“Prije točno tjedan dana remizirao sam sve što smo učinili od listopada do danas u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Naglasio sam da smo postavili okvir za vođenje jedne samosvjesne vanjske politike te da sada dolazi nova faza”, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier u ponedjeljak dodavši kako je od premijera Andreja Plenkovića prije tjedan dana tražio da imenuje novu osobu na čelu ministarstva koja će dobro funkcionirati u novoj političkoj konstelaciji.
“Smatrao sam da je najbolje da premijer još prošloga tjedna predloži novu osobu na čelu ministarstva, no premijer nije htio da budem razriješen dužnosti dok sam bio u inozemstvu. Službeno sam danas podnio ostavku”, rekao je Stier.
Ministar vanjskih i europskih poslova podnio je ostavku na svoju dužnost koju će obavljati do izbora novog ministra.
Obraćajući se novinarima u sjedištu ministarstva Stier je kazao da je velika je čast predstavljati Hrvatsku u svijetu, ali da je važnije ovdje živjeti demokršćansku opciju.
Rekao je i da ostaje politički tajnik HDZ-a te da će se posvetiti radu u Saboru.
Rezimirajući svoje obraćanje, Stier je kazao da će mu nova zadaća biti implementacija onoga što je napisao u eseju “Nova hrvatska paradigma” i onoga što je, kako je rekao, “zajedno s Andrejom (Plenkovićem) obećao na unutarstranačkim izborima u HDZ-u”. “Vrijeme je da uvedemo načelo ‘jedan član – jedan glas’ za izbor svih dužnosnika u HDZ-u na svim razinama”, naglasio je.
Bio zagovornik suradnje s Mostom
Davor Ivo Stier dan nakon drugog kruga lokalnih izbora napisao je ostavku, ali je nije htio objaviti prije povratka iz New Yorka gdje je sudjelovao u raspravi Vijeća sigurnosti UN-a o izvještaju predsjednika Haškog suda Carmela Agiusa. Kad se u četvrtak vratio u Hrvatsku obavio je još jedan razgovor s premijerom i zatim je ostavku povukao.
Svoju ostavku ponudio je na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova te dužnost političkog tajnika HDZ-a, nezadovoljan što je premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković dogovarao formiranje nove parlamentarne većine s HNS-om, odnosno ulazak te stranke u Vladu, nakon što je propala suradnja HDZ-a s Mostom.
Stier je bio zagovornik suradnje s Mostom i nakon što je došlo do razlaza, izrazio je žaljenje zbog toga te dodao da se on u stranci zauzimao za nove izbore.
“Gradio sam koaliciju HDZ-a i Mosta i doista mi je žao da nije uspjela. Mi smo imali raspravu na Predsjedništvu HDZ-a i, naravno, kao u svakoj demokratskoj stranci, postoji pluralnost različitih viđenja. iznio sam svoje viđenje, smatrao sam da bi u takvoj situaciji najpoštenije bilo ići na nove izbore. Napravio se jedan zaključak koji je, rekao bih, kompromisan, da se pokuša vidjeti prvo što se tiče te nove većine u Saboru, a onda i drugi element, spremnost HDZ-a da se ide i na parlamentarne izbore. To je bio zaključak. Mislim da se ne treba toga bojati”, izjavio je Stier 16. svibnja u Bruxellesu.
Tako je potvrdio da je s Plenkovićem u raskoraku, o čemu se nagađalo i na osnovu činjenice da je Stier bojkotirao kampanju za lokalne izbore, nigdje se nije pojavljivao.
Premijer je njegovu izjavu vrlo loše primio i nije to krio. Javno je Stieru poručio da je – politički oportunist. “Mogu i ja biti oportunist i reći, slično što je rekao Davor, ajmo mi brzo na nove parlamentarne izbore s drugim krugom lokalnih izbora, pa ćemo dobiti jedan, dva, tri mandata više. To je oportunistička logika. Moja je logika puno veća, ja sam premijer odgovoran za funkcioniranje države”, uzvratio je predsjednik Vlade Stieru. Nazvao ga je tom prilikom prijateljem, ali jasno je bilo da tu prijateljstva više nema.
