Jedno od najvećih iznenađenja na proteklim parlamentarnim izborima zbilo se u XII. izbornoj jedinici u kojoj pripadnici nacionalnih manjina biraju svoje zastupnike u Hrvatskom saboru. Autor tog iznenađenja je Armin Hodžić, Bošnjak koji će u iduće četiri godine uz svoju, u zakonodavnom tijelu predstavljati i Albance, Crnogorce, Makedonce te Slovence. 28-godišnji Hodžić u izbornoj je utrci pobijedio Erminu Lekaj Prljaskaj koja mu je nakon više odrađenih mandata morala stisnuti ruku i čestitati.
Hodžićev rezultat, iako u sjeni, mogao bi se pokazati ključnim za formiranje buduće parlamentarne većine. On je najavio da će u pregovorima s drugim političkim akterima djelovati u bloku s ostalim pripadnicima manjina. Međutim, bude li DP ustrajao na zahtjevu o formiranju Vlade bez SDSS-a svašta je moguće, a ni sam Hodžić nije bio rezolutan po tom pitanju…
>Savjet za nacionalne manjine: Pupovac i manjinci sami sebi dijele novac!
Rezultati izbora
Armin Hodžić uvjerljivo je porazio troje protukandidata i osvojio četverogodišnji mandat u Saboru. Osvojio je 3357 glasova, druga je bila Ermina Lekaj Prljaskaj s 2249, treći Šoip Šoipi s 1414, a posljednji Sulejman Tabaković sa 117 osvojena glasa. Iako je za one koji ne prate pozornije manjinsku scenu pobjeda Armina Hodžića bila iznenađenje, on je, iako mlad, na tom “terenu” već izgrađena ličnost. Prije četiri godine prvi se put pokušao domoći Sabora, ali to mu nije uspjelo. Osvojio je tada 861 glas, a pobijedila je Ermina Lekaj Prljaskaj s 1725.
Možda će vas zanimati
Manjine: Pupovac i Radin opet u Saboru, najveće iznenađenje je Hodžić
Armin Hodžić, kandidat Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj, pobijedio je Erminu Lekaj Prljaskaj (Unija Albanaca u Hrvatskoj).
Kako će se Hodžić ponašati u pregovorima o formiranju većine?
Što se tiče postizbornih kalkulacija Hodžić je kazao da mu nije lako jer se na njega i ostalih sedmero zastupnika manjina vrši velik pritisak. Očekivano, poručio je da će svi zastupnici manjina pregovarati zajednički i da nikakvo “iskakanje” ne dolazi u obzir.
“U petak je održan sastanak svih osmero novoizabranih zastupnika nacionalnih manjina i na tom smo sastanku dogovorili da ćemo se držati zajedno, da ćemo u razgovorima za sastavljanje nove parlamentarne većine nastupati kao blok, i da nikakvo soliranje ne dolazi u obzir. Uostalom, to bi bio vrlo opasan presedan koji bi imao reperkusije na budući položaj i političku snagu koju su dosadašnjim blokovskim pristupom izgradili predstavnici nacionalnih manjina” rekao je Hodžić u izjavi koju prenosi Jutarnji list.
Hodžić
Monolitnost osmero manjinaca mogla bi doći pod veliku kušnju zbog uvjeta “kingmakera” ovih izbora – Domovinskog pokreta da u budućoj Vladi ne participira SDSS (troje zastupnika srpske nacionalne manjine). Na hipotetsko pitanje kako bi se ponašao ako takav uvjet dođe pred njega Hodžić ne odgovara precizno, ali niti ne zatvara vrata da ipak podrži takvu većinu koju bi tvorili HDZ, DP i manjine bez zastupnika SDSS-a.
>Plenković signalizirao spremnost na suradnju s DP-om, manjine bi mogle ostati bez vlasti
“Vrlo je nezahvalno odgovarati na hipotetska pitanja, ali neću bježati od odgovora. Kada bi se to dogodilo, prvo bih se morao konzultirati sa svojom političkom zajednicom (u Sabor je ušao kao kandidat Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Hrvatskoj, nap. a.), a zatim bi o tome razgovarali i na sastanku na kojemu bi bili svih osam zastupnika nacionalnih manjina (uključujući i tri zastupnika SDSS-a, nap. a.). Nakon toga bismo izašli pred javnost s našom zajedničkom odlukom” rekao je novoizabrani saborski zastupnik Armin Hodžić Jutarnjem listu.
Tko je Armin Hodžić?
Armin Hodžić rođen je 10. veljače 1996. godine u Zagrebu. Pohađao je Osnovnu školu dr. Vinka Žganca, a nakon toga upisao je i završio Islamsku gimnaziju dr. Ahmeda Smajlovića gdje je stekao vjersku naobrazbu i učio arapski jezik. Visokoškolsko obrazovanje i diplomu magistra politologije stekao je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Tema Hodžićevog diplomskog rada bila je “Bilateralni odnosi između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine: otvorena pitanja”. Osim toga, dodatno se školovao i na Londonskoj školi za odnose s javnošću.
>Mlinarić: Gdje još manjine odlučuju tko će biti premijer države?
Osim akademske karijere, Hodžić je gradio i onu društveno-političku. 2015. godine na manjinskim izborima ulazi u Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Zagreba kao najmlađi kandidat a samim time kasnije i kao najmlađi član Vijeća. Usprkos tome, uspješno započinje i realizira niz projekata kao što su „Susret bošnjačke omladine“, „Dopunska i dodatna nastava za djecu“, „Financiranje priprema za državnu maturu“, „Politička akademija za mlade Bošnjake“ itd. 2016.godine postaje član Nadzornog odbora Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske Preporod, jednog od najstarijih društava Bošnjaka u RH. Hodžić je jedno vrijeme obnašao i dužnost glavnog tajnika SDA hrvatske i dužnost predsjednika zagrebačkog ogranka te stranke.
Još 2020. sa samo 24 godine prvi se put kandidirao za zastupnika bošnjačke nacionalne manjine što mu tada nije pošlo za rukom. Ipak, to ga nije obeshrabrilo a nagrada za njegov dugogodišnji rad unutar bošnjačke zajednice stigla mu je pred nekoliko dana kad je uvjerljivo pobijedio Erminu Lekaj Prljaskaj i izborio se za četverogodišnji saborski mandat.
Hodžić se aktivno služi engleskim jezikom, a pasivno njemačkim. Oženjen je suprugom Anisom s kojom živi u Zagrebu. Otac jednog djeteta.
