“Argumenti ministra zdravstva, kako Hrvatska premalo izdvaja za zdravstvo, ne stoje. Hrvatska izdvaja više, mjereno udjelom u BDP-u, od svih tranzicijskih država. Iako je naš zdravstveni standard neosporno porastao, ipak je teško za povjerovati da četverostruki iznos zdravstvenog proračuna, u odnosu na 1997.g., nije dovoljan.” – poručila je udruga poreznih obveznika Lipa komentirajući navode ministra zdravstva Vilija Beroša o mogućem povećanju doprinosa za zdravstvo.
Njihovo priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti.
“Udruga poreznih obveznika Lipa protivi se najavljenom povećanju doprinosa za zdravstvo, odnosno ponovnom povećanju poreznog opterećenja plaća zaposlenih građana, čiji je jedini cilj krpanje proračunskog minusa uzrokovanog neprovođenjem reformi, netransparentnošću i lošim radom.
Lipa smatra da je konstantno ignoriranje dugova prema veledrogerijama od strane Vlade i kašnjenje s plaćanjem do trenutka prestanka isporuke lijekova, krajnje neodgovorno i da Vlada time, osim što ugrožava zdravlje građana, šalje krivu i štetnu poruku da se dugovi ne moraju plaćati na vrijeme.
Lipa podsjeća da građani Hrvatske, oni zaposleni, za zdravstvo već sada izdvajaju 16,5% na svoju bruto plaću, dok je prosjek u EU 13,9%. Doprinos za zdravstveno osiguranje, iako se deklarativno tretira kao „doprinos“, zapravo je porez budući da nema oblik individualiziranog osiguranja te je vrijednost usluge koju korisnici dobiju u potpunosti neovisna od iznosa i dužine trajanja uplata.
Da Vlada uistinu brine o zdravlju svojih građana, umjesto dodatnog oporezivanja, provela bi vlastite mjere iz Nacionalnog programa reformi 2020. poput funkcionalne integracije bolnica i provedbe mjera štednje u javnoj nabavi. Iako je taj program zapravo postavljen neambiciozno, uzevši u obzir veličinu i ozbiljnost problema, očigledno je da Vlada čak ni njega nije spremna provesti. Bez stvarne želje za reformom zdravstvenog sustava dugovi će se i u budućnosti nastaviti gomilati, plaćanje ceha završiti na leđima poreznih obveznika i tako unedogled.
Argumenti ministra zdravstva, kako Hrvatska premalo izdvaja za zdravstvo, ne stoje. Hrvatska izdvaja više, mjereno udjelom u BDP-u, od svih tranzicijskih država. Iako je naš zdravstveni standard neosporno porastao, ipak je teško za povjerovati da četverostruki iznos zdravstvenog proračuna, u odnosu na 1997.g., nije dovoljan. Naime, zdravstveni proračun Hrvatske te godine bio je cca 7 milijardi kuna, a ove nam godine ni 30 milijardi, po svemu sudeći, neće biti dovoljno. Nije li to poziv na uzbunu!? U što idu naši novci!?”