U ovih nekoliko mjeseci koliko je Stier bio na čelu Ministarstva vanjskih poslova upozoravao je na opasnosti destabilizacije u susjedstvu, osobito u BiH, kako od srbijanske velikodržavne politike tako i islamskog radikalizma i najavljivao je balansiranu hrvatsku politiku prema transformaciji američko-europskog partnerstva, izvlačenje političkog i sigurnosnog profita iz hrvatskog članstva u EU i NATO savezu i stabilizacijsko djelovanje prema BiH.
Stier je prvi ministar vanjskih poslova koji je nakon 11 godina išao u posjet Rusiji s čime je otvorio novu eru u odnosima Hrvatske i Rusije.
U svijetu je jasno isticao da je Republika Hrvatska za zaštitu kršćana i svih vjerskih manjina i primjer je po integriranosti muslimana. Zalagao se za euroatlantsku platformu, protiv korupcije i za demokratizaciju stranaka. Također se zalagao za život i ustavne vrjednote.
Zaštita tradicijske obitelji
Kada je Stier kao ministar vanjskih poslova u okviru svog djelokruga posla poslao primjedbe Vijeću EU-a na Nacrt zaključaka Vijeća glede prioriteta EU-a u UN-ovim tijelima za ljudska prava u 2017., odmah su na njega krenuli napadi iz oporbe.
U primjedbama stoji da će “Hrvatska posebnu pozornost posvetiti promicanju i zaštiti tradicionalne obitelji, temeljene na braku definiranom kao zajednica žena i muškaraca koji je i prirodna i temeljna jedinica ljudskog društva”.
Uz to stoji i dodatak da “pojmu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava nedostaje konsezualna definicija na međunarodnoj razini pa i unutar EU-a, pa u tom slučaju Hrvatska tumači taj pojam tako da on ne uključuje pobačaj”.
Pritom “Hrvatska zadržava pravo promovirati navedene stavove u svim multilateralnim forumima u kojima sudjeluje”. Uz Hrvatsku, takve primjedbe je istaknula Poljska i Mađarska.
“U našoj izjavi ne sužavamo već proširujemo rad u promicanju ljudskih prava, tako primjerice tražimo veću pozornost međunarodne zajednice na progon vjerskih manjina u svijetu, a to se posebno odnosi na kršćane koji su bili najviše napadani i progonjeni tijekom 2016. Naša stajališta promiču ustavne vrjednote, što je i dužnost hrvatske diplomacije. U tom smislu spominjanje braka kao zajednice žene i muškarca zapravo je citat iz Ustava Republike Hrvatske”, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Davor Stier za narod.hr.
“I onda je krenulo. Najprije SDP uz združenu pomoć medija gdje se izmišljalo da je to Stier napravio na svoju ruku, da ga Vlada ne podržava, da je to “radikalan zaokret u hrvatskoj vanjskoj politici koji je napravljen bez znanja građana naše zemlje”, kako je sve to još i “nakitio” Joško Klisović, istaknuo je Tihomir Dujmović.
Onda se oglasio i Furio Radin, današnji potpredsjednik Hrvatskog sabora. “I on je, dakako, silno zabrinut, on traži da mu se dostavi na uvid sve što je Stier rekao ili potpisao! Cijela afera je zapravo ciljano izmišljena kako bi posvadila Stiera s ostatkom Vlade, napose s premijerom, premda su relacije krajnje jednostavne”, upozorio je Tihomir Dujmović.
Zaštita života
Stierov stav oko zaštite života vrlo je jasan. Ističe da se kroz što bolju edukaciju “mora zaštiti život od začeća”.
