Telegram reklamira surogatstvo – oblik iskorištavanja žena koji je zabranjen u Hrvatskoj

Foto: Torsten Mangner/Flickr

“Moju kćer rodila je surogat mama iz Ukrajine. Nisam jedina u Hrvatskoj, ali sam prva koja govori za medije”, naslov je članka u Telegramu.

U njemu se iznosi priča 35-godišnje Zagrepčanke koja je postala mama surogatstvom, te se postavlja pitanje reklamira li Telegram surogatstvo.

U ime obitelji pobija neistine LGBT udruge o surogatstvu: “Surogatstvo iskorištava žene i djecu, ne smije ga se ozakoniti” 

Udruga U ime obitelji ranije je upozoravala na brojne važne činjenice o surogatstvu.

Surogatstvo je nošenje i rađanje djeteta za nekog drugog, a obično uključuje sklapanje ugovora između para koji želi dijete, žene koja će “iznajmiti maternicu” i posredničke agencije, in vitro potpomognutu oplodnju, nošenje, rađanje te predaju rođenog djeteta naručiteljima. Takva praksa sama po sebi uključuje iskorištavanje ženinog tijela, njegovih reproduktivnih funkcija, svodi trudnoću na “uslugu”, a dijete tretira kao robu koja se naručuje i dostavlja nakon rođenja. Stoga nikakve “zakonske regulacije” ne mogu ukloniti činjenicu da se radi o praksi koja se duboko protivi ljudskom dostojanstvu i pravima žene i djeteta.

Prema članku 31. Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji (NN 86/12) u Hrvatskoj je zabranjen svaki oblik surogatstva, a Europski je parlament,usvajajući Rezoluciju godišnjeg izvještaja o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu 2014. godine, osudio sve prakse surogatstva navodeći da ono “narušava ljudsko dostojanstvo žene jer se njezino tijelo i njegove reproduktivne funkcije koriste kao roba”. U državama koje su legalizirale surogatstvo, žene koje se odlučuju na takvu vrstu zarade (rađanje djeteta za nekog drugog) najčešće se nalaze u lošoj ekonomskoj situaciji, dok od stavljanja rađanja djece na tržište najviše profitiraju agencije za posredovanje i ugovaranje surogatstva zarađajući milijune dolara godišnje. Surogatstvo time postaje samo moderni oblik legaliziranog iskorištavanja žena.

Dakle, žene koje “nose dijete za drugoga” i djeca koja se pritom rađaju uvijek su u “nepovoljnoj poziciji”, a uz to ih prati i visok rizik od ozbiljnih emocionalnih i psiholoških posljedica budući da se veza stvorena između majke i djeteta tijekom devet mjeseci trudnoće nasilno prekida te se odvajanjem djeteta od jednog ili oba biološka roditelja krši njegovo pravo da zna svoje roditelje i uživa njihovu skrb (Konvencija o pravima djeteta, čl. 7., st. 1.).

Osim što predstavlja moderni oblik iskorištvanja žena i djece, surogatstvo može ozbiljno ugroziti institut posvajanja budući da njegova legalizacija donosi za naručitelje određene “prednosti” pred posvajanjem poput mogućnosti genetske povezanosti jednog ili oba roditelja s djetetom, nepostojanja psihosocijalnih provjera naručitelja poput onih kroz koja prolaze potencijalni posvojitelji te svojevrsna “sigurnost u ishod procesa” – nakon pronalaska žene koja će iznijeti trudnoću i sklapanja ugovora, izvjesno je da će dijete nakon rođenja biti predano naručiteljima. Za razliku od surogatstva, kod postupka posvajanja dobrobit djeteta je na prvom mjestu, potencijalni posvojitelji prolaze kroz različita psihosocijalna testiranja, a postupak posvajanja je često dugotrajan i neizvjestan (primjerice, može se prekinuti ukoliko sud odluči da je vraćanje djeteta roditeljima u najboljem djetetovu interesu). Dakle, institut posvajanja ustanovljen je prije svega radi zaštite prava i potreba djeteta, osobito njegovog prava na život u obitelji, dok je surogatstvo primarno želja odraslih “za roditeljstvom”, koji dijete naručuju kao robu i čija im se dodjela osigurava kupoprodajnim ugovorom prije začeća. Zato je institut posvajanja potrebno zaštiti, jer se time štite prava i potrebe djeteta.

Najbolji mogući način zaštite žena i djece od iskorištavanja u praksi surogatstva je njegova zabrana u svim oblicima, kao što je to u Hrvatskoj i kao što je preporučio Europski parlament. Legalizacija surogatstva znači namjerno stvoriti uvjete kojim će djeca biti lišena svoje majke, koja ih je nosila i rodila, i/ili oca (davatelja sjemena).

Iako surogatstvo samo po sebi krši dostojanstvo žena i djece, što su prepoznali Europski parlament i hrvatsko zakonodavstvo, koje ga zato zabranjuje, različite interesne skupine ipak i dalje nastoje progurati ovu etički neprihvatljivu praksu kao “jednu od opcija rješavanja problema neplodnosti” kod parova ili “dobivanja djece” za homoseksualne parove. Zato će se udruga U ime obitelji i dalje zauzimati za zaštitu žena i djece od svakog oblika iskorištavanja i ugrožavanja njihova dostojanstva i ljudskih prava te za potpunu zabranu surogatstva.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr