I dalje stižu osuđujuće reakcije hrvatskih i slovenskih političara na govor kojeg je predsjednik Europskog parlamenta, talijanski političar Antonio Tajani izrekao u Sloveniji tijekom komemoracije žrtava fojbi u Bazovici (tal. Basovizza) u Sloveniji.
Jesu li partizanski zločini bili nacionalno motivirani?
Dolazak partizana i uspostava komunističke vlasti u Istri i Dalmaciji nakon rata donijela je i krvav obračun s ratnim neprijateljima, ali i ostalim protivnicima koji su na bilo koji način smetali novoutemeljenoj vlasti. Partizani su se krvavo obračunali s talijanskim vojnicima i civilnim stanovništvom, kojih je na tisuće ubijeno i bačeno u kraške jame, takozvane fojbe, a sve do demokratskih promjena 1990. nije se sustavno istraživalo ove zločine.
Prije Drugog svjetskog rata postojali su pak stihovi koji su propagirali fašističko bacanje Slavena u fojbe u Istri. Dakle, u kraškim jamama završili su i mnogi Hrvati i Slovenci. Zatim su u Istru stigli Titovi partizani, koji su se svetili ne samo fašistima, već su u fojbama završili i mnogi talijanski civili, navodi Večernji list.
Ipak, reći da su partizanski zločini bili motivirani nacionalnom pripadnošću nije u potpunosti točno. Partizanska komunistička vlast žestoko se obračunavala sa svima onima koji su ocijenjeni kao potencijalni politički protivnici, kao što to svjedoče, primjerice, nebrojene hrvatske i slovenske žrtve Bleiburga i križnih putova. Što se tiče, primjerice, same Istre, već smo pisali o mnogim katoličkim svećenicima koji su također stradali kao žrtve komunističkog progona. Među njima je, primjerice, i hrvatski svećenik, nedavno beatificirani blaženi Miroslav Bulešić. U ovim je slučajevima motiv napada bio njihov svećenički status i pripadnost Katoličkoj crkvi, a ne nacionalna pripadnost.
> 24. kolovoza 1947. ubijen Miroslav Bulešić – tko je u Istri ubio 15 svećenika i tri bogoslova?
Nevjerojatna drskost predsjednika Europskog parlamenta
Na komemorativnom skupu posvećenom žrtvama fojbi, koji je u nedjelju održan u Bazovici u Sloveniji, jednom od mjesta stradanja Talijana, talijanski političar i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, zloupotrijebio je prigodu poslavši poruke prožete teritorijalnim pretenzijama.
Spomenik u Bazovici proglašen je nacionalnim tek sedamdesetih godina. U tu jamu bačene su osobe, ali zatim i životinje, a na koncu su saveznici po oslobađanju Trsta u nju bacili tone eksploziva i oružja. Tako je onemogućeno iskapanje posmrtnih ostataka. U poslijeratnom razdoblju ni saveznicima, niti talijanskim komunistima, a kamoli jugoslavenskim državnicima, nije bilo “potrebno” proučavati slučaj fojbi. Započelo se istraživati, izvučeni su neki leševi iz jama, ali onda je sve zaustavljeno, navodi Večernji list.
“Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija“, prenijeli su slovenski i talijanski mediji Tajanijeve riječi koje su ubrzo zatim osudili slovenski i hrvatski politički dužnosnici.
Podsjetimo, Istra i dio Dalmacije bili su pod talijanskom vlašću još od kraja Prvog svjetskog rata, kada je 1920. sklopljen Rapallski ugovor između Italije i Kraljevine SHS (uskoro Kraljevine Jugoslavije).
Hrvatsko stanovništvo na prostorima koji su pripali Italiji doživljavalo je teror i progone talijanskih vlasti te je bilo ugrožavano njihovo pravo na obrazovanje na hrvatskom jeziku, udruživanje i sl. Teror se još više pojačao kada su fašisti preuzeli vlast u Italiji 1922.
Kako će hrvatske institucije reagirati?
Dolaskom Drugog svjetskog rata i sklapanjem tzv. Rimskih ugovora između Pavelića i Mussolinija, Italiji su pripali još neki dijelovi Dalmacije, a prisutnost talijanske vojske protezalo se duboko u unutrašnjost tadašnje NDH. Talijanska okupacija donijela je teror nad hrvatskim stanovništvom: zatvaranja hrvatskih škola, protjerivanja, logori, mučenja (osobito česta mjera mučenja bila je prisila konzumiranja Ricinusovog ulja) i ubojstva bila su tadašnja stvarnost.
Znajući sve te povijesne činjenice, osobito prijeteći zvuče riječi talijanskog političara Tajanija koji si je, kao predsjednik Europskog parlamenta, dozvolio Istru i Dalmaciju, dijelove suverene i međunarodno priznate članice Europske unije, Hrvatske, nazvati „talijanskim“.
> Tajani: ‘Žao mi je ako su moje su riječi krivo protumačene’
Tajani je nakon brojnih oštrih reakcija kazao: “Meni je žao ako su moje riječi krivo protumačene”.
Hoće li hrvatske institucije prikladno reagirati?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