“Kao što znate mi prihvaćamo ono što kaže znanost 21. stoljeća, to je da život počinje začećem, a kao kršćanski demokrati također prihvaćamo da živimo u demokratskom pluralnom društvu i da mnogi građani ne prihvaćaju takvu činjenicu”, rekao je Stier.
Stier je početkom ožujka zaključio kako se moraju usredotočiti na to da bude što bolja edukacija i kroz to zaštiti život od začeća.
“Mislim da se svi slažemo oko toga da je cilj da bude što manje pobačaja”, rekao je Stier novinarima koji su ga nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi pitali kakav je njegov stav o pobačaju i za kakav će se zakonski prijedlog zalagati. Ustavni sud dan ranije odbacio je prijedlog da se postojeći zakon što regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim, zatraživši istovremeno od Hrvatskog sabora da u roku od dvije godine donese novi zakon koji regulira ovo osjetljivo pitanje.
Pravo na pobačaj, naime, ne spada u notorna ljudska prava i HDZ je do sada stajao uz taj stav.
> Davor Ivo Stier na Hodu za život: Ne mijenjam uvjerenja zbog promjene funkcije
Davor Ivo Stier ove je godine također sudjelovao i u Hodu za život.
“Ja sam bio i prošle godine, i naravno da ne mijenjam uvjerenja zbog toga što imam drugu funkciju, pa sam i ove godine ovdje”, kazao je Stier, o Hodu za život.
Euroatlantska platforma
“Naša vanjska politika je svojevrsna refleksija i unutarnje stabilnosti i demokratske zrelosti koju je pokazao hrvatski narod. Vidimo da u nekim dijelovima Europe i svijeta raste radikalizam i populizam. To nije slučaj u Hrvatskoj. Mi smo dobili i ove izbore na euroatlantskoj platformi. To nam daje legitimitet i snagu na našem vanjskopolitičkom djelovanju i na jugoistoku Europe i u srednjoj Europi”, rekao je jesenas nakon rujanskih izvanrednih parlamentarnih izbora u središnjem Dnevniku HRT-a o glavnim smjernicama vanjske politike kao novi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.
> Stier: Prioritet je europski put BiH, ali i europeizacija Srbije
“Naglasio sam da Vlada odgovara Saboru i da je moja intencija intenzivirati suradnju s Hrvatskim saborom. Uvjeren sam da će kolega Kovač biti vrlo aktivan saborski zastupnik i da će imati istaknutu ulogu u Hrvatskom saboru”, rekao je Stier na početku mandata.
Odgovarajući na pitanje što će zadržati iz mandata bivšeg ministra Kovača te planira li u kadrovskom ili strukturnom smislu kakve promjene, Stier je istaknuo da je proveo dosta godina u Ministarstvu vanjskih poslova.
“Mogu reći da imamo iznimno kvalitetne ljude koji rade u službi vanjskih poslova. Naravno, uvijek novi ministar izabere najbliže suradnike s kojima želi surađivati. S obzirom na kvalitetne ljude u ministarstvu, odmah smo počeli s radom”, rekao je Stier.
Dijete hrvatskih iseljenika, rođen u Buenos Airesu
Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu, kao dijete hrvatskih iseljenika. Živio je u četvrti Flores koju uglavnom nastanjuje srednji stalež. Zanimljivo je da je i papa Franjo iz iste četvrti.
“Drago mi je da je iz Argentine, ali još i draže da je uzeo ime Franjo. Mislim da je to poruka da je došao Crkvu okrenuti onima koji su na margini društva te je vratiti korijenima i tako obnoviti. Poruka je to skromnosti i podsjetnik katoličkim vjernicima, uključujući i kler, da vjerujemo u kralja, ali da se kralj rodio u štali”, rekao je Stier za Večernji list nakon što je argentinski kardinal izabran za poglavara Katoličke crkve.
