Tko predstavlja Rome u Hrvatskoj?

Romi su jedna od nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj koja, prema popisu iz 2011. broji 16.975 pripadnika. Prema popisu iz 2001. bilo ih je 9.463, a 1991. 6.695. Najviše Roma živi na području Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te Grada Zagreba.

U Hrvatskom Saboru za zastupanje njihovih interesa zadužen je Veljko Kajtazi koji predstavlja i austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, ukrajinsku, tursku, vlašku i židovsku nacionalnu manjinu.

Nacionalna strategija za Rome i Povjerenstvo za njezino provođenje

Nacionalna strategija za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. kojim se na državnoj razini određuju aktivnosti za integraciju pripadnika romske nacionalne manjine u hrvatsko društvo, dokument je donesen 2013.

U svibnju 2016. donesena je Odluka o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe ove Nacionalne strategije, kojom je prestala važiti ranija Odluka o Povjerenstvu, prema kojoj su imenovani prvi članovi.

Na zatvorenom dijelu prošlotjedne sjednice Vlade razriješeni su članovi iz vremena Milanovićeve vlade te imenovani novi članovi Povjerenstva, ujedno i prvi članovi imenovani po Odluci donesenoj 4. svibnja 2016. (u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića).

Razriješeni su: dosadašnja predsjednica Milanka Opačić, potpredsjenik Veljko Kajtazi, te članovi: Venko Ćurlin, mr. sc. Iva Prpić, Stanko Kordić, Nataša Zorić, Staša Skenžić, Tatjana Dalić, Ines Krajčak, mr. sc. Branko Sočanac, Nura Ismailovski, Ramiza Memedi, Nataša Avdagić, Duško Kostić, Siniša Senad Musić, Ćazim Haliti i Željko Ivanišević.

U skladu s Odlukom iz 2016., novo povjerenstvo treba činiti predsjednik Povjerenstva na kojeg se imenuje netko od potpredsjednika Vlade, zatim po jedan predstavnik: vladinog Ureda za ljudsk prava i prava nacionalnih manjina, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva zdravlja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, predstavnk lokalne samouprave te jedanaest predstavnika romske nacionalne manjine. Također je predviđeno da svaki član ima i svoga zamjenika.

Na ta mjesta imenovane su slijedeće osobe: Marija Pejčinović Burić, kao predsjednica Povjerenstva, a zamjenikom predsjednice Veljko Kajtazi. Članom je imenovan mr. sc. Amir Muharemi, Romana Kuzmanić Oluić zamjenicom člana; Spomenka Đurić članicom, Željka Zagorac zamjenicom člana; Marija Pletikosa članicom, mr. sc. Marija Lovreković zamjenicom člana. Denis Kovačić imenovan je članom, a Tihomira Ivanda zamjenicom člana; mr. sc. Hrvoje Šlezak članom, Ana Kešina zamjenicom člana; Milenko Živković članom, Mihovil Štimac zamjenikom člana; Mile Horvat članom, mr. sc. Hrvoje Buljan, zamjenikom člana; Nikola Mažar članom, Zvonimira Antolin Patačko zamjenicom člana; Marina Nekić članicom, Luci Marin zamjenicom člana; mr. sc. Branko Sočanac članom; Bahrija Sejfić zamjenicom člana.

Tko je Spomenka Đurić – državna tajnica iz Srpskog narodnog vijeća?

Tko je zapravo Amir Muharemi?

Povijest Roma u Hrvatskoj

O Romima u Republici Hrvatskoj govori nekoliko istraživanja provedenih posljednjih dvadesetak godina. Među najznačajnijima su: istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, iz 1982., čiji su rezultati objavljeni pod naslovom “Društveni položaj Roma u SR Hrvatskoj”; istraživanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, iz 1998. godine, pod naslovom “Društveni i razvojni položaj Roma u Hrvatskoj”, te Državnog zavoda za obitelj, materinstvo i mladež, iz 2002., pod naslovom “Struktura romskih obitelji i poimanje sadržaja roditeljstva u njima”.

