Koje su gimnazije, a koji strukovni programi bili najtraženiji u ljetnom upisnom roku u srednje škole? Koja su zanimanja najtraženija na tržištu rada? U kojim će sektorima potrebe i prilike za radom biti sve veće?
Ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac, rekla je u emisiji U mreži Prvog na HRT-u kako su učenici najviše birali gimnazijske programe, nakon toga ekonomske te za struku tehničara za računarstvo, kazala je na dan kada srednje škole obavljaju upise učenika u prve razrede.
– Isto tako, učenici su birali programe za medicinske sestre i hotelijersko turističke tehničare. Razlika je u četverogodišnjim i trogodišnjim programima, naglasila je i dodala kako se za gimnaziju odlučilo 81 posto učenika s visokim prosjekom ocjena.
Ksenija Beljan, ravnateljica