Ukrajinac profesor Šeremeta: ‘Vi Hrvati imate slično iskustvo rata, pa znate što to znači’

šremeta
Foto: HKR

„Posljednjih dana Rusi su promijenili taktiku. Ne mogavši postići brzu pobjedu, počeli su granatirati stambena područja u gradovima, pokušavajući izazvati paniku među stanovništvom, uništavajući infrastrukturu i dovodeći do humanitarne katastrofe. Ruski okupatori čine mnogo zločina protiv čovječnosti. Granatiraju bolnice, ubijaju žene, djecu. To nije više vojska, to su zločinci, teroristi zbog kojih su stradale stotine civila. Ruska propaganda pokušava lažno uvjeriti vlastiti narod i međunarodnu zajednicu da su došli u Ukrajinu kako bi zaštitili stanovništvo koje govori ruski od ukrajinskih nacionalista“, upozorio je dr. sc. Volodimir Šeremeta, te je rekao da se „okupatori posvuda susreću s organiziranim otporom ukrajinskih oružanih snaga uz opću pomoć cijelog naroda“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izravno iz Ukrajine

U emisiju „Socijalni govor Crkve“ na Hrvatskome katoličkom radiju u četvrtak, 3. ožujka izravno iz Ukrajine javio se profesor moralne teologije, socijalne i ekološke etike na Teološkoj akademiji u Ivano Franjkivsku i predstojnik Ekološkog ureda Ukrajinske grkokatoličke Crkve dr. sc. Volodimir Šeremeta. On je pozvao na uključivanje u humanitarnu pomoć toj ratom zahvaćenoj zemlji.

Dr. sc. Šeremeta živi u Ivano Franjkivsku, gradu od 250.000 stanovnika u zapadnoj Ukrajini, stotinjak kilometara udaljenom od Lavova i 150 kilometara od poljske granice. Prema njegovim riječima, trenutačno su ratna djelovanja od toga grada udaljena 500 kilometara zračne linije. Prvoga dana rata 24. veljače grad je bio pogođen raketnim udarom, gađano je uzletište i ratno skladište goriva. „Sada je relativno mirno, ali i ovdje osjećamo dah rata. Nekoliko je zračnih alarma svaki dan. Policijski sat je od 22 do 7 sati. Ljudi se mobiliziraju, prikupljaju pomoć, primaju izbjeglice, mnogi se dobrovoljno javljaju za vojsku i teritorijalnu obranu“, rekao je dr. sc. Šeremeta.

Različite informacije u medijima

Prema njegovim riječima, u zapadnoj i centralnoj sačuvana je infrastruktura, rade trgovine, ima tople vode, struje, relativno je normalan život. Ali puno je gradova koji trenutačno napadaju Rusi i koji imaju djelomično uništenu infrastrukturu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U medijima se pojavljuju različite informacije, no dr. sc. Šeremeta je kazao da Rusi još nisu zauzeli ni jedan veći grad. Herson također nije osvojen, tvrdi.

Herojski Ukrajinci spriječili ‘Blitzkrieg’

„Danas traje osmi dan rata. Naš grad bio je pogođen već prvog dana, u 5 sati ujutro. Brojni ukrajinski gradovi bili su pogođeni raketama, projektilima ili su bombardirani iz zraka. Istodobno je na Ukrajinu počela velika invazija ruskih trupa u istočnom, južnom i sasvim neočekivanom i sjevernom dijelu, ulazeći s teritorija Bjelorusije. Neprijatelj je očekivao da će izvesti munjeviti rat ‘Blitzkrieg’ i prvog ili drugog dana zauzeti i glavni grad Kijev i Harkov, Mariupolj i druge veće gradove. Ali, zahvaljujući herojskim naporima ukrajinske vojske to je spriječeno. Tijekom prvog tjedna rata neprijatelj je pretrpio velike gubitke u vojnoj opremi i ljudstvu. Uništeno je više od 70 aviona i helikoptera, više od 200 tenkova, više od 800 oklopnih vozila. Uništeno je toliko neprijateljske vojne tehnike od kojih su se mogle naoružati vojske nekoliko europskih zemalja. Stiže pomoć, oružje iz različitih zemalja. Stotine Rusa su se već predale. Svi regionalni centri su pod kontrolom Ukrajine“, rekao je dr. sc. Šeremeta.

