Tko je Slobodan Uzelac – bivši potpredsjednik Sanaderove Vlade, danas član Povjerenstva za provedbu reforme obrazovanja?

Slobodan Uzelac u utorak prije sjednice Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) izjavio je da ne zna tko je autor nacrta Akcijskog plana i podsjetio da je Posebno povjerenstvo do sada održalo 14 sjednica te je ocijenio da je pitanje kakav je stil rada u Povjerenstvu i da ne postoji dovoljno distinkcije između mjera i ciljeva Strategije koja se, dodao je, može i mijenjati ako je to potrebno.

U utorak je u Banskim dvorima sazvana 14. sjednica Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Posebno stručno povjerenstvo, koje je u svibnju odabralo sastav Ekspertne radne skupine na čelu sa savjetnicom Jasminkom Buljan Culej, dvaput je zasjedalo u Vladi – prvi put u siječnju, kada je Andrej Plenković potpisao rješenja o imenovanju 11 članova PSP-a.

Temeljem, kako se na Vladinim stranicama navodi, dva kriterija – stručnosti i pluralnosti – u Posebno stručno povjerenstvo imenovani su prof. dr. sc. Dijana Vican, kao predsjednica i akademik Ivica Kostović, akademik Miroslav Radman, akademkinja Milena Žic Fuchs, prof. dr. sc. emeritus Josip Milat, prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, prof. dr. sc. Drago Šubarić, prof. dr. sc. Pero Lučin, prof. dr. sc. Vedran Mornar, prof. dr. sc. Davor Romić i dr. sc. Vilmica Kapac, kao članovi.

Drugi put je povjerenstvo zasjedalo u travnju, kada je javnosti na 11. sjednici predočen prijedlog Akcijskog plana za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije – također u premijerovoj nazočnosti.

U međuvremenu, iz Povjerenstva se demonstrativno povukao splitski profesor Josip Milat.

Tko je Slobodan Uzelac?

Nekadašnji prvi potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske srpske nacionalnosti u Vladi HDZ-ovih Ive Sanadera te Jadranke Kosor, Slobodan Uzelac, trenutačno je član Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

U Vladi Ive Sanadera te Jadranke Kosor obavljao je dužnost potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, obnovu i povratak.

Nakon hrvatskog priznanja neovisnosti Kosova, 19. ožujka 2008., dao je mandat na raspolaganje, ali predsjednik vlade to nije prihvatio.

Prof dr. sc. Uzelac rođen je u Kakmi kod Polače 9. kolovoza 1947. U Kakmi je završio četiri razreda osnovne škole, ostala četiri u Biogradu. Nakon toga završio je gimnaziju u Zadru, a kasnije defektologiju u Zagrebu.

Nakon diplomiranja kratko je vrijeme radio kao odgajatelj u Omladinskom muškom prihvatilištu u Zagrebu. Od 1973. godine radi na Odsjeku za poremećaje u ponašanju (Odsjeku za socijalnu pedagogiju) Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta (Fakulteta za defektologiju).

Magistrirao je 1976. godine na Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a doktorirao 1981. godine na Defektološkom fakultetu u Beogradu. U dva je mandata bio pročelnik Odsjeka.
Znanstveni je savjetnik, odnosno redoviti profesor.

Bio je posljednji sekretar gradskog komiteta SKJ grada Zagreba.

“Da, to je poznato i ja to ne skrivam, štoviše, ponosan sam na to razdoblje. Bilo je to u mandatu 1986. – 1990.”, ističe u razgovoru za Zadarski list.

O devedesetima i Domovinskom ratu

“Dakle, Hrvatska se mogla osamostaljivati sa Srbima, a ne protiv njih. Međutim, bila je dilema hoćete li to raditi s ekstremnom desnicom iz Kanade ili sa svojim građanima u zemlji. Tadašnje vodstvo HDZ-a i predsjednik Tuđman opredijelili su se za tu, kolokvijalno nazvanu, kanadsku desnicu. Kad tome dodate Miloševićevu unitarnu koncepciju pa i velikosrpsku ideju, onda je tu velikog mira i kompromisa teško moglo biti”, zaključuje Uzelac.

> Koliko glasova predstavnici nacionalnih manjina moraju dobiti da bi završili u Saboru?

“Poznato je da se ni moja obitelj nije baš puno slagala s Krajinom i njenom politikom. Posebno me je pogađalo to što je došlo do prestanka komunikacije s mojom obitelji, roditeljima, braćom i sestrama. Dobar dio njih, uz moju pomoć, kasnije je pobjegao. U to vrijeme sam čak imao zdravstvenih problema te sam bio politički pasivan, ali sam brzo shvatio da se moram ponovno aktivirati. Vratio sam se na fakultet, ali moram reći da nisam imao osim sasvim beznačajnih problema. Ma i ti problemi bili su više od ljudi koji su imali sami sa sobom problema. Rekao bih čak da je situacija bila obrnuta, a kolege i ljudi s mog fakulteta, znajući moje političke stavove, pružili su mi podršku.”

“A možete misliti kako mi je bilo. Strašno! Jednako kad bi granata pala u Biograd ili kad bi iz Biograda pala po Kakmi. Dio obitelji pobjegao van, dio u unutrašnjost Hrvatske. Moj brat, uspješan poslovni čovjek, morao je pobjeći u Beograd gdje je od ranije imao neku malu nekretninu, a i tamo je imao problema jer nije htio ići u rat protiv svojih susjeda. Na sreću, sve se završilo relativno sretno. On što mi je jednako važno, nitko u mojoj obitelji nije izgubio glavu, ali niti obraz iako je, istina, bilo podmetanja da se nisu ponašali pravilno i časno. Možda je sve to bilo i zbog toga što sam ja bio upućeniji i što sam imao drugi, viši politički „vidikovac” te sam ih sam argumentirano upozorava na opasnosti od političkih manipulacija i na potrebu da se časno ponašaju.”

Kaže da je s Miloradom Pupovcem nastojao pridonijeti i što skorijem okončanju rata.

“Ma, ja sam u ‘pasivi’ bio svega godinu dana, kad sam s dr. Pupovcem počeo graditi srpske manjinske organizacije u Hrvatskoj, zagovarajući samostalnost Hrvatske u odnosu na jugoslavensku federaciju. Time smo nastojali pridonijeti i što skorijem okončanju rata. Pritom smo, koliko god su naše skromne političke pozicije to dopuštale, ipak nastojali graditi hrvatsko demokratsko društvo iznutra trudeći se da Srbi dobiju kulturnu autonomiju prema tadašnjim proklamacijama Hrvatske vlade i međunarodne zajednice.”

Uzelac je i član Savjeta lijevog časopisa Novi Plamen, bio je dugogodišnji predsjednik srpskog kulturnog društva ‘Prosvjeta’

Četiri godine HDZ-ove vlasti

Početkom 2008. srbijanski mediji opširno su pisali u ulasku Slobodana Uzelca u hrvatsku Vladu. Beogradska Politika tada je ocijenila da je prvi puta u 17-godišnjoj povijesti hrvatske novostečene samostalnosti, “u Vladu, i to na mjesto potpredsjednika, ušao je i jedan Srbin”. Naveli su i da se ta činjenica može promatrati i kroz prizmu političke trgovine nakon parlamentarnih izbora u studenome prošle godine, iz kojih je HDZ izišao kao relativni pobjednik. No, činjenica je da je SDSS ovoga puta odlučio da je svrsishodnije ući u Vladu, dodaje list, prenosi Večernji list.

> Izbor predstavnika nacionalnih manjina – zašto je Hrvatska izuzetak u EU?

Beogradski tabloid “Press”, pod naslovom “Od balvana do vlade”, pisao je kako su “punih 18 godina nakon pobjede HDZ-a na izborima, povampirenja ustaštva i srpske balvan revolucije – Srbi i Hrvati zakoračili su u novo poglavlje međusobnih odnosa, makar u nekom formalnom smislu”. Ocjenjujući da dogovor premijera Sanadera i SDSS-a “nije loš”, autor dodaje da “ipak, na mjestu srpskih zastupnika u Saboru ne bi otišao na konstitutivnu sjednicu, bar dok im kolege ne ukinu imunitet i oduzmu mandat zastupniku Branimiru Glavašu, ratnom gospodaru Osijeka, na čijim rukama leži krv stotina slavonskih Srba”, zaključuje list.

Rezimirajući HDZ-ov mandat u listopadu 2011. za Novi list, Uzelac je istaknuo da je među najveća iskušenja u te gotovo četiri godine bilo hrvatsko priznanje neovisnosti Kosova za koje još uvijek misli da je bilo pogrješno, te činjenicu da su brojne lokalne vlasti nakon lokalnih izbora 2009. odbijale provesti Ustavni zakon o pravima manjina i raspisati dopunske izbore.

“I onda je Vlada to riješila na način koji me je zadovoljio. Sama je raspisala izbore”, rekao je Uzelac.

Na pitanje o sudjelovanju SDSS-a u budućoj vladi, Uzelac je rekao da da pripadnici manjina ne bi trebali biti u poziciji odlučivati koja će opcija biti na vlasti.

“Kada vidimo tko je pobjednik, reći ćemo – mi smo tu, spremni smo preuzeti dio odgovornosti za zemlju, ali tražimo i dio prava za nacionalne manjine. Ništa više ni manje od toga”, rekao je Uzelac.

> Nacionalne manjine u Hrvatskoj – prevelika moć malog broja birača

Nakon završetka mandata potpredsjednika Vlade vratio se na Sveučilište u Zagrebu, na njegov Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i radio kao profesor socijalne pedagogije.

Nacionalno vijeće Srba u Hrvatskoj optužilo ga je da je povratak izbjeglica u njegovom mandatu gotovo stao.

“U vremenu njegovog vladanja 2008.-2011., u toj Vladi bio je zadužen za povratak izbjeglica, a upravo u tom periodu povratak je gotovo stao, jer su Uzelac i Pupovac „uspješno“ odrađivali zadatak – svedite Srbe ispod 3 % u RH. Uzelac ističe da je koalicija HDZ-SDSS bila korisna, moralna i potrebna. Da, mogli bi se i složiti s Uzelcom, samo da koalicija nije koristila u osobne interese, a nikako za Srbe”, navodi Nenad Vlahović, predsjednik NVSH.