U četvrtak je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović dao predsjedniku HDZ-a i dosadašnjem premijeru mandat za sastavljanje nove Vlade Republike Hrvatske. I dok se nagađa koliko će nova Vlada imati ministara, te koji će dosadašnji ministri preuzeti nove resore, jedna od ključnih nepoznanica jest tko će biti novi ministar znanosti i obrazovanja.
U prošlom mandatu, ministrica je bila Blaženka Divjak, koja je na to mjesto došla iz kvote HNS-a. Jutarnji list je u srijedu objavio kako se špekuliralo da bi to Ministarstvo preuzeo Radovan Fuchs, zatim da bi ga možda vodila sadašnja pomoćnica Ivana Franić, kao mogući kandidat spominjao se i HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol, a posljednja je informacija da bi taj resor mogao preuzeti Mato Njavro, prodekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. No, sve te spekulacije, prema tvrdnjama Jutarnjeg lista demantirali su neslužbeno iz Vlade.
Ipak, u današnjem izdanju Večernjeg lista tvrdi se kako će ministarstvo obrazovanja i znanosti preuzeti gore navedeni Tomislav Sokol, dok Tportal tvrdi kako će Ministarstvo znanosti i obrazovanja preuzeti HDZ-ov Radovan Fuchs, koji je tu dužnost obnašao u Vladi Jadranke Kosor, od 2009. do 2011. godine.
Koordinator Ekspertne radne skupine za kurikulnu reformu, završio Diplomatsku akademiju MVEP-a..
Osim što je surađivao s Jadrankom Kosor, Fuchs je sudjelovao i u radu Vlade Andreja Plenkovića, u svojstvu posebnog savjetnika za obrazovanje i koordinatora Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikulnu reformu. Također je pomoćnik ravnateljice Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.
Fuchs je doktor biomedicinskih znanosti postao 1987. godine, a znanstveni asistent – istraživač na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada postaje još 1979. godine. Od 1997. do 2000. godine prolazio je Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.
>Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (3. dio)
Od 2000.-2001. obnašao je dužnost direktora Javnog poduzeća ZGOS (sanacija odlagališta otpada grada Zagreba – deponij Jakuševec). Fuchs je također bio član pregovaračkog tima za pristupanje RH EU za poglavlje 25. i 26., a od 2012. godine je redoviti profesor Sveučilišta u Rijeci.
Djed porijeklom Židov, otac prešao na katoličanstvo
Preci su mu u Hrvatsku došli iz Njemačke i nastanili se u Slavoniji, točnije u Našicama. Fuchsov djed Hinko bio je trgovac žitom i porijeklom Židov, ali je Fuchsov otac Rikard prešao na katoličanstvo. Fuchsa s očeve strane veže i rodbinska veza s poznatim hrvatskim skladateljem Vatroslavom Lisinskim, čije je pravo ime bilo Ignac Fuchs. Baka po očevoj strani, Eugenija, porijeklom je bila Mađarica, a odrasla je u Tuzli, dok je Fuchsova majka rođena u Boki kotorskoj. Prvi papinski nuncij u Kraljevini Srbiji bio je Fuchsov rođak po majčinoj strani, a ubijeni bokokotorski biskup Ivo Gugić bio je majčin bratić, piše tportal.
Bio jedan od najbogatijih ministara u Vladi Jadranke Kosor
Prije Drugog svjetskog rata Fuchsov otac bio je uspješan poduzetnik, ali mu je poslije rata sva imovina konfiscirana te su mu oduzeta građanska prava. Ubrzo je slijedio novi uzlet i Fuchsov otac bio je jedan od osnivača Hrvatske gospodarske komore, a potom i Tekstil prometa, današnjeg Croatia tekstila.
U vrijeme Vlade Jadranke Kosor o njemu se pisalo kao o najbogatijem ministru. Spominjala se pritom kuća od 350 kvadrata u zagrebačkim Mlinovima vrijedna oko pet milijuna kuna, okućnica koja vrijedi dodatni milijun, tri stana ukupne površine od 167 metara kvadratnih vrijedna milijun kuna. Vilu sagrađenu u secesijskom stilu Fuchsu i bratu u nasljeđe je, kako je tada otkrio, ostavio otac, a stanove očev brat koji je bio bankar, a nije imao djece.
‘Kritičarima kurikula Povijesti možda smeta detaljan prikaz Domovinskog rata’
Fuchs je branio kurikul povijesti u sklopu kurikulne reforme te je u veljači 2019. za Novu TV kazao:
“Onda me ne bi začudilo, ali ne želim vjerovati da se tim stvarima rukovodim, ali možda njima smeta i to što je u ovoj inačici kurikuluma vrlo dobro prikazan Domovinski rat, što je vrlo jasno razjašnjeno tko je žrtva, tko je agresor, što se jasno navode uzroci i posljedice domovinskog rata, što se unutra pojavljuju termini poput velikosrpske agresije, oružane pobune i međunarodnog sukoba, a ne građanskog rata npr., ali nadam se da to nije razlog zbog kojeg to sadašnji kritičari rade, međutim poučen ovom epizodom oko holokausta, čak me niti to ne bi začudilo.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
