Krajem prošle godine, baš u vrijeme Božića, svi su mainstream mediji prenosili da je homoseksualnom paru Upravni sud omogućio udomljavanje djece. Ovih dana, nakon što je prvi put objavljena odluka suda – jasno je da je to bila lažna vijest. Upravni sud uopće nije bio omogućio udomljavanje homoseksualnom paru, već samo vratio njihov slučaj stjecanja statusa udomitelja na ponovni postupak pred Centar za socijalnu skrb.
U kampanji za omogućavanje udomljavanja, mediji su homoseksualni par, Ivu Šegotu i Mladena Kožića, javnosti predstavili kao 37-godišnjeg molekularnog biologa i 39-godišnjeg sociologa-istraživača tržišta, koji su žrtve sustava koji im ne dozvoljava udomljavanje, dok su prešutjeli njihovu pozadinu kao LGBT aktivista, mrežu udruga koje ih podupiru – a velikim su dijelom te udruge bile dio platforme koja je glasala protiv braka kao zajednice žene i muškarca, na referendumu o braku. Mainstream mediji u izvještavanju bez ikakvog propitivanja prenose sve izjave homoseksualnog para i njihovih odvjetnika kao točne, a hrvatska javnost argumente protiv udomljavanja i posvajanja djece od strane homoseksualnih parova može čuti i čitati jedino na društvenim mrežama i u brojnim komentarima ispod jednostranih medijskih objava.
Tko su Šegota i Kožić?
Ivo Šegota je iz Senja, diplomirao je molekularnu biologiju i radi u farmaceutskoj tvrtci MSD kao viši stručnjak za određivanje cijena, dok je Kožić iz Slavonskog broda, diplomirao je sociologiju i radi kao stručnjak za odnose s klijentima u tvrtci koja se bavi istraživanjem tržišta GfK, stoji na njihovim LinkedIn stranicama.
Prema pisanju medija, životno partnerstvo su sklopili 2015. Šegota je kao aktivist bio uključen u lobiranje za donošenje Zakona o životnom partnerstvu homoseksualih osoba. Zakon je donijela SDP-ova većina 2014. g, nakon što su zajednički napori Milanovićeve Vlade te njima bliskih udruga i medija doživjeli poraz na referendumu o braku. Umjesto da priznaju da su hrvatski građani na najdemokratskiji način, na jedinom narodnom referendumu u 30 godina hrvatske neovisnosti – jasno izrekli svoj stav o braku, posvajanju djece od homoseksualnih parova te nasilnoj redefiniciji kulture – SDP-ova saborska većina je samo par mjeseci kasnije, 2014., odgovorila sa Zakonom o životnom partnerstvu. Šegota je ovako objasnio po čemu će pamtiti 2014. godinu: “Kao dio Inicijative za životno partnerstvo naši članovi i članice su se aktivno uključili u mnoge aktivnosti vezane za donošenje Zakona o životnom partnerstvu. (…) Zajedno s ostalim udrugama okupljenim u Inicijativu dočekali smo donošenje Zakona ovog ljeta. To je najveće postignuće u 2014.!”, objasnio je. Inicijativu za životno partnerstvo podržavali su udruge CESI, Centar za mirovne studije, GONG, Roda, Ženska soba, Zagreb pride, Srpski demokratski forum, i dr.
Od Zagreb pridea do “Dugine obitelji”
LGBT organizacija “Dugine obitelji” prvo je oformljena kao neformalna grupa u sklopu udruge Zagreb pride, a početkom 2017. je osnovana kao zasebna udruga sa oko 100-ak članova, većinom iz Zagreba. Zalaže se za redefiniciju braka, omogućivanje posvajanja djece homoseksualnim parovima, legalizaciju surogatstva te promociju LGBT ideologije u odgojno-obrazovnom sustavu. Kožić i Šegota su uz koordinatora udruge, Daniela Martinovića, najistaknutiji članovi i aktivisti ove LGBT udruge.
Šegota se zalaže za legalizaciju surogatstva u Hrvatskoj
Još u 2016. u intervjuu za feministički portal Libela, Ivo Šegota, Daniel Martinović i Boris Vrdoljak iz udruge Dugine obitelji odgovorili su na pitanje o surogatstvu: “Surogat majčinstvo je također jedna od opcija, i tema oko koje se lome mnoga koplja, ali naša pozicija je da ono treba biti zakonski regulirano na najbolji mogući način, koji štiti sve strane uključene u proceduru.”
Surogatstvo je nošenje i rađanje djeteta za nekog drugog, a obično uključuje sklapanje ugovora između para koji želi dijete, žene koja će “iznajmiti maternicu” i posredničke agencije, in vitro potpomognutu oplodnju, nošenje, rađanje te predaju rođenog djeteta naručiteljima. Takva praksa sama po sebi uključuje iskorištavanje ženinog tijela, njegovih reproduktivnih funkcija, svodi trudnoću na “uslugu”, a dijete tretira kao robu koja se naručuje i dostavlja nakon rođenja. Stoga nikakve “zakonske regulacije” ne mogu ukloniti činjenicu da se radi o praksi koja se duboko protivi ljudskom dostojanstvu i pravima žene i djeteta.
Promocija homoseksualnog životnog stila kroz LGBT slikovnicu
Udruga Dugine obitelji postala javno poznata krajem 2017. po LGBT slikovnici “Moja dugina obitelj”, čiji je autor teksta upravo Šegota, a njeno prvo izdanje financiralo je Francusko veleposlanstvo u Zagrebu. Prvi tekst za slikovnicu je napisao “u dahu, jedne besane noći”, navodi Jutarnji. “Sve je bilo gotovo u desetak minuta, riječi i rečenice same su mi dolazile.” Slikovnica prikazuje dječaka i djevojčicu kako odrastaju s dva homoseksualca i dvije lezbijke.
Iz te LGBT udruge su istaknuli kako će slikovnicu, koja nema odobrenje Ministarstva znanosti i obrazovanja, “rado poslati svim osobama koje pokažu interes za njom”, što je izazvalo velike prijepore u javnosti jer je postalo razvidno da će se slikovnica koristiti za LGBT propagandu u školama. Martinović, koordinator udruge Dugine obitelji, navodi da su ih “mnogi kontaktirali, posebno vrtići, ali i privatno, fizičke osobe zaposlene u školama, nastavnici kojima je slikovnica zanimljiva za nastavu sociologije ili izbornog predmeta građanskog odgoja”.
> Ministrica Divjak pere ruke od toga hoće li vrtići rabiti LGBT slikovnicu
Na predstavljanju knjige u Sarajevu sredinom 2018. “Ivo [Šegota] je rekao da su održali promociju u dječjoj knjižnici i da je to bilo najbliže promociji sa djecom. Za vrtiće, kao i za nastavni program, moraju dobiti odobrenje ministarstva, za koje nisu aplicirali. To im je u planu za iduću godinu”, prenosi Radio Sarajevo. Promocija LGBT slikovnice se održala u Dječjem odjelu Narodne knjižnice i čitaonice u Sisku, kojem je prisustvovala i sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček.
Povodom izlaska nastavka slikovnice u listopadu 2019., “Moja dugina obitelj na izletu”, Šegota je u intervjuu za Crol, LGBT news portal, pojasnio da se slikovnica koristi i kao sredstvo zagovaranja udomiteljstva i posvajanja za istospolne parove: “Jako nam je drago da nam je slikovnica pomogla da glasnije govorimo o obiteljskim temama, poput pristupa posvajanju ili udomiteljstvu za životne partnere.”
Da udruzi Dugine obitelji nije dobro “sjelo” kako je velik dio javnosti prihvatio njihovu LGBT slikovnicu, pokazuje činjenica da su satirično paljenje krnje na tradicionalnom karnevalu u Kaštelama, koja je predstavljala LGBT slikovnicu, zajedno s drugim LGBT udrugama, prijavili kao kazneno djelo.
Organizacija LGBT izložbi
Ivo Šegota je i jedan od autora putujuće izložbe fotografija koja prikazuje sklapanje životnog partnerstva istospolnih parova u Hrvatskoj, a nazvali su je “Sva naša vjenčanja”. Ova putujuća izložba, postavljena je, osim u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, i u pulskoj gimnaziji u lipnju 2019. “Pozivamo također ovim putem sve ostale zainteresirane škole, inicijative i organizacije da nam se slobodno jave ukoliko i one žele organizirati postavljanje izložbe”, istaknuo je tom prigodom Daniel Martinović, koordinator udruge.
Neuspio pokušaj posvajanja djeteta
Iako kao homoseksualni par ne mogu začeti dijete, Šegota i Kožić navode kako žele postati roditelji. “Uvijek je pitanje je li želja čovjeka da se ostvari i kao roditelj motivirana altruističnim, ili egoističnim motivima, no vjerujem da je istina negdje u sredini. Bilo bi licemjerno ne reći da se, osim što želimo pomoći djeci, želimo i mi realizirati kao roditelji”, ispričao je Mladen Kožić.
