(FOTO) U Kumrovcu obilježena 35. obljetnica smrti Josipa Broza Tita

Dvjestotinjak antifašista, među kojima članovi Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista i Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, članovi izaslanstva Saveza društava “Josip Broz Tito” RH, predstavnici Krapinsko-zagorske županije i nekoliko gradova i općina sjeverozapadne Hrvatske te političkih stranaka i hrvatskih branitelja bilo je u ponedjeljak u Kumrovcu na komemoraciji u povodu 35. obljetnice smrti Josipa Broza Tita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za njih Tito nije ni diktator ni zločinac

Komemoracija je počela zvukom sirene u 15 sati i pet minuta, nakon čega je izvedena hrvatska himna, a kraći prigodni govor održao je potpredsjednik ZUABA Krapinsko-zagorske županije Đorđije Popović. Uz isticanje Titovih zasluga, poput organiziranja Komunističke partije i pružanja otpora okupatoru u Drugome svjetskom ratu te izgradnje bivše države i glavne uloge u osnutku pokreta nesvrstanih, Popović je izazio nezadovoljstvo prozivkama od, kako je rekao, proustaških sljedbenika koji Tita nazivaju diktatorom i zločincem.

Zapitao se je li Tito kriv što su se, kako je rekao, preci ustaških sljedbenika priklonili Paveliću i što su nad Srbima, Židovima, Romima i antifašistima počinili stravična zvjerstva. Također se zapitao je li Tito kriv što je Pavelić kukavički ostavio svoju vojsku i pobjegao iz zemlje i što su se ustaše borili još šest dana nakon kapitulacije Njemačke, što je još više izazvalo partizane. Zaključio je kako “nema smisla polemizirati s prodanim dušama” te im je poručio da pogledaju snimku pokopa Josipa Broza Tita.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nisu pretjerano sretni zbog izbacivanja Titova poprsja s Pantovčaka

Komemoracija je završena polaganjem vijenca ispred spomenika Josipu Brozu pokraj njegove rodne kuće.

Inače, u rodnoj kući Josipa Broza je i njegovo poprsje koje je nedavno dopremljeno s Pantovčka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj čin prokomentirao je novinarima prije komemoracije predsjednik SABaRH Franjo Habulin.

Rekao je da hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović ne zamjera na tom potezu jer ona ima svoje stajalište i tu nema ljutnje. Dodao je kako “ipak ima prostora da o tom pitanju sjednu za stol i argumentirano razgovaraju”.

“Bez obzira tko što mislio i govorio o Josipu Brozu Titu, njegove zasluge su takve da ih nije moguće zanemariti. Možda će se kroz neko vrijeme stvari ipak srediti i Tito će zauzeti mjesto koje mu pripada”, zaključio je Habulin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unatoč raspravama i različitim stajalištima o preseljenju poprsja, taj je čin Kumrovcu donio više posjetitelja. Potvrdio je to načelnik Dragutin Ulama, koji je istaknuo da podatci Muzeja ‘Staro selo’ govore da se nakon 19. ožujka, kad je poprsje stiglo u Kumrovec, znatno povećao broj turista u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Mimohodom u Kući cvijeća štovatelji iz bivše SFRJ odaju počast Titu

Autobusi iz Makedonije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore od ranog jutra pristižu na plato ispred Muzeja povijesti Jugoslavije na Dedinju, u okviru kojeg je i kompleks Kuća cvijeća, posljednje počivalište Josipa Broza Tita, a stotine građana sa zastavama bivše države i nekadašnjeg Saveza komunista, Titovim fotografijama i odličjima nekadašnje socijalističke Jugoslavije u mimohodu odaju počast polažući cvijeće na njegov grob.

Većina posjetitelja priznaje da su “jugonostalgičari”, sjećajući se vremena dok je na čelu države bio Josip Broz Tito, uz koje ih, kako vele, “vezuju najljepše uspomene”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komunistički velikan, ili zločinac, ili oboje?

Danas, 25 godina nakon krvavog raspada Jugoslavije i 35 godina od Titove smrti nema još konsenzusa o Titovom značaju.

Činjenica je da je Josip Broz Tito za svoga života bio nedodirljiv, a kako reče nedavno Slavko Goldstein, Tito je bio antifašist samo četiri ratne godine, a odmah nakon rata 1945. uveo je Staljinove metode, zbog kojih je došao na ljestvicu najvećih zločinaca 20. stoljeća.

O siromašnom djetetu iz Kumrovca stvoren je socijalistički mit o hranjenju gladne braće i sestara svinjskom glavom.

Imao je sreću što je u Bombaškom procesu završio u zatvoru jer bi vjerojatno teško izbjegao mučenja i ubojstva komunista režima kralja Aleksandra 1929. godine.

Od sindikalnog dužnosnika uz pomoć Staljinovog NKVD-a (likvidacijama svih konkurenata) s godinama postaje vođa komunističke partije zalažući se za snažniju boljševizaciju KPJ.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata još je morao balansirati u odnosima između Saveznika i Staljina, ali nakon rata postaje diktator s apsolutnim moćima. Na vlasti je bio punih 35 godina. Svi protivnici Titovog režima bili su ušutkivani raznim metodama, između 1945. i 1948. protivnici su bili ubijani, a 1971. teror je malo popustio pa su protivnici u državi bili zatvarani, dok je Udba emigrante širom Europe i svijeta ubijala čak i nakon Titove smrti.

Narod se zastrašivalo vanjskim i unutarnjim neprijateljima, a Titu se pjevalo: “Tito je naše Sunce, Tito je naše srce, našoj sreći nigdje kraja, jer nas ista ljubav spaja” uz svakogodišnje grandiozne proslave njegovog rođendana. Njegovi podanici brižljivo su gradili kult ličnosti, mit o Titu.

Uvijek prikazan kao profinjeni gospodin u rukavicama, koji je savršeno plesao i grlio Sophiju Loren ili Elizabeth Taylor na Brijunima, njegovom skromnom ljetovalištu. Ploveći skromnim stometarskim brodicama, s kubanskom cigarom u jednoj, a čašom najskupljeg konjaka u drugoj ruci, kapitalnim ubijenim primjercima divljeg svakovrsnog životinjskog svijeta i ergelom limuzina.

Ovaj skromni bravar bio je živi dokaz da je komunistički san o sreći i blagostanju moguć.

Ali samo za odabrane.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.