Prema navodima spomenutog istraživanja iz 1998., Romi se na području Hrvatske spominju prvi put u Dubrovniku 1362. godine, u trgovačkom spisu. Desetak godina kasnije (1373. godine) Romi se spominju i u Zagrebu, gdje su trgovci, krojači i mesari. U Dubrovniku Romi (Jeđupi) žive u Gružu i već krajem XIV. i u XV. stoljeću formiraju srodničke zadruge koje se bave tradicionalnim romskim zanatima i glazbom. U srednjem je vijeku romsko stanovništvo vezano za gradove. U Puli 1497. djeluje svećenik Dominik Ciganin, a 1500. godine Romi se spominju u predgrađu Šibenika. O stvarnom broju i položaju Roma u Hrvatskoj tijekom XVI. i XVII. stoljeća, malo je podataka. Cigani “šipuši”, svirači, spominju se u Hrvatskoj 1671. godine. U Međimurju se Romi spominju 1688. godine, kada je u Legradu (koji tada administrativno pripada Međimurju) kršteno dijete “ciganskog” vojvode Ivana, a u XVIII. stoljeću međimurski feudalci dozvoljavaju doseljavanje Roma koritara.

Velike romske skupine dolaze u Hrvatsku tijekom XIX. stoljeća iz Rumunjske. Pripadaju romskoj skupini Koritara, a naseljavaju područje Međimurja i Podravine. Govore ljimba d’ bjaš, jedan od rumunjskih dijalekata (vlax-dijalekti), te uz već prisutne Kalderaše i Lovare, čine jezgru današnjeg romskog stanovništva u Hrvatskoj.

Plenkovićevu Vladu spasili manjinci

Podsjetimo, Plenkovićevu Vladu u zadnjem preslagivanju od lipnja 2017. spasili su glasovi zastupnika nacionalnih manjina.

Uoči glasovanja u Saboru obratio se Andrej Plenković.

‘Oni su potvrda da RH temeljem Ustava, zakona, međunarodnih konvencija štiti prava manjina na najvišoj razini. Zato mi je posebno drago da je klub manjina u Saboru dio naše parlamentarne većine, da imamo izvrsnu suradnju i da je politička potpora koju smo dobili od njih izrazito cijenjena od strane HDZ-a i mene kao predsjednika Vlade. Želim obavijestiti javnost da smo s našim partnerima u većini odlučili da zastupnike iz Kluba nacionalnih manjina, konkretno Furio Radin bude potpredsjednik Hrvatskog sabora. Želimo im tako pokazati poštovanje ali očekujemo daljnju konstruktivnu suradnju’, rekao je premijer Plenković. Radin će doći na mjesto potpredsjednika Sabora na jedno ispražnjeno mjesto.

Sedam novih članova Vlade potvrđeni su glasovima 78 zastupnika: HDZ-ovaca, petero HNS-ovaca, glasovima ‘manjinaca’, zastupnika Hrasta, HDS, HSLS-a, Reformista, nezavisnog Tomislava Sauche i Željka Lackovića te Ivice Mišića (PH).

Manjinski zastupnici u pravilu nastupaju zajedno u pregovorima, svojim glasovima, ako imaju prilike, politički trguju, te ulaze u vlast neovisno od političke snage koja im je potvrđena glasovima birača na izborima.

U Hrvatskom Saboru ima osam zastupnika nacionalnih manjina, koji su mandat dobili na prošlim parlamentarnim izborima održanima 11. rujna 2016. godine. Milorad Pupovac, Mile Horvat i Boris Milošević su predstavnici srpske nacionalne manjine, Robert Jankovics je predstavnik mađarske nacionalne manjine, Furio Radin je predstavnik talijanske manjine. U Sabor su na istim izborima ušli i Vladimir Bilek iz kvote češke i slovačke nacionalne manjine, kao i Veljko Kajtazi (kojega su birale austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina) te Ermina Lekaj Prljaskaj (albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska nacionalna manjina).

Od navedenih manjinskih zastupnika, svi su u Sabor ušli kao nezavisni kandidati, osim trojice predstavnika srpske nacionalne manjine koji su članovi SDSS-a. Međutim, to ne znači da među njima nema članova drugih stranaka. Vladimir Bilek i Ermina Lekaj Prljaskaj su tako bili članovi HNS-a koji su u Saboru ušli u Klub zastupnika stranke Bandić Milan 365, dok je Veljko Kajtazi postao članom Kluba zastupnika HNS-a.