Tko će voditi Zagreb nakon Bandićeve smrti i što očekivati od lokalnih izbora?

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

Iznenadna smrt zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića zasigurno će utjecati na lokalne izbore koji se održavaju u svibnju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gradom Zagrebom će do lokalnih izbora u svibnju upravljati Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Milana Bandića.

Tko će voditi Grad?

U slučaju smrti gradonačelnika nakon dvije godine mandata, do izbora grad vodi netko od njegovih zamjenika. Iz Stranke rada i solidarnosti su potvrdili da će grad do izbora voditi dugogodišnja Bandićeva suradnica Jelena Pavičić Vukičević (46), jedna od dviju zamjenica gradonačelnika. Druga zamjenica je Olivera Majić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Iako smo izgubili prvog od nas, misija će nas pratiti do kraja mandata. Milan Bandić živio je i umro za ovaj grad. Ne poznajući radni dan, odmore…”, kazala je Pavičić Vukičević u emotivnom obraćanju Bandićeva zamjenica Jelena Pavičić Vukičević ispred Gradskog poglavarstva i dodala:

“Šarm zagrebačkih ulica činio je i Milan Bandić. Veliko hvala divnom čovjeku, vođi, prijatelju, čovjeku koji možda nije imao vremena za svoju obitelj, ali ju je beskrajno volio.”

Tko su kandidati?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milan Bandić nije dovršio svoj šesti mandat na čelu Zagreba. Kao kandidat SDP-a postao je gradonačelnik 2000. te je na toj funkciji bio do 2002. kada se nakon nesreće povukao na mjesto zamjenika gradonačelnika, a 2005. godine osvaja svoj drugi mandat. Godine 2009. Bandić je izbačen iz SDP-a jer se kandidirao za predsjednika Republike Hrvatske, ali i kao nezavisni kandidat ostaje na čelu Zagreba te osvaja četvrti mandat (2009.-2013.), peti mandat (2013.-2017.) i šesti mandat 2017. godine.

Hrvatska demokratska zajednica dala je tri gradonačelnika Zagreba, Borisa Buzančića (1990.-1993.), Branka Mikšu (1993. – 1996.) i Marinu Matulović-Dropulić (1997.-2000.). Od 2000. godine HDZ ne uspijeva ponuditi kandidata, a mnogi su spekulirali o prešutnoj koaliciji s Bandićem. Cijelo jutro na vijest o Bandićevoj smrti stižu brojne reakcije, a jedan od onih koji se oglasio je i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba, Davor Filipović.

“Pogodila me jutros vijest o iznenadnoj smrti zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Njegovoj obitelji, prijateljima i suradnicima izražavam duboku sućut,” rekao je za N1 Filipović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, HDZ-ov kandidat 2000. bio je Davorin Tepeš te je osvojio 11.6% glasova, a isti je kandidat 2001. osvojio 19.9% glasova. Marina Matulović Dropulić je 2005. godine kao HDZ-ov kandidat osvojila 15% glasova, a Jasen Mesić je 2009. godine osvojio 13.1% glasova. HDZ-ova kandidatkinja 2013. godine bila je Margareta Mađerić koja je osvojila 5.41% glasova, a Drago Prgomet je 2017. osvojio 5.60% glasova.

Socijaldemokratska partija je u Milanu Bandiću imala svog gradonačelnika Zagreba do 2009. godine, a nakon toga njen kandidat je bio Rajko Ostojić koji je 2013. osvojio 22.71% glasova u prvom te 32.37% glasova u drugom krugu. SDP je 2017. godine podržao zajedničku kandidatkinju Anku Mrak Taritaš koja je bila zajednički kandidat HNS-a, SDP-a, HSU-a, Naprijed Hrvatske Ive Josipovića i drugih manjih stranaka. Ona je u prvom krugu dobila 24.48%, a u drugom 46.07% glasova. SDP je pokušao dogovoriti sličnu taktiku kao na prethodnim izborima s ekstremno lijevom platformom Možemo. Zbog pregovora SDP-a i Možemo, platformu je napustila Radnička fronta. Ipak, nakon pregovora odlučeno je da SDP i Možemo neće imati zajedničkog kandidata, jer je SDP inzistirao i na zajedničkoj listi za Gradsku skupštinu.

SDP-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba, Joško Klisović bivši saborski zastupnik i pomoćnik ministrice vanjskih poslova poručio je kako Bandićeva obitelj i prijatelji imaju pravo dostojanstveno se oprostiti od njega.

“Izražavam sućut obitelji Milana Bandića. Osobno ga nisam poznavao, ali mogu reći da je obilježio 20 godina Zagreba na svoj način. Njegova obitelj i prijatelji imaju pravo dostojanstveno se oprostiti od njega, zato neću polemizirati o njegovom političkom radu dok ne prođe sprovod.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Domovinski pokret Miroslava Škore, stranka koja je osnovana prošle godine još nije istaknula svog kandidata za gradonačelnika Zagreba. Predsjednik stranke Miroslav Škoro rekao je u više navrata da je i on spreman biti kandidat, ali da će se više o kandidatu znati kada za to dođe vrijeme.

Škoro je i u subotu kazao kako će u sljedećih nekoliko tjedana predstaviti svoje kandidate ili osobe koje podržavaju. Rekao je kako je moguće da i on bude kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika.

> Škoro o kandidatu DP-a za gradonačelnika Zagreba: ‘Svi članovi su u igri pa tako i ja’

Stranka Most je ponudila svog kandidata za gradonačelnika Zagreba. Mostov kandidat je saborski zastupnik Zvonimir Troskot, ekonomist koji se usavršavao na studijima u Singapuru i Švicarskoj. Na Sveučilištu Georgetownu u SAD-u također je ostvario certifikat studija međunarodne ekonomije, političkih znanosti i međunarodnih odnosa.

Ekstremno lijeva platforma Možemo odlučila je kao svog kandidata istaknuti saborskog zastupnika Tomislava Tomaševića, koji je dugogodišnji aktivist. Tomašević je poznat i po udruzi koja je u medijima bila predstavljana kao institut, a osnovana je u suradnji tri udruge i jedne zaklade s kojima je Tomašević povezan. Ta udruga u pet godina je uprihodila oko 12 milijuna kuna, a više od 8 milijuna je dobila samo od jedne njemačke političke fondacije.

Trenutni je dojam kako je bez najčvršćeg uporišta i jasne izborne kalkulacije ostao Tomislav Tomašević: on je sad na sceni bez svog ključnog antagonista i antipoda, prenosi Slobodna Dalmacija.

Stranka Fokus koja je u Sabor ušla u koaliciji sa strankama Pametno i Stranka s imenom prezimenom za gradonačelnika Zagreba kandidirat će Davora Nađija. Nađi je u Saboru zamijenio Darija Zurovca koji je prvog dana novog saziva napustio klub zastupnika koji je osnovan s dvije već navedene stranke, a potom je napustio i Sabor kako bi se posvetio funkciji gradonačelnika Svete Nedelje. Nađi je do sada obnašao funkciju zamjenika gradonačelnika Svete Nedelje što smatra svojom prednošću. Davor Nađi je do siječnja 2020. bio član HNS-a.

Svoju kandidaturu kao nezavisna kandidatkinja, najavila je još u kolovozu prošle godine Vesna Škare Ožbolt. Ona je 1991. počela raditi u Uredu Predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana, a savjetnica za politička pitanja Predsjednika Republike Hrvatske je od 14. listopada 1998. do 30. travnja 2000. godine.

Ona izlazi iz HDZ-a zajedno s Matom Granićem te osniva Demokratski centar, a preuzima ulogu ministrice pravosuđa u Vladi HDZ-ovog Ive Sanadera od 2003. do 2006. godine. Prema koalicijskom sporazumu za vrijeme Jadranke Kosor, Škare Ožbolt postoji saborska zastupnica od veljače 2014. do prosinca 2015., kada je mandat u mirovanje stavila HDZ-ova Ivana Roksandić. Škare Ožbolt je predsjednica Granićevog Demokratskog centra, od 2003. do 2016. kada je brisan iz Registra političkih stranaka. Tri mjeseca prije nego što je Škare Ožbolt najavila kandidaturu za gradonačelnicu Zagreba, Mate Granić se vratio u HDZ Andreja Plenkovića te mu se stavio na raspolaganje.

I Škare Ožbolt je uputila poruku povodom smrti Milana Bandića:

„Bio je gradonačelnik koji je u svom dvadeset jednogodišnjem mandatu napravio puno toga, dobrih i loših stvari. Imao je ogromnu radnu energiju, gotovo da je sve te godine proveo na ulicama Zagreba. Iako sam bila veliki kritičar njegovih poteza u ovom njegovom posljednjem mandatu, u meni nema ni najmanje likovanja zbog toga što je otišao. Kako god bilo, Milan Bandić je na svoj način obilježio Zagreb, ali i hrvatsku politiku.“, napisala je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.