Na Vladi je odluka hoće li produljiti rok za prijave za energetski dodatak umirovljenicima s inozemnim mirovinama koji su ga propustili, onako kako je to lani napravljeno zbog COVID dodatka. Da lani to nisu napravili, 10 tisuća umirovljenika ne bi dobilo COVID dodatak od 400 do 1200 kuna, a i ove godine bi tisuće umirovljenika moglo ostati kratkih rukava. Rokove su propustili jer za njih nisu ni znali.
– Moja mama s inozemnom mirovinom pokojnog tate od 50 eura mjesečno prima ukupno oko 2100 kuna mirovine. Ima 81 godinu i na televiziji gleda samo ono što je može razonoditi, izbjegava politiku, vijesti i informativne emisije. Od toga se nervira, izbjegava loše vijesti od kojih se loše osjeća. Ona se u životu nervirala dovoljno. Slabije se kreće i ne izlazi iz kuće često, nema internet, pametni mobitel ni računalo, njima se ne služi i jednostavno je propustila rok za prijavu inozemne mirovine. Mama uredno provjerava poštanski sandučić da joj slučajno ne bi promakao koji račun i sve ih na vrijeme plaća. Da je poštom dobila obavijest ili poziv da se prijavi zbog energetskog dodatka ona bi ga sigurno vidjela i prijavila se. Ovako je izgubila 600 kuna – ispričala je čitateljica Slobodne Dalmacije i rekla da je, eto i ona, spletom okolnosti propustila vidjeti taj poziv.
Slabije pokretni
Čitateljica se pita kakva je to pomoć kada se one kojima je upućena ne obavještava na pravi način. Jer, kad se treba nešto platiti, onda se ljude nađe na kućnim adresama, a kad se ide financijski pomoći tim ljudima, onda im se šalju pozivi preko medija i interneta. Uvjerena je da su umirovljenici mogli biti bolje obaviješteni, da im se mogao poslati poziv i obavijest na kućne adrese i da njezina majka nije jedina propustila rok za prijavu i ostala bez energetskog dodatka. I u pravu je. Nije jedina ako je suditi po prošlogodišnjim prijavama.
Vlada je u proljeće ove godine odlučila pomoći umirovljenicima i ublažiti rast cijena energenata jednokratnim dodatkom na mirovinu od 400 do 1200 kuna onima kojima ukupne mirovine, domaće i inozemne, iznose najviše 4000 kuna. Već je isplatila 449 milijuna kuna energetskog dodatka za 689.546 umirovljenika koji ne primaju inozemne mirovine, a prošlog petka je isplatila 39,5 milijuna kuna na račune 56.193 korisnika mirovine koji uz mirovinu ostvarenu u Hrvatskoj primaju i mirovinu iz inozemstva, kao i onima koji su radili u inozemstvu ali nemaju inozemnu mirovinu.
> Evo što nam je HZMO odgovorio o partizanskim mirovinama
Te mirovine u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) nazivaju mirovinama s inozemnim elementom, a umirovljenici koji ih primaju morali su se do 30. lipnja prijaviti zavodu i dostaviti dokaz o neto iznosu inozemne mirovine za ožujak 2022. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu. Mogli su to napraviti putem online obrasca, poštom ili osobno u ispostavama HZMO-a. Takva su pravila, rokovi i iznosi dodatka, vrijedili i lani za COVID dodatak, ali je Vlada u rujnu prošle godine produljila rok za prijavu mirovina s inozemnim elementom do kraja studenoga pa je tako dodatak dobilo još 10 tisuća umirovljenika, prenosi Slobodna Dalmacija.
Slobodna Dalmacija je pitala HZMO hoće li za one koji su propustili rok na ovu prijavu produljiti rok kako se to lani učinilo za naknade zbog ublažavanja posljedica COVID-a.
Dio je isplaćen
– U skladu s točkom 9. Odlukom Vlade Republike o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata od 9. ožujka 2022., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zadužen je za provedbu Odluke, odnosno za isplatu sredstava korisnicima mirovine i prikupljanje dokaza o visini inozemne mirovine – odgovorili su iz zavoda. Ukratko, nije na njima da donose odluke nego na Vladi. Poslali su i podatke o broju dodatka koji su isplaćeni prošle i ove godine.
Prošle su godine u roku primili 66.191 podnesaka korisnika mirovine s elementom inozemnosti, a COVID dodatak isplaćen je za njih 57.468 koji su do 30. lipnja bili dostavili dokaz o visini inozemne mirovine ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu. U produženom roku od 1. listopada do 30. studenoga prošle godine primili su 13.369 podnesaka korisnika mirovine s elementom inozemnosti, a iz HZMO-a kažu da su dodatno u obzir uzeli još 1378 podnesaka za koje je od srpnja do kraja rujna bio izrađen negativan odgovor kako bi detektirali one koji su u tom razdoblju dostavili dokaz ili izjavu. COVID dodatak u produljenom roku isplaćen je 15. prosinca za 10.026 umirovljenika koji su do kraja studenog dostavili tražene dokaze ili izjave.
> Mlinarić: Prognanici imaju 30 posto manju mirovinu od Srba s okupiranih područja
Ove je godine zavod primio do kraja lipnja ukupno 63.941 podnesaka korisnika mirovine s elementom inozemnosti, a dodatak za ublažavanje posljedica poskupljenja energenata isplaćen je 15. srpnja za njih 56.193 koji su dostavili dokaz o svoti inozemne mirovine ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu.
I dok je na Vladi odluka o tome hoće li produljiti rok onima koji su ga propustili, kako je to učinjeno lani, na HZMO-u je obavještavanje umirovljenika o dodacima, prikupljanje dokaza i izjava te isplata sredstava iz proračuna.
Na naše direktno pitanje o tome postoji li mogućnost da ubuduće za dodatke i slične stvari umirovljenicima šalju pismene obavijesti na kućne adrese, nisu odgovorili nego su detaljno objasnili kako su informirali javnost. Caritas, Crveni križ, 700 domova za starije i nemoćne i 274 udruge umirovljenika zamolili su da obavijeste svoje korisnike, a još su 579 općina i gradova zamolili da obavijest istaknu na svojim mrežnim stranicama i oglasnim pločama…
HZMO: Koristili smo medije
– Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kontinuirano je informirao javnost o potrebi dostave izjave o statusu korištenja inozemne mirovine sredstvima javnog priopćavanja, koristili smo sve dostupne komunikacijske alate i kanale, od medijskih objava i osiguranja gostovanja predstavnika HZMO-a u radijskim i TV emisijama na lokalnoj i nacionalnoj razini. Nadalje informacije o tome redovito su se objavljivale na vlastitim kanalima (internetska stranica i društvene mreže), a u svim poslovnim jedinicama HZMO-a (5 područnih službi, 14 područnih ureda i 92 ispostave) diljem Hrvatske postavljeni su informativni plakati te su se zainteresirani građani dodatno informirali osobno, telefonom ili putem e-pošte – navode u zavodu.
Čini se da tako kažu, a da riječi o tome nisu rekli, da su posve prekrižili pismene obavijesti što stižu direktno do njihovih korisnika u poštanske sandučiće na kućnim adresama. Moguće je da bi mnogi umirovljenici pristali od dodatka platiti 3,30 kuna koliko košta slanje jednog pisma obične građane, samo da dobiju obavijesti na vrijeme. Jer sadašnjim načinima obavještavanja tisuće umirovljenika ostaje neinformirano i bez dodatka.
