Svjedočanstvo Mladenke Mihanović: Bol što nisam zagrlila i poljubila drugo dijete – osjećam i danas

Foto: Narod.hr

Proteklog vikenda hodalo se za život u Zadru i u Kninu, jednima od 15 gradova u kojima se ove godine održava Hod za život, obitelj i Hrvatsku. U slavljeničkom ozračuju okupili su se građani koji se zalažu za zakonsku, ekonomsku i svaku drugu zaštitu prava na život od začeća do prirodne smrti. Svoje svjedočanstvo u Kninu iznijela je Mladenka Mihanović. Donosimo ga u cijelosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Moje je ime Mladenka. Udana sam. U braku 45 godina. Suprug i ja imamo dvoje odrasle djece. I sedmero unučadi. Zdravstveni sam djelatnik. Radila sam u laboratoriju 47 godina. Želim svoje teško iskustvo pobačaja izreći kao pomoć drugim ženama, majkama, očevima…

> Pogledajte atmosferu na Hodu za život u Kninu i Zadru

Danas živimo kulturu smrti, kao i kad sam ja bila u dobi za dobivati djecu. Ubijaju nam nadu, smisao, vjeru. Živimo u vremenu hedonizma, kad se naglasak stavlja na kult tijela i užitka. To je, tvrde, najvažnije. A o praznoj nutrini, besmislu, depresiji, malo tko govori.

Ambijent u kojem sam radila i živjela slavio je samo ekonomski uspjeh, „moderne“ stavove i krivu slobodu. Prema tadašnjoj, a i današnjoj modi biti majka, supruga – bilo je nazadno, staromodno. A imati više djece – tumačili su da znači biti bez perspektive. „Treba uživati, zabaviti se, putovati, upoznati svijet“. Kao da to nije moguće i sa djecom!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mihanović: ‘Čovjek je najveća vrijednost svakog društva’

Moje kolegice imale su mahom jedno do dvoje djece. Sjećam se jedne majke više djece koja je bila predmet izrugivanja, „primjer primitivizma“. Bio je važan samo uspjeh na poslu, specijalizacija, novac i zabava. Pila sam tu vodu svaki dan. Živjela po krivim načelima, koja sam preuzela zdravo za gotovo. Ne promišljajući ih. A u sebi sam osjećala nemir.

Bila sam na izvoru svih „novosti protiv života“. Kad sam prvi put ostala trudna – bojala sam se reći svom šefu. Zbog uobičajenog nezadovoljstva poslodavca kad mu zaposlenica kaže da je trudna, da će ići na porodiljni. Isti taj „šef“ ili „šefica“, u nekoj drugoj prilici reći će kako su djeca divna. Da je čovjek najveća vrijednost svakog društva. Ali, kad radnica kaže da je trudna – uglavnom nailazi na izraze nezadovoljstva: „Baš sada?“, „tko će te zamijeniti?“, „kako ću organizirati posao“?. Malo koja zaposlena žena čuje rečenicu: „Čestitam! Baš mi je drago da nosite dijete!“

A kako će to dijete, ta, slažem se, najveća vrijednost doći na svijet ako majka ne uzme vrijeme za trudnoću, porod i biti sa svojim dijetetom kad mu je najpotrebnija? Nisam se bojala samo svog šefa. Bojala sam se i okoline. Što će komentirati kolegice. Ali, prevladala sam svoje strahove. I rodila naše prvo dijete.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mihanović: ‘Da me bar netko ohrabrio’

Život našeg drugog djeteta nisam zaštitila. Duboku bol što nisam zagrlila, poljubila i što danas nemam uz sebe naše drugo dijete – osjećam i danas. Svaki dan. Da je tada barem bio netko tko bi me ohrabrio, tko bi mi rekao – nemoj pobaciti! Pa to je najvrijednije što možeš stvoriti kroz cijeli svoj život! Ima rješenja! Sve će biti dobro. Da mi je barem netko rekao da srce mog djeteta kuca od 18. dana, pokazao mi fotografije nerođenog djeteta i rekao: „Ne zaustavljaj otkucaje njegovog srca. Samo daj mu ljubav!“.

Zato ja danas stojim ovdje pred vama. Da neka žena koja je danas u istoj situaciji kao ja tada ne ponovi moju pogrešku. Da pruži zaštitu i ljubav svom sinu ili kćeri. U Hrvatskoj su trudnice i majke najdiskriminiranija skupina vezano za radno pravo. Žene se nakon porodiljnog vraćaju na slabije plaćena ili manje odgovorna radna mjesta. Na poslu se stvara atmosfera da nikad nije dobar trenutak za imati dijete. Sve je to protuzakonito i nečovječno. I ja ovdje svjedočim da takve prakse mnog žene potaknu na pobačaj.

Mihanović: ‘Žao mi je da nisam obogatila svoju obitelj djecom’

Želimo da to prestane. I da mi, kao društvo, novac poreznih obveznika koji odlazi na korupciju i razbacuje se na sve strane bude ulagan u žene, majke, obitelji. Žena ima pravo na točne informacije o svom djetetu. Ima pravo znati da dijete kod pobačaja osjeća bol. Ima pravo vidjeti fotografije i snimke razvoja njezinog sina i kćeri. Ima pravo znati da pobačaj ima preteške posljedice za majku koja prekine život svog djeteta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mi danas štitimo pse, mačke i ptice , ali našu vlastitu, nerođenu djecu – ne. Ja se slažem, štitimo životinje, ali štitim i ljude. Ako ptičica i ribica ima pravo na zakonsku i svaku drugu zaštitu – zašto nema nerođeno dijete? Naša je kćer često govorila da želi još braće i sestara. Tada je, kao dijete, bila zdravijeg duha od mene. Žao mi je da nisam obogatila svoju obitelj djecom. Djeca su čuda Božja, ona su pravi izvori radosti, veselja i smisla našeg postojanja. Drago mi je da sve više ljudi kroz konkretne aktivnosti pomaže trudnicama da se izbore za svoje dijete. Da ga zaštite, rode i vole. Drago mi je da širom Hrvatske u sve većem broju gradova, danas i mi u Kninu ljudi poput nas javno kažu: Ne zaustavljaj otkucaje djetetovog srca, samo daj mu ljubav!”, zaključila je Mladenka Mihanović.

Hod za život u 15 gradova

Ove godine Hod za život održava se u čak 15 gradova. Po prvi puta Hod će se održati u Sinju i Opuzenu.

>Hod za život ove godine u 15 gradova: ‘Glas rođenih za život nerođenih’

Subota, 8. 6. 2024. OPUZEN (PLOČE+METKOVIĆ), SINJ i VARAŽDIN

Subota, 15. 6. 2024. SISAK

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedjelja, 16. 6. 2024. SPLIT

Subota, 22. 6. 2024. IMOTSKI

Subota, 7. 9. 2024. SLAVONSKI BROD i RIJEKA

Više o Hodu za život možete naći ovdje: www.hodzazivot.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.