Bankari su pripremili svoj prijedlog trajnog rješenja problema kredita u švicarskim francima. S tim prijedlogom u ponedjeljak idu na pregovore s Vladom, HNB-om i Udrugom Franak.
Prijedlog banaka za rješenje problema u ‘švicarcima’ – dokument
HUB predlaže model koji bi bio na teret banaka, a odnosio bi se na najugroženiju skupinu građana, kazao je predsjednik HUB-a Zoran Bohaček za HRT. Banke su – objasnio je – spremne otpustiti dio duga na način da država preuzme nekretninu, iznajmljuje ju dužnicima koji bi imali pravo prvokupa. Drugi model je da dužnik napusti nekretninu, banka je preuzme, a dužnik se oslobađa svih obveza.
Vrijednost nekretnina određivala bi se prema današnjim tržišnim vrijednostima, a banke bi na sebe preuzele razliku do ukupnog iznosa duga pojedinoga dužnika nastalu zbog aprecijacije franka i pada vrijednosti nekretnina. U socijalnu kategoriju građana, prema kojima su banke spremne otpustiti dio duga ulaze građani koji su redovito otplaćivali kredit, ali to više nisu u mogućnosti zbog aprecijacije franka te gubitka posla ili gubitka radne sposobnosti. Uvjet je i da žive u stanu za koji su podignuli kredit, odnosno da im je taj stan jedina nekretnina.
Prijedlog neprihvatljiv Udruzi Franak
Ovaj prijedlog banaka Udruzi Franak je neprihvatljiv. Ivan Kontrec kaže da se problemi građana koji su nezakonito nastali (a dokazano je nepravomoćnom presudom) moraju rješavati na jedan zakonit, dugoročan i održiv način.
Što će o prijedlogu bankara reći Ministarstvo financija i HNB, znat ćemo u ponedjeljak, kada će za pregovarački stol sjesti sve četiri zainteresirane strane u ovoj priči.
Savjeti stručnjaka
Profesor Ivan Lovrinović, osnivač udruge Promijenimo Hrvatsku i savjetnik Udruge Franak, gostujući u jutrošnjoj emisiji Hrvatskog radija ‘U mreži prvog’ izjavio je kako je slučaj tužbe protiv osam banaka na Ustavnom sudu te da je sada vrijeme da se dužnici i banke nagode. Građani su ugroženi, oni su u kreditni odnos ulazili u dobroj vjeri, a banke ih nisu upozorile na rizik i morat će snositi veći teret, dodao je. Nagodba na temelju presude Trgovačkog suda mora biti povoljna za dužnike, naglasio je. Smatra da bi dužnicima prihvatljiva bila opcija – konverzija svih kredita u kune po tečaju na dan sklapanja ugovora o kreditu te da je prvostupanjska presuda suca Radovana Dobronića neoboriva. Iznio je podatak da su dužnici na ime tečajnih razlika u posljednjih mjesec dana uplatili bankama 10 milijardi kuna više.
Podsjećamo, Točno godinu dana nakon prvoga ročišta, 4. srpnja 2013. sudac Dobronić donio je nepravomoćnu presudu kojom se nalaže da tuženih 8 banaka moraju dužnicima u kreditima s valutnom klauzulom CHF ponuditi izmijenjene ugovorne odredbe na način da glavnica bude izražena u kunama u iznosu koji je isplaćen dužniku uz fiksnu kamatnu stopu koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora.
Odvjetnica Martina Šercer-Ilić kazala je ako u sudskom procesu nije dokazana nepoštenost valutne klauzule, dokazana je nepoštenost kamata. Njezino je stajalište da podizanjem tužbe dužnici ne mogu ništa izgubiti – barem što se tiče kamata. Dodala je kako ima iznenađujuće malo tužbi, što nije dobro. Napomenula je kako se broj dužnika u švicarskim francima prepolovio i danas ih je oko 60 tisuća te apelirala da tužbe dignu i oni koji su kredite isplatili, jer bi se nagodba (i presuda) trebala primjenjivati retroaktivno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