Stierova obitelj podrijetlom je iz Samobora. Potomak je političkih emigranata koji su došli u Argentinu nakon Drugog svjetskog rata. Stierov otac bio je liječnik, a majka Marija Lukač-Stier profesorica filozofije na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu i poznaje papu Franju dugi niz godina, što je opisala za Jutarnji list.
Davor Ivo Stier diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo. U Zagrebu završava Diplomatsku akademiju, a na World Politics Institute u Washingtonu poslijediplomski tečaj o upravljanju krizama.
> (VIDEO) Ministar Stier zasvirao tamburicu
Prije povratka u Hrvatsku bio je aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu. Bio je i predsjednik Hrvatskih katoličkih sveučilištaraca u Argentini i član Međudruštvenog odbora hrvatskih organizacija u Buenos Airesu. Kao novinar napisao je više članaka o Hrvatskoj u argentinskim medijima. U svibnju 1990. intervjuirao je dr. Franju Tuđmana za dnevni list La Nacion, a 1991. i 1992. kao dopisnik dnevnika El Cronista i radija America izvještavao je o agresiji na Republiku Hrvatsku.
Stierova uloga u završetku pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji
U hrvatskoj diplomaciji služio je preko petnaest godina. Od 1998. do 2002. bio je u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri NATO. Kao savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku, a kasnije kao posebni izaslanik predsjednice Vlade za euroatlantsku suradnju radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji.
U prosincu 2011. izabran je za zastupnika u Hrvatskome saboru. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske integracije te član Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a.
U jesen 2012. Stier je zatražio od Vlade Zorana Milanovića odustanak od ratifikacije ugovora o državnoj granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tvrdeći da bi time Hrvatska pristala na politiku ucjene i ulazak u Europsku Uniju vezala uz granična pitanja. Optužio je bosanskohercegovačkog ministra prometa Damira Hadžića za ucjenu Vlade RH jer je izjavio da Bosna i Hercegovina neće dopustiti izgradnju Pelješkog mosta ako se ne ratificira granični sporazum, prenosi Bljesak.info.
Stier je pripadao najužem krugu povjerljivih suradnika predsjednice Vlade Jadranke Kosor te je bio njen savjetnik i izaslanik za euroatlansku suradnju. U razdoblju slovensko-hrvatskog diplomatskog zahlađenja, Stier je bio glavni sudionik tihe diplomacije i posrednik između Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora, navodi Nacional. U vrijeme stranačkih izbora u svibnju 2012., Stier je podržao Tomislava Karmarka, međutim, zajedno s Dragom Prgometom bio je protiv stegovnog postupka protiv Jadranke Kosor u veljači 2013. godine, nakon što ju je stranka odlučila sankcionirati zbog njenih istupa u medijima, javlja Večernji list.
Na prvim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj održanim u travnju 2013. godine, Stier je dobio 14.005 glasova na listi HDZ-ove koalicije koju su činili još HSP AS i BUZ. Zahvaljujući tom rezultatu postao je jedan od prvih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Hrvati u Bosni i Hercegovini moraju se prepoznati kao čimbenik europeizacije cijele države
Na sjednici Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta u srpnju 2013. godine, Stier je zatražio da Europska Unija snažnije podrži pravo hrvatskog naroda u BiH na jednakopravnost s ostalim konstitutivnim narodima te je na taj način internacionalizirao “hrvatsko pitanje” u BiH. U razgovoru za Večernji list u istome mjesecu, Stier je izjavio da su Hrvati u BiH nezaobilazan i odlučujući čimbenik u europeizaciji Bosne i Hercegovine te je rekao da je uloga Europske unije u Bosni i Hercegovini presudna, a da je suradnja s Rusijom i Turskom dobrodošla.
Iste godine zajedno s SDP-ovim europarlamentarcem Toninom Piculom lobira u Europskom parlamentu za jednak tretman naroda u BiH, navodi Večernji list. Stier ističe kako “političari BiH što prije trebaju prijeći s Daytonskog sporazuma na put koji će ovu zemlju odvesti u Europu”.
