Tko su kandidati za Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje koje Jokićevi podupiratelji toliko napadaju?

samotestiranja
Foto: Thinkstock

Vlada je za nove članove Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje (NVOO) imenovala osmero novih ljudi, nakon što je starim članovima istekao mandat. U pojedinim medijima ‘digla se prašina’ oko novih kandidata koje još mora potvrditi Sabor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pogledajmo tko su novi kandidati:

Za predsjednika NVOO-a imenovan je Neven Hrvatić, profesor na Odsjeku pedagogije Filozofskog fakulteta u Zagrebu i član Odbora HBK za pastoral Roma. Pedesetsedmogodišnji Neven rođen je u Pitomači. Diplomirao je pedagogiju 1983. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao 2007. s temom: „Odgoj i izobrazba Roma u Hrvatskoj”. Od 1992. godine djelatnik je Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predsjednik je Hrvatskog pedagogijskog društva u razdoblju 2009-2012. Dobitnik je brojnih nagrada kao što su: Fond Boža Tvrtković iz Bjelovara – 1991. godina; Državne nagrade Ivan Filipović za visoko školstvo – 2007. godina; Državne nagrade za znanost (u području društvenih znanosti) – 2010. godina; Zahvalnice za uspješnu suradnju, zalaganje i osobit doprinos svestranom razvoju Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru – 2012. godina; Srebrne plakete – Grb općine Pitomača za trajni doprinos i izuzetne rezultate trajne vrijednosti na unapređenju stanja i razvitka znanosti i obrazovanja te promidžbu Općine Pitomača – 2012. godina; Zahvalnice za osobiti doprinos i podršku razvoju Studija pedagogije, Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru – 2015. godina.

Valentina Jerković diplomirala je 2016. na Učiteljskom fakultetu u Rijeci s temom ‘Vođenje i promicanje suradničke kulture u ustanovama ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja’. Tijekom 2013. i referenduma o ustavnoj definiciji braka, bila je koordinatorica udruge U ime obitelji za Primorsko-goransku županiju. “Brak kao zajednica muškarca i žene je najbolje mjesto za rađanje i odgoj djece i zato smo ovdje da svojom prisutnošću potvrdimo naš stav vezano uz referendum a to je da smo za obitelj kao temeljnu vrijednost društva, da smo za brak kao zajednicu muškarca i žene.”, rekla je Jerković tada. Također, Jerković je predsjednica riječkog ogranka HRAST-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Suzana Vuletić docentica je na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Vuletić sudjeluje u izvođenju nastave na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, Sveučilišnom studijskom centru za forenzičke znanosti u Splitu, Medicinskom fakultetu u Zagrebu te na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru. Doktorat je stekla u Rimu iz moralne teologije, s područja biomedicinske etike i deontologije. Od 2011. ovlašteni je promotor prirodnog planiranja obitelji. Prošle je godine bila gošća na tribini ‘Nezaštićenost pravnog statusa ljudskog embrija’. Svojevremeno je kritizirala film ‘Svećenikova djeca’ rekavši kako se radi o novom, sveopćem valu (sub)kulturnog progona kršćana.

Alexander Buczynski povjesničar je i izvanredni profesor na Odjelu za povijest Hrvatskih studija. Završio je studij povijesti na Sveučilištu u Utrechtu (Rijksuniversiteit Utrecht) 1988. godine. Godine 1986./87. i 1988./89. boravio je u Zagrebu kao gost student. Surađujući s Hrvatskim institutom za povijest (tada Institut za suvremenu povijest) od svog prvog dolaska u Zagreb, od 1. svibnja 1991. postaje stalnim suradnikom Instituta u okviru projekta “Vojna krajina – građa i studije”. Sredinom ožujka 2001. postao je članom Upravnog vijeća Hrvatskog instituta za povijest te mjesec dana kasnije predstojnikom Odjela za novovjekovnu povijest Instituta. Od 2002. do 2006. vodio je znanstveno-istraživački projekt “Hrvatski staleški sabor” (0019022). Kao predstavnik Instituta postao je tajnikom Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ) u veljači 1993. godine, a zamjenikom predsjednika 11. prosinca 1999. Godine 1999. bio je i predsjednik Organizacijskog odbora 1. kongresa hrvatskih povjesničara, koji se održao od 9. do 11. prosinca 1999. u Zagrebu. U studenom 2004. imenovan je koordinatorom za humanističke znanosti Povjerenstva za preustroj i razvoj sveučilišnih studija Sveučilišta u Zagrebu, piše u životopisu Buczynskija.

Eva Kirchmayer Bilić profesorica je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i urednica glazbene rubrike u tjedniku ‘Hrvatsko slovo’. Diplomirala je i magistrirala klavir na Muzičkoj akademiji. Bilježi velik broj javnih umjetničkih nastupa. Od 1996. djeluje na Odsjeku za pjevanje zagrebačke Muzičke akademije, gdje je od 2006. viša umjetnička suradnica. Suautorica je udžbenika za glazbenu kulturu u osnovnoj školi, te brojnih tekstova o glazbi. Aktivna je u sveučilišnim tijelima, te članica glazbenih udruga. Udana je i majka četvero djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Eva Kirchmayer Bilić: Život moje obitelji sastavljen je od glazbe

Ljiljana Klinger, ravnateljica je Osnovne škole Matija Gubec iz Zagreba, jedne od najcjenjenijih škola u Zagrebu.

Ivana Katavić, profesorica je fizike u Osnovnoj školi Ladimirevci. U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje krajem lipnja i početkom srpnja ove godine vodit će skupove za učitelje, poput ‘Povezujući sadržaji fizike i biologije u osnovnoj školi’, ‘Vrednovanje i ocjenjivanje znanja učenika iz Fizike u osnovnoj školi’. U digitalnom časopisu ‘Pogled kroz prozor’ pisala je o primjeni digitalnih materijala u nastavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Đuro Blažeka rođen je 8. travnja 1968. u Prelogu. Diplomu profesora kroatistike i južnoslavenskih književnosti stekao je u lipnju 1992. godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao redovni profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje na Katedri za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu. Intenzivno se bavi znanstvenom dijalektologijom. Doktorsku disertaciju pisao je o međimurskim govorima, a kasnije se ističe brojnim radovima o međimurskom dijalektu. Intenzivno se bavi i šahovskom pedagogijom. Živi u Zagrebu. Oženjen je i otac četvero djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.