Promjena taktike

No, upozorio je da je situacija dosta kritična. „Posljednjih dana Rusi su promijenili taktiku. Ne mogavši postići brzu pobjedu, počeli su granatirati stambena područja u gradovima, pokušavajući izazvati paniku među stanovništvom, uništavajući infrastrukturu i dovodeći do humanitarne katastrofe. Ruski okupatori čine mnogo zločina protiv čovječnosti. Granatiraju bolnice, ubijaju žene, djecu. To nije više vojska, to su zločinci, teroristi zbog kojih su stradale stotine civila. Ruska propaganda pokušava lažno uvjeriti vlastiti narod i međunarodnu zajednicu da su došli u Ukrajinu kako bi zaštitili stanovništvo koje govori ruski od ukrajinskih nacionalista“, upozorio je dr. Šeremeta, kazavši da se „okupatori posvuda susreću s organiziranim otporom ukrajinskih oružanih snaga uz opću pomoć cijelog naroda“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. sc. Šeremeta tvrdi da se i sami Rusi ukrajinski građani uključuju u obranu.

„U svakom naselju formiraju se jedinice za samoobranu koje stoje na putu ruskim okupatorima. Bore se na ulicama braneći svoje domove. Uz Ukrajince tu su i osobe drugih nacionalnosti“, rekao je dr. sc. Šeremeta.

Molitveni ‘maraton’ svih konfesija

U ovom trenutku događa se velika solidarnost s ukrajinskim narodom. I na crkvenom planu. Na Pepelnicu se, na poticaj pape Franje, molilo za mir, a u samoj Ukrajini održan je molitveni maraton u trajanju od sedam sati u kojem su sudjelovale sve konfesije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve kijevski veliki nadbiskup Svjatoslav Ševčuk obraća se skoro svaki dan vjernicima s molitvom, podrškom. A prema informacijama kojima raspolaže dr. sc. Šeremeta, svi su biskupi dobro.

Proživio cijeli Domovinski rat

Dr. sc. Šeremeta dobro govori hrvatski jezik. Studirao je od 1990. do 1996. u Đakovu. Imao je priliku s Hrvatima proživjeti cijeli Domovinski rat. Čak je za vrijeme rata morao u izbjeglištvo u jedan samostan u Austriju. Sada prima mnogo poruka od prijatelja iz Hrvatske koji izražavaju molitvenu podršku, pružaju pomoć. „Primam puno poruka iz različitih zemalja, ali najviše iz Hrvatske jer vi imate slično iskustvo rata pa znate što to znači“, rekao je dr. sc. Šeremeta.

U grad se slijevaju izbjeglice

Prema službenim podacima UN-a već je više od 800.000 izbjeglica napustilo Ukrajinu, od kojih je oko 500.000 otišlo u Poljsku. Zapadna Ukrajina prihvaća izbjeglice, Ivano Franjkivsk sprema se primiti 30.000 izbjeglica. „Crkva aktivno sudjeluje u tome procesu. Naša biskupija, mjesni Caritas i sjemenište primili su nekoliko desetaka izbjeglica“, kazao je dr. sc. Šeremeta.

Kao predstojnik Ekološkog ureda Ukrajinske grkokatoličke Crkve dr. sc, Šeremeta je upozorio na veliku ekološku opasnost za Ukrajinu i cijelu Europu koja je povezana sa zauzimanjem nuklearne elektrane u Černobilu koju sada kontroliraju Rusi. Osim toga u Ukrajini postoje još četiri nuklearne elektrane, s petnaest operativnih nuklearnih jedinica. Opasnost za Europu i svijet može nastati kod napada na svaku od njih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Potrebna nam je politička solidarnost”

Na pitanje kako Hrvati mogu pomoći, dr. sc. Šeremeta je odgovorio da Hrvati na poseban način znaju što je potrebno u vrijeme rata. „Sada nam je jako potrebna politička solidarnost i podrška. Treba nam zatvoreno nebo od ruskih aviona i raketa da ne stradavaju civili. Potrebna nam je politička solidarnost da Ukrajina postane članicom Europske unije“, rekao je dr. sc. Šeremeta.

“Puno hvala za solidarnosti i molitvu koju osjećamo”

Poručio je da je potrebna i humanitarna pomoć, lijekovi, hrana, pomoć izbjeglicama, uključujući njihov prihvat i opskrbu svime što je potrebno za život. Taj proces izravno koordinira Caritas Ukrajine, a relevantni podaci i kontakti mogu se pronaći na njihovoj mrežnoj stranici. „Regionalni centri, uključujući naš Caritas, trebaju pomoć kako bi mogli ovdje pružiti pomoć. Kao Ekološki ured naše Crkve mi aktivno surađujemo s Caritasom. Spreman sam biti posrednik za pružanje ciljane pomoći“, kazao je dr. sc. Šeremeta, poručivši: „Puno hvala za solidarnosti i molitvu koju osjećamo“, rekao je za HKR kako prenosi IKA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.