbe”, naglasila je Teršelič.
Iz Documente smatraju da bi oba zakona trebala regulirati prava svih civilnih žrtava tako da se, između ostalog, ne ograničava rok za podnošenje zahtjeva, da se ukine imovinski/dohodovni cenzus kao ograničavajući faktor za ostvarivanje prava, te da se omogući ukidanje diskriminatornih odredbi pri priznavanju medicinske dokumentacije iz država regije.
Smatraju i da treba osnovati zakladu sa svrhom poboljšanja materijalnog i ekonomskog položaja civilnih stradalnika.
“Mislim da su svi rokovi za ostvarivanje prava odavno istekli, sada treba iskoristiti priliku za reguliranje prava svih civilnih žrtava jer bi trebale biti ravnopravne. To nam svima garantira Ustav, a to civilne žrtve dosad nisu imale priliku osjetiti”, kazala je Teršelič.
Na konferenciji je predstavljen TV spot, nastavak kampanje “Žrtve su predugo čekale”, redatelja Andreja Korovljeva i grafičke dizajnerice Barbare Blasin.
U kampanji se kroz TV spot koriste sudbine civilnih žrtava rata, želeći utjecati na odgovorne u institucijama, kako bi se promijenio odnos prema civilnim stradalnicimna i kako bi se donio sveobuhvatni paket zakonskih mjera kojima bi se žrtve obeštetile.
Početak pokretanja ove kampanje od strane Documete očito je tempiran u vrijeme početka pregovora branitelja s Vladom RH, a rečenica Vesne Teršelič da se ukinu diskriminatorne odredbe spram priznavanja medicinske dokumentacije iz država regije ostaju nejasne. Radi li se o tome da će i civilni stradalnici iz “zemalja regije” moći tražiti obeštećenje od Republike Hrvatske i po kojim kriterijima.
