Nacionalne manjine u Hrvatskoj – prevelika moć malog broja birača

foto: Fah

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u petak je, nakon sastanka s predstavnicima nacionalnih manjina, rekao da je dogovorena dinamika razgovora istaknuvši želju da buduća Vlada, koju će predvoditi HDZ, bude stabilna i ima potporu svih osam predstavnika nacionalnih manjina.

> Plenković: HDZ ima načelnu potporu svih osam zastupnika manjina, a o Hasanbegoviću nismo razgovarali

Zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovics rekao je u petak da su se nacionalne manjine suglasile podržati predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića za budućeg mandatara istaknuvši da manjine trebaju biti element stabilnosti u zemlji.

“Smatramo da nacionalne manjine trebaju biti element stabilnosti u zemlji i sve ćemo učiniti da u iduće četiri godine i mi, i eventualni potencijalni partneri, držimo stabilnu vladu na dobrobit svih stanovnika ove zemlje, pa tako i nacionalnih manjina”, naglasio je Jankovics.

Smatra važnim da pripadnici nacionalnih manjina ostanu jedinstveni, jer je pretežak trenutak u kojem se zemlja nalazi, a da bi se radila diferencijacija.

Osam zagarantiranih mjesta

“U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana”, stoji u temeljnim odredbama hrvatskoga Ustava.

Nijedna od nacionalnih manjina u Hrvatskoj, osim srpske, nema više od jedan posto u stanovništvu RH, a dobivaju čak pet saborskih zastupnika. Srpska nacionalna manjina ima malenih 4,36 posto u stanovništvu, a čak tri parlamentarna zastupnika.

> Marko Ljubić: Govori li Plenković o stabilnosti vlasti ili o stabilnosti države hrvatskog naroda?

Osam zagarantiranih mjesta u Saboru daje manjincima veliku i izborno neopravdanu moć odlučivati o budućoj Vladi i njezinom predsjedniku, te sukladno tome o svemu što se tiče političkog života i hrvatske svakodnevnice. Time se, također, hrvatski državljani koji nisu pripadnici nacionalnih manjina dovode u diskriminatoran položaj sa samo jednim „važećim glasom“, a država Hrvatska i nova Vlada postaje sredstvo potencijalnih mučnih pregovora, pa čak i ucjena. Također hrvatski državljani u svijetu prisiljeni su svoje ustavno biračko pravo ostvarivati na iznimno diskriminatoran i ponižavajući način. U inozemstvu je osiguran mali broj biračkih mjesta i birači najčešće moraju stotinama kilometara putovati kako bi ostvarili svoje pravo. Uz to moraju se i registrirati za svaki izborni ciklus. Ranije se predlagalo da se za XI. Izbornu jedinicu uvede dopisni sustav glasovanja, ali to još uvijek nije omogućeno.

> Pusić i Milanović – protivnici dopisnog glasovanja i zagovornici oduzimanja prava glasa dijaspori

Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući Hrvatima koji žive izvan Hrvatske glasovanje dopisnim putem i/ili internetom. Isto je predlagano i za državljane koji žive u Hrvatskoj. Ovakav je način glasovanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja standard. Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411.000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.

S druge strane Srbi imaju na manjinskoj listi pravo na čak tri preferencijska glasa što ostali hrvatski državljani nemaju. Upravo zato što je to važno, nerazumljivo je zašto su oni koji su donijeli ovaj ‘pozitivan zakon’ bili protiv prijedloga referendumske inicijative U ime obitelji o tri preferencijska glasa za svakog građanina!

Također je vrlo neugodna činjenica i da je najčešće više od polovine predstavnika nacionalnih manjina itekako sklono SDP-u, a sami predstavnici manjinaca glasno su negodovali protiv pojedinih ministara i članova Oreškovićeve Vlade.

Način na koji pripadnici nacionalnih manjina kroje političku sudbinu svih hrvatskih državljana, situacija je nepoznata u EU, ali i u svijetu zapadne demokracije.

Pogledajmo koji su predstavnici manjina sudjelovali od 2003. godine i koliko su glasova na parlamentarnim izborima ostvarivali.

Parlamentarni izbori 2016.

Srpska nacionalna manjina imala je sedam kandidata: Milorada Pupovca, Milu Horvata, Borisa Miloševića, Srđana Milakovića, Sinišu Ljubojevića, Jovicu Radmanovića i Jovana Ajdukovića. Milorad Pupovac dobio je 16.166 glasova, Mile Horvat 12.175, a Boris Milošević 11.479.

