U sljedećih mjesec i pol Sabor mora izabrati 10 novih ustavnih sudaca. Od danas pa sljedeća dva tjedna svi zainteresirani mogu se prijaviti za mjesto ustavnog suca. No za konačni bi izbor, od znanja i stručnosti, opet mogla biti važnija politička podobnost.
Posljednja sjednica Ustavnog suda u ovom sastavu trebala bi se održati u svibnju 2016. Dva najjača kluba i stranke (HDZ i SDP) ovaj put, čini se, skladno dišu. Navodno su već dogovorili da će se zastupničkom trojcu Josipu Leki, Orsatu Miljeniću i Davorinu Mlakaru kao kandidatkinja za Ustavni sud pridružiti i Ingrid Antičević Marinović.
Ali sporna je, kaže ustavni stručnjak dr. sc. Mato Palić – “činjenica da oni ne bi mogli glasovati sami o sebi jer su u direktnom sukobu interesa”. “Ne bi bilo dobro da kompletan novi saziv koji se bira bude prema načelu – iz Sabora u Ustavni sud”, dodaje Palić.
Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Robert Podolnjak (Most) kaže kako u Mostu nisu raspravljali o svom kandidatu za suca Ustavnog suda. HDZ može računati na 59, a SDP na 56 ruku. Dakle – zajedno u Ustavni sud mogu ugurati koga god žele.
Jutarnji list je ovih dana objavio neslužbene informacije po kojima su HDZ i SDP utvrdili liste ljudi koje bi voljeli vidjeti u Ustavnom sudu.
Na HDZ-ovu listu svrstano je dvoje sadašnjih sudaca Ustavnog suda, Snježana Bagić i Mario Jelušić, sudac kaznenog odjela Vrhovnog suda Branko Brkić, Davorin Mlakar i bivši sudac zagrebačkog Županijskog suda, danas odvjetnik Miroslav Šumanović.
Na oporbenoj listi navodno je troje saborskih zastupnika SDP-a, Josip Leko, Ingrid Antičević-Marinović i Orsat Miljenić, te dvoje odvjetnika, Lovorka Kušan i Rajko Mlinarić.
Koja je funkcija Ustavnog suda?
Ustavni sud je institucija koja jamči poštovanje i primjenu odredaba Ustava Republike Hrvatske. Zbog toga su nadležnosti Ustavnog suda najveće i najodgovornije: suglasnost zakona i propisa sa Ustavom, ocjene ustavnosti zakona i inicijativa, praćenje ostvarivanja ustavnosti i izvještavanje Hrvatskog sabora o uočenim neustavnostima, rješavanje sukoba nadležnosti tijela sudbene, zakonodavne i izvršne vlasti; odlučivanje o odgovornosti predsjednika Republike u skladu s Ustavom, te brojne druge nadležnosti od izuzetne (in)direktne važnosti za svakodnevni život građana Hrvatske.
Neovisan je o bilo kojim tijelima izvršne vlasti, a posebno o vladi i predsjedniku države. Bitno je naglasiti nešto što je malo poznato građanima Hrvatske: Ustavni sud ne spada u trodiobu vlasti (izvršna, zakonodavna i sudska), te je u praksi ‘iznad trodiobe vlasti’!
Tko su suci i koliko ih ima ?
Ustavni sud čini trinaest sudaca. Bira ih Hrvatski Sabor dvotrećinskom većinom, iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora.
Dvotrećinska većina s jedne strane osigurava široku političku podršku i dogovor uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ i potrebu konsenzusa, ali i potencijalnu opasnost ‘politizacije Ustavnog suda’ i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
Tako često suci Ustavnog Suda bivaju ljudi kojima dvije najveće stranke SDP i HDZ ‘daju vjetar u leđa’, a nije rijetkost da su to čak i bivši istaknuti članovi pojedinih stranaka kao što su trenutni suci Ustavnog suda: Mato Arlović, bivši najviši dužnosnik SDP-a ili Miroslav Šeparović, bivši član Središnjeg odbora HDZ-a.
Tko može biti ustavni sudac i koliko traje mandat?
Za suca Ustavnog suda može biti izabrana osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci, dakle formalno mora imati tek položen pravosudni ispit.
Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.
Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke
Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci.
Ovo pitanje je svako vrijedno dubljeg razmatranja posebno stoga što su mnogi ustavni suci dolazili često iz političkih stranaka, uglavnom HDZ i SDP-a.
I najnoviji pokušaj ‘guranja’ donedavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića za ‘prazno mjesto 13. suca’ Ustavnog suda i to od strane premijera Milanovića primjer je političkog ‘vjetra u leđa’. Javna je tajna da je Bajić vrlo blizak SDP-u i premijeru Milanoviću, a sjećamo se kako su se zajedno iz ‘petnih žila’ trudili izbjeći izručivanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj. Iz Njemačke su tada stizale ozbiljne optužbe na račun Vlade i DORH-a da štite visoke obavještajne dužnosnike bivše Jugoslavije od optužbi za organiziranje ubojstava na teritoriju strane države.
Sadašnji ustavni suci: Jasna Omejec, Mato Arlović i Miroslav Šeparović bili su visoki dužnosnici HDZ –a, SDP-a i LS-a, a dio ostalih je također bio blizak dvjema najvećim strankama.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Photo: fah