Vodstvo HDZ-a u godinu je dana tri puta Stieru “pokazalo zube” te ga potpuno marginalizirao u stranci iako je na Saboru HDZ-a, 17. svibnja 2014., pred europarlamentarne izbore, dobio nepodijeljenu potporu.
Na drugim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj održanim u svibnju 2014. godine, Stier je ponovno osvojio mandat s 26.432 glasa kao kandidat na listi HDZ-ove koalicije koju su činili HSS, HSP AS, BUZ, ZDS i HDS.
Ubrzo nakon tih izbora tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najprije je Stiera izgurao s mjesta međunarodnoga tajnika stranke uz nejasna obrazloženja da je prezauzet europarlamentarnim poslovima. Zatim je uslijedilo njegovo stopiranje u novome sazivu vanjskopolitičkoga odbora Europskoga parlamenta (EP) u kojem je bio u prethodnome mandatu i prebacivanje u manje eksponirani odbor za razvoj. Po informacijama, koje su prenosili dnevni mediji, Karamarko je zaustavio proceduru Stierova izbora u izaslanstvo EP-a za odnose s BiH i Kosovom u koji ga je Dubravka Šuica pismeno predložila europskim pučanima. Izvori bliski stranci, međutim, navodili su kako je predsjednik HDZ-a predbacivao Stieru da radi protiv interesa HDZ-a u BiH i da se vodstvo stranke ne slaže s njegovim pogledima u svezi s BiH, navodi Hrvatski tjednik.
“Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju”
Krajem 2015. objavljuje “politološki esej koji traži modernizaciju, demokratizaciju, svih političkih stranaka. Teza je da se moraju sve političke institucije u Hrvatskoj više otvoriti, da će se onda otvoriti i ekonomske institucije i bolje integrirati naše građane, treba nam inovativnost i potencijal naših građana da bismo mogli ići u jednu novu fazu razvoja”, rekao je u razgovoru za Novu TV.
“Demokratizacijom stranaka ograničava se moć stranačkog predsjednika i užeg vodstva, povećava se unutarnja i vanjska kontrola, postiže se veća transparentnost u procesu donošenja odluka te na kraju vraća javno povjerenje u političke institucije i potiče veća građanska participacija. Takva demokratizacija političkih stranaka također bitno sužava prostor korupciji generiranoj u interakciji zatvorenih političkih i ekonomskih institucija”, istaknuto je za Stierovu knjigu Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju.
Knjiga “Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju” u kuloarima je slovila kao smjernica za transformaciju Hrvatske demokratske zajednice. Tomislav Karamarko nije se pojavio na predstavljanju knjige. Ali zanimljivo, stigao je ondašnji predsjednik stranke HRID Drago Prgomet.
Stier je također u razgovoru za Novu TV, vođenom nakon parlamentarnih izbora, dodao da u svojoj knjizi zagovara da bez obzira kako bude formirana ta buduća parlamentarna većina, da se svi parlamentarni čimbenici moraju usuglasiti i definirati jednu novu razvojnu paradigmu, kojim smjerom će ići Hrvatska, bez obzira tko je na vlasti a tko u oporbi. Dodao je također da se zalaže za to da se disidente zakonom zaštiti od izbacivanja, te da se političkim liderima ograniči moć.
Po zatvaranju biračkih mjesta u ljeto prošle godine na kojima su članovi HDZ-a glasovali za novog predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, njegov stranački kolega osvrnuo se na bivšeg čelnika te stranke.
Davor Ivo Stier, na pitanje ima li mjesta na izbornim listama za bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, rekao je da treba respektirati instituciju bivšeg predsjednika i dodao: “Bivši su bivši.” Konkretnije o imenima na listama nije htio govoriti, a kazao je i da se ne bi vraćao na stare funkcije, navodi Tportal.
S obitelji, suprugom i troje djece, živi u Samoboru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