Mađarska nacionalna manjina imala je dva kandidata Roberta Jankovicsa i Šandora Juhasa. Jankovics je dobio 2731 glasova, a Juhas 2420. Važno je istaknuti kako je Savez mađarskih udruga (SMU) najavio u četvrtak kako će DORH-u dostaviti dokumentaciju o izbornim nepravilnostima i sumnjama da je izabrani zastupnik mađarske manjine Robert Jankovics podmićivao birače drugih nacionalnosti da se u popise birača upišu kao Mađari, na što Jankovics uzvraća da je ta izmišljena priča samo alibi za izborni poraz.

> Predstavnici mađarskih udruga međusobno se prozivaju za izborne nepravilnosti

Talijanska nacionalna manjina imala je dva kandidata: Furija Radina i Maurizia Zennara. Furio Radin dobio je 1676 glasova.

Češka i slovačka nacionalna manjina imala je dva kandidata: Vladimira Bileka i Ivana Komaka. Vladimir Bilek dobio je 1329 glasova.

Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina imala je osam kandidata: Veljka Kajtazija, Roberta Bosaka, Nuru Ismailovskog, Duška Kostića, Natašu Avdagić, Orhana Memedija, Barija Ahmedija i Seada Bracu Hasanovića. Veljko Kajtazi dobio je 2010 glasova.

Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina imala je osam kandidata: Erminu Lekaj Prljaskaj, Mirzu Mešić, Idrisa Sulejmanija, Nedžada Hodžića, Mirsada Srebrenikovića, Muhameta Morinu, Aliju Avdića, Rusmira Akšamija. Ermina Lekaj Prljaskaj dobila je 1354 glasova

> Za provođenje Ustavnog zakona o pravima manjina Vlada lani utrošila 144,3 milijuna kuna

Parlamentarni izbori 2015.

Srpska nacionalna manjina imala je 11 kandidata: Milorada Pupovca, Milu Horvata, Mirka Raškovića, Srđana Milkovića, Sinišu Ljubojevića, Jovana Ajdukovića, Dušana Bjelajca, Dragana Todića, Slavka Mirnića, Nenada Vlahovića, Dragoljuba Petrovića. Milorad Pupovac dobio je 14.103 glasova, Mile Horvat 10.997, a Mirko Rašković 10.103.

Mađarska nacionalna manjina imala je dva kandidata Roberta Jankovicsa i Šandora Juhasa. Juhas je dobio 2.218 glasova.

Talijanska nacionalna manjina imala je tri kandidata: Furija Radina, Maurizia Zennara i Daniela Daspasa. Furio Radin dobio je 1.594 glasa.

Češka i slovačka nacionalna manjina imala je dva kandidata: Vladimira Bileka i Ivana Komaka. Vladimir Bilek dobio je 1.598 glasova.

Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina imala je 11 kandidata: Veljka Kajtazija, Željka Baloga, Muhameda Zahirovića, Roberta Bosaka, Duška Kostića, Dubravku Rašljanin, Renatu Trischler, Vesnu Pichler, Jelenu Zaričnaja Jindra, Bari Ahmedi, Zvonka Kalanjoša. Veljko Kajtazi dobio je 1913 glasova.

Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina imala je 12 kandidata: Erminu Lekaj Prljaskaj, Idris Sulejmani, Nedžada Hodžica, Mirsada Srebrenovića, Jonuza Alitija, Alena Džombu, Alija Avdića, Sabinu Koželj-Horvat, Senada Pršića, Lutvija Graca, Sulejmana Tabakovića i Suada Salkića. Ermina Lekaj Prljaskaj dobila je 999 glasova.

> Zastupnici nacionalnih manjina bili presudni u izglasavanju lošeg izbornog zakona koji za njih ne vrijedi

> Većina europskih država bez povlastica za manjine u parlamentu (I. dio)

Parlamentarni izbori 2011. godine

Državljani Republike Hrvatske birali su 4. prosinca 2011. godine 151 zastupnika: 140 zastupnika u 10 izbornih jedinica na području Republike Hrvatske, tri zastupnika birača izborne jedinice izvan Republike Hrvatske (tzv. zastupnici dijaspore) i osam zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.

Srpska nacionalna manjina imala je 13 kandidata: Milorada Pupovca, Vojislava Stanimirovića, Jovu Vukovića, Jovana Ajdukovića, Veljka Džakulu, Milana Rodića, Dušana Cvetanovića, Slobodana Miloševića, Nemanju Marića, Duška Simića, Ljubomira Mikića, Branislava Tekića i Dragana Resana.

U Hrvatski sabor su ušli dr. sc. Milorad Pupovac, koji je dobio 65,06 posto glasova, Vojislav Stanimirović dr. med. 63,48 posto glasova i Jovo Vuković 54,81 posto glasova.

