U sklopu obilježavanja 150. obljetnice rođenja don Filipa Lukasa u srijedu, 15. rujna upriličen je prijenos zemnih ostataka don Filipa Lukasa iz Rima u Kaštel Stari, na groblje Sv. Nikole.
> Poništena smrtna presuda komunističkih vlasti – Filip Lukas je nevin čovjek!
Poništena smrtna presuda komunističkih vlasti
Podsjećamo, Županijski sud u Zagrebu objavio je 20. srpnja 2017. potpunu reviziju presude kojom je od komunističkih vlasti na smrt bio osuđen Filip Lukas, intelektualac i dugogodišnji predsjednik Matice Hrvatske. Taj zahtjev za rehabilitacijom Lukasa i poništenjem presude podnijela je udruga U ime obitelji.
“Raduje me pravda i brzina Županijskog suda u Zagrebu kod revizije postupka vrhunskog intelektualca Filipa Lukasa, a naročito kad je riječ o notornim komunističkim smrtnim presudama za verbalni delikt. Potrebno je i na ovaj način spremati u ladice istine djelovanje i način funkcioniranja komunističkog režima. Na taj način pokazujemo i kakvo društvo želimo. Bez totalitarnih obilježja u svim segmentima!”, istaknuo je za narod.hr odvjetnik Krešimir Planinić, član UO U ime obitelji.
Stotine tisuća ljudi još uvijek nemaju priznat status žrtve jugoslavenskog režima
“Sve žrtve totalitarnih režima imaju pravo na pravdu. Žao mi je da u Hrvatskoj stotinama tisuća muškaraca i žena i njihovih obitelji koje je komunistički, jugoslavenski režim nepravedno osudio, progonio, diskriminirao, ubio – nije još niti danas priznat status žrtve. Jako mi je drago da su U ime obitelji i Matica Hrvatska dali svoj doprinos razotkrivanju totalitarne zlouporabe sudstva u komunističkoj Jugoslaviji te da smo pomogli skinuti ljagu s imena uglednog intelektualca”, komentirala je prilikom poništenja presude dr. Željka Markić, izvršna direktorica udruge U ime obitelji.
Lukas je na smrtnu kaznu osuđen u studenom 1945. godine. To je izbjegao emigriravši iz Hrvatske u Austriju pred masovnim zločinima partizana. Umro je u Rimu 1958. godine. Od 1928. do 1945. bio je na čelu Matice Hrvatske i to je bila njegova jedina krivica.
Prof. don Filip Lukas često se uspoređuje sa znanstvenicima poput Milana Šufflaya i Ive Pilara, jer je u svome djelovanju posebno naglašavao zapadnoeuropski karakter hrvatske kulture, dok nam njegova ostavština predstavlja jasno definiranu hrvatsku političku misao.
Lijevi i projugoslavenski mediji odluku o poništenju presude još uvijek ne mogu prihvatiti te ustraju u jugoslavensko-komunističkoj propagandi o hrvatskom znanstveniku.
Jutarnji list zbog klevete morao platiti 25 tisuća kuna Željki Markić
U rujnu 2019., prema pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Sisku, određeno je da Hanza media, nakladnik Jutarnjeg lista, zbog klevete koju je ondje iznio Robert Bajruši, tj. zbog teške povrede njezine časti i ugleda, mora dr. Željki Markić platiti 25.000 kn.
> Pravomoćno: Jutarnji mora dr. Markić platiti 25 tisuća kuna zbog objavljene laži
Bajruši je u članku naslovljenom “ŽELJKA MARKIĆ NA MALA VRATA REHABILITIRA NDH! U pripremi je obnova postupka piscu panegirika Paveliću kao uvod za ukidanje presude Kvaterniku i Budaku” iznio neistinitu konstrukciju i lažnu informaciju. Iako je u naslovu istaknuo dr. Markić, te je stavio i na naslovnu fotografiju članka, Bajruši je u članku nije niti jednom spomenuo imenom, nego u članku govori o tome kako je udruga U ime obitelji podnijela zahtjev za revizijom presude kojom je nekadašnji dugogodišnji čelnik Matice Hrvatske, Filip Lukas, osuđen na smrt strijeljanjem, te se u članku se opisuje njegov život i citiraju dijelovi presude, iz čega je vidljivo da je Filip Lukas osuđen za smrt zbog izgovorene riječi.
Članak je objavljen u nedjeljnom, čitanijem izdanju dnevnih novina, na dvije stranice, te je otisnut masnim slovima kao naslovna vijest.
Nepravomoćna presuda objavljena je u svibnju 2017., a rujnu 2019. ona je postala pravomoćna.
Tko je bio don Filip Lukas?
Lukas je bio najdugovječniji predsjednik Matice hrvatske (1928.-1945.), zemljopisac, povjesničar, teolog, profesor na gimnaziji u Sušaku i na Trgovačkoj akademiji u Zagrebu. Bio je i ravnatelj Trgovačke akademije u Rijeci, docent za ekonomsku geografiju na Visokoj tehničkoj školi u Zagrebu. Kad je 1920. u Zagrebu osnovana Visoka komercijalna Škola (današnji Ekonomski fakultet), Lukas je postao njezinim redovitim profesorom. Tri puta bio je i dekan te visokoškolske ustanove. Autor je mnogih znanstvenih i stručnih radova te suautor atlasa. Za znanost je posebno važan, jer je pisao i o geopolitici, koja se tada profilirala kao nova znanstvena disciplina.
Godine 1945. izbjegao je iz Hrvatske, a komunističke su ga vlasti u izočnosti osudile na smrt. Županijski sud u Zagrebu godine 2017. poništio je presudu iz godine 1945.
Prije par godina uređen je arhiv Filipa Lukasa u Papinskom hrvatskom zavodu svetoga Jeronima u Rimu, gdje je don Filip Lukas proveo najdulje vrijeme svoje emigracije i posljednje dane svoga života. Taj arhiv još nije do kraja obrađen ni predstavljen javnosti. Dio rezultata rada na tom arhivskom gradivu planirao se predstaviti kroz izlaganja i radove sudionika na znanstvenom skupu u povodu 150. obljetnice Lukasova rođenja – koji još nije održan zbog epidemije koronavirusa.
Oporučna želja don Lukasa da bude pokopan u Hrvatskoj
„Ako bih umro izvan domovine Hrvatske u koju ubrajam i Dalmaciju gdje je prva sredovječna Hrvatska osnovana, moja je želja da se moji tjelesni prah prenese pa da ondje počiva, gdje sam ga i primio.“, stoji, između ostalog, u oporuci don Filipa.
Donosimo i prilog s Laudato televizije o prijenosu zemnih ostataka don Filipa Lukasa u Kaštel Stari.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
