Tajnik DP-a Karlovačke županije za Narod.hr: Nedopustivo je da migranti hodaju kako hoće, rade nerede i ugrožavaju lokalno stanovništvo

Foto: Domovinski pokret

Tajnik podružnice Domovinskog pokreta Karlovačke županije Zvonimir Mrgan u razgovoru za Narod.hr upozorio je na veliki problem koji muči ne samo građane Slunja, nego i Cetingrada i Rakovice. Ta su mjesta preplavili migranti. Prema Mrganovim riječima ima i pokušaja nasilja, kao i bolesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Na udaru su Slunj, Cetingrad, Rakovica… U Slunju je u centru grada postala situacija da vidimo od par migranata do par stotina migranata. To je veliki problem za lokalno stanovništvo. Prema informacijama koje dobivam ima tu i raznih bolesti. Prošli smo jednu koronu, što će biti sada pitanje je”, upozorava Mrgan.

Foto: Domovinski pokret

Upitali smo ga ima li nasilja, pa nam je ispričao situaciju koja se nedavno dogodila.

“Dobili smo informaciju da se jedna žena vraćala s posla oko 22 sata i htjeli su joj provaliti u auto. Uspjela je to izbjeći, ali pitanje je što bi bilo da su uspjeli provaliti. Što se tiče drugih oblika nasilja – provaljuju u kuće, nemaju hrane, rade nered… Još je ljeti i dobra situacija, ali zimi se treba i utopliti, lože vatru, zapali se kuća i eto problema”, priča za Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Mještani Slunja zabrinuti za svoju sigurnost: ‘Grad je prepun migranata koji vrše nuždu u dječjim parkovima’

Većinom muškarci 20-40 godina

Mrgan smatra kako sad idu prema većim gradovima. Krenulo je sve od Cetingrada i Rakovice, došli su do Slunja, a sad se ide i prema Karlovcu, većim gradovima. Poslije Karlovca na redu je Zagreb.

No, otkud dolaze svi ti ljudi i kako, od čega bježe?

“Informacije koje imamo kažu da dolaze ljudi iz Afganistana, Sirije… Da bježe od neke opasnosti logično je da bi poveli svoje obitelji sa sobom. Ovo su sve muškarci 20-40 godina. To je strah i trepet za našu djecu. Tu ima sad i ljudi koji žele zaraditi na njima prevozeći ih. Što ako danas-sutra naša djeca budu oteta? Ljudi su ogorčeni, žive u strahu”, upozorava Mrgan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Domovinski pokret

Postupanje policije upitno

Na pitanje o postupanju policije, kaže nam: “U Slunju migranti kampiraju ispred policijske postaje. Kad su se građani okupili policija je zaštitila taj prostor i nije bilo nijednog migranta, ali za par sati ponovno su se pojavili. ”

“Policija ih mora detektirati na granici, provjeriti da se zna tko je osoba koja ulazi u Hrvatsku i onda može ići dalje – tražiti vizu, radnu dozvolu ako žele raditi, a ne da ih netko hrani, daje im smještaj. Zašto onda građani plaćaju režije? Je li Hrvatskoj više stalo do svojih građana ili do migranata”, pita se.

> Peticija mještana protiv gradnje migrantskog kampa; pogledajte samo prizore iz Slunja

Građani protiv migrantskog centra

Barem 400-ak potpisa mještana Krnjaka i Barilovića stoji na peticiji kojom se protive izgradnji migrantskog centra u mjestu Dugi Dol kraj Krnjaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Migrantski centar je loša ideja. Po priči on će moći primiti 500 migranata, a priljev je preko 1000. Problem se na taj način ne rješava. Lokalno stanovništvo, njih 400, potpisali su peticiju, ali nitko ih nije pitao zašto se bune. Migranti su svojim ponašanjem, provalama pokazali tko su i što su”, smatra Mrgan i zaključuje što bi trebalo napraviti.

“Treba ih maknuti što dalje iz centra gradova i okolnih naselja. Moraju se na granici detektirati, dati podatke, vidjeti koji im je cilj. Ako je cilj Njemačka treba organizirati prijevoz, a ne da hodaju kako hoće, rade nerede i da je lokalno stanovništvo ugroženo. Ovo je sve jedan veliki cirkus”, zaključio je.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.