Talijanska nacionalna manjina imala je jednog kandidata: Furija Radina.

Češka i slovačka nacionalna manjina imala je pet kandidata: Vladimira Bileka, Zdenka Čuhnila, Ivana Komaka, Jaroslava Vojta i Ivana Danjeka. Vladimir Bilek dobio je 45,39 posto glasova.

Austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina imala je 23 kandidata. Veljko Kajtazi dobio je 18,88 posto glasova.

Albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina imala je 12 kandidata: Nedžada Hodžića, Erminu Lekaj Prljaskaj, Šemsu Tankovića, Idriza Bešića, Nikollea Prekpalaja, Ibrahima Ružinića, Angela Mitrevsski, Paška Kačinara, Sulejmana Tabakovića, Idris Sulejmani, Đemala Bratića i Dželjalja Malići. Nedžad Hodžić dobio je 999 glasova.

Parlamentarni izbori 2007.

Godine 2007. Državno izborno povjerenstvo zaprimilo je ukupno 323 prijedloga kandidatura, i to 251 prijedloga lista kandidata te 72 prijedloga kandidata nacionalnih manjina koje su u XII. izbornoj jedinici birali svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

Odaziv birača u Hrvatskoj bio je nešto manji nego na prošlim parlamentarnim izborima 2003. godine. Ukupno se odazvalo 57,27 posto birača. U slučaju nacionalnih manjina glasovalo je 18,11 posto birača, a najmanji odaziv bio je kod srpske nacionalne manjine 13,5 posto.

Srpska nacionalna manjina birala je između 20 kandidata. Od ukupno 190.510 birača, glasovalo je (prema listićima) 25.741 birača, odnosno 13,51 posto.

Prvi kandidat bio je Milorad Pupovac, zatim Vojislav Stanimirović, zatim Ratko Gajica, pa dalje Radivoj-Rade Leskovac, Veljko Džakula, Svetozar Livada, Luka Šušak, Ljubica Javorina-Šolaja, Dušan Crnković, Vladimir Kosić, Dragan Hinic, Mladenka Atanacković, Dejan Medaković, Jelica Čanak, Branko Lubovac, Milutin Lukić, Milica Marić, Pero Dejanović, Cvijo Jandrić i Petar Dubaić.

Za zastupnike u Hrvatski sabor izabrani su kandidati Samostalne demokratske srpske stranke – SDSS:
Milorad Pupovac koji je osvojio 15.466 glasova, odnosno 25,28 posto, Vojislav Stanimirović osvojio je 21,45 posto i Ratko Gajica 15,83 posto.

Za izbor zastupnika kojeg biraju pripadnici mađarske nacionalne manjine od ukupno 9619 birača, glasovalo je 4.327 birača, odnosno 44,98 posto.

Pripadnici mađarske nacionalne manjine mogli su birati između pet kandidata: Deneš Šoja, Robert Jankovics, Peter Sekereš, Tibor Varga, Stanislav Ruksinski.

Za zastupnika u Hrvatski sabor izabran je kandidat Saveza mađarskih udruga mr.sc. Deneš Šoja s 2040 glasova odnosno 47,83 posto.

Kod izbora zastupnika kojeg biraju pripadnici talijanske nacionalne manjine natjecala su se ukupno tri kandidata: Furio Radin, Denis Stefan, Lucio Slama. Od ukupno 11.230 birača, glasovalo je (prema listićima) 4803 birača, odnosno 42,77 posto. Za zastupnika u Hrvatski sabor izabran je neovisni kandidat Furio Radin.

Za izbor zastupnika kojeg biraju pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine od ukupno 6266 birača, glasovalo je (prema listićima) 2663 birača, odnosno 42,50 posto za devet kandidata: Zdenka Čuhnil, Vladimir Bilek, Juraj Fofonjka, Jasna Vaniček-Fila, Andrija Kuric, Vlado Cabrnoh, Bohumil Kopecky, Miloslav Malina i Ivan Miler.

Za zastupnika u Hrvatski sabor izabrana je neovisna kandidatkinja mr. sc. Zdenka Čuhnil s osvojenih 684 glasova tj. 26,04 posto.

Prilikom izbora zastupnika kojeg biraju pripadnici autrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine od ukupno 9894 birača, glasovalo je 2825 birača, odnosno 28,55 posto.

Pripadnici navedenih manjina birali su između 22 kandidata: Nazif Memedi, Nada Bajić, Renata Trischler, Viktor Filima, Bajro Bajrić, Nusret Seferović, Željko Balog, Željko Bogdan, Vesna Pichler, Sami Ališan, Slavko Burda, Zvonko Kostelnik, Zvonko Rac, Josip Zavacki, Duško Kostić, Sead Hasanović, Valter Neugebauer, Zvonko Kalanjoš, Milan Ignac, Željko Gaća, Tofko Momirović-Dedić i Bojan Balog.