U 2016. pokušali su steći status posvojitelja, ali su odbijeni od CZSS-a jer Obiteljski zakon ne predviđa istospolne parove kao posvojitelje, za što su tužili Republiku Hrvatsku za diskriminaciju. „Ta tužba još nije riješena, ali se nadamo kako će i po tom pitanju 2020. biti naša sretna godina”, komentirao je Šegota.
Lobiranje za promjenu Zakona o udomiteljstvu i ustavna tužba
Šegota i Kožić su kao homoseksualni par prvi put izašli u javnost u 2018. povodom donošenja novog Zakona o udomiteljstvu. Tada su u otvorenom pismu prozvali premijera i tadašnju ministricu Murganić u vezi novog Zakona. “Ozakonili ste svoje strahove” i “strahom ispunili javni prostor”, pisali su, jer novi Zakon ne predviđa životne partnere kao udomitelje. Tvrde da je novim Zakonom djeci u domovima onemogućen “pristup najvećem mogućem broju potencijalnih kvalificiranih udomitelja”, iako su se, koliko je do sada javno poznato, za stjecanje statusa udomitelja javila 3 homoseksualna para. Večernji je intervjuirao tri homoseksualna para koji u Hrvatskoj žele udomiti djecu, od kojih su tri osobe LGBT aktivisti, jedna osoba je imala tek 19 godina, a u Hrvatskoj od 2014. do kraja lipnja 2019. ima svega 312 sklopljenih životnih partnerstava.
Kožić i Šegota su u veljači ispred udruge Dugine obitelji podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu, što su učinili i zastupnici SDP-a, zajedno s SDSS-ovcem Borisom Miloševićem i manjinskim Furijom Radinom, te HNS, aktivist Kristijan Grđan i Ivan Zidarević iz Europske civilne inicijative Zagreb.
Neuspio pokušaj udomljavanja djeteta
Jedan od tri homoseksualna para koji su podnijeli zahtjev za udomiteljstvom su Šegota i Kožić.
U svojoj javnoj komunikaciji naglašavaju da su imućni, pa tako grade kuću s bazenom u Svetoj Nedjelji. Na pitanje Jelene Veljače za Jutarnji: “Ajmo maštati. Što kad biste sad dobili rješenje da vam je odobreno udomljavanje troje djece? Gdje biste živjeli?”, Šegota je rekao da grade kuću u Svetoj Nedjelji, “baš iz tog razloga”, dok Kožić kaže da će “biti gotova u rujnu”.
“Imam najbolje godine, živim u urbanoj sredini, visoko sam obrazovan, situiran… Upadam u idealan prozor udomitelja”, iznio je za RTL Direkt Ivo Šegota svoje viđenje zašto bi njemu i njegovom partneru trebalo omogućiti udomljavanje djeteta, iako su već dva puta odbijeni od strane Centra za socijalnu skrb, jer je Zakon o udomiteljstvu, nakon opsežne javne rasprave, vrlo jasno iskazao da istospolni parovi ne mogu udomljavati djecu. Osim toga, da parafraziramo Grdovića, nije u šoldima, situiranosti i visokom obrazovanju sve. Šegota zanemaruje znanstvena istraživanja koja pokazuju da je u najboljem interesu djeteta i ključno za njegov razvoj da ga odgajaju njegova majka i otac ili zajednica koja im je najsličinija, a ako to nije moguće, zajednica provjerene društvene skrbi.
Za svoj aktivizam i presudu Upravnog suda Šegota i Kožić dobili su u 2019. titulu počasne “lezbijke godine”, koju dodjeljuje LGBT udruga Zbeletron.
Djeca bez roditeljske skrbi, jedna od najranjivijih skupina djece u Hrvatskoj tako su postala predmet pravne bitke koju LGBT aktivisti vode za udomljavanje, a onda i posvajanje djece u Hrvatskoj. Odvjetnica Kožića i Šegote, izjavila je da “ako [njihova] žalba [na novo rješenje Centra za socijalnu skrb] ne bude uvažena [od Ministarstva demografije], ponovno ćemo ići na Upravni sud i tražiti da sud samostalno donese odluku, a ne da vraća postupak na početak”. U slučaju negativne presude, najavili su da će ići i do Europskog sudu za ljudska prava. Ako do toga dođe, udruga Dugine obitelji prijeti da postoje “velike šanse da će Hrvatska ponovo dočekati da ju se prisili” da Kožiću i Šegoti omogući udomljavanje djece.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