Za zastupnika u Hrvatski sabor izabran je kandidat Mreže romskih udruga Hrvatske Mruh Nazif Memedi.

Kod izbora zastupnika kojeg biraju pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine od ukupno 21.380 birača, glasovalo je (prema listićima) 4524 birača, odnosno 21,16 posto.

Pripadnici ovih pet manjina birali su između 13 kandidata: Šemso Tanković, Nedžad Hodžić, Luigj Daka, Hamdija Malić, Ibrahim Ružnić, Bashkim Shehu, Frok Prekpalaj, Angel Mitrevski, Sulejman Tabaković, Sanel Hamzić, Đemal Bratić, Mark Krasnić i Ibrahim Imširević.

Za zastupnika u Hrvatski sabor izabran je kandidat Stranke demokratske akcije Hrvatske – SDA Hrvatske dr.sc. Šemso Tanković s 1348 glasova, odnosno 30,85 posto.

> Većina država u EU nema predstavnike manjina u parlamentu (II. dio)

Parlamentarni izbori 2003. godine

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine. Državljani Republike Hrvatske birali su 140 zastupnika u 10 izbornih jedinica na području Republike Hrvatske, do 14 zastupnika birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj (tzv. zastupnici dijaspore) i osam zastupnika nacionalnih manjina.

Ukupno je bilo 4,371.608 upisanih birača, a od toga broja 3,578.715 birača bilo je upisano u popis birača za glasovanje u izbornim jedinicama, 393.844 bilo je upisano za glasovanje pripadnika nacionalnih manjina, a 399.049 bilo je upisano u popis birača za glasovanje u inozemstvu.

Budući da je HDZ pojedinačno dobio najviše zastupničkih mjesta te podršku koalicije HSLS – DC, nekoliko zastupnika nacionalnih manjina, HSU-a i HSS-a, tadašnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić povjerio je mandat za sastavljanje Vlade Ivi Sanaderu.

U XI. (posebnoj) izbornoj jedinici (dijaspora) biralo se četiri zastupnika (na temelju tzv. nefiksne kvote – nije se znalo unaprijed koliko će zastupnika biti birano. Biralo ih se najviše 14, a broj je ovisio o izlasku birača na području Republike Hrvatske).

U XII. birali su se zastupnici za Hrvatski sabor za nacionalne manjine.

Za zastupnike srpske nacionalne manjine između 17. kandidata od ukupno 222.769 birača, glasovalo je 47.610 birača, odnosno 21,37 posto.

Izabrani su zastupnici s liste Samostalne demokratske srpske stranke – SDSS: Vojislav Stanimirović, dr. med. (25.773 glasova 22,16 posto), dr. sc. Milorad Pupovac (25.210 glasova 21,67 posto), Ratko Gajica (16.092 glasova 13,83 posto)

Za zastupnike mađarske nacionalne manjine od ukupno 10.366 birača, glasovalo je 4204 birača, odnosno 40,56 posto za četiri kandidata. Izabran je zastupnik s liste kandidata Demokratske zajednice Mađara Hrvatske – DZMH: Jene Adam s 1714 glasova, odnosno 42,01 posto.

Za zastupnike talijanske nacionalne manjine od ukupno 12.520 birača, glasovalo je 6051 birača, odnosno 48,33 posto. Između pet kandidata izabran je nezavisni zastupnik Furio Radin s 4669 glasova ili 79,83 posto.

Prigodom izbora zastupnika kojeg biraju pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine od ukupno 7386 birača, glasovalo je 3357 birača, odnosno 45,45 posto. Između sedam kandidata izabrana je zastupnica s liste kandidata Hrvatske seljačke stranke – HSS: mr. sc. Zdenka Čuhnil s 1277 glasova tj. 39,21 posto.

U slučaju rezultata za izbor zastupnika kojeg biraju pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine od ukupno 8908 birača, glasovalo je 1933 birača, odnosno 21,70 posto.

Najeveći broj glasova između 12 kandidata osvojio zastupnik s liste kandidata Njemačke narodnosne zajednice – Zemaljske udruge podunavskih Švaba Osijek: Nikola Mak (265 glasova 14,29 posto).

Za zastupnike albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine od ukupno 21.930 birača, glasovalo je 4726 birača, odnosno 21,55 posto. Od osam kandidata izabran je zastupnik s liste kandidata Stranke demokratske akcije Hrvatske – SDA Hrvatska prof. dr. Šemso Tanković (2711 glasova 59,10 posto).

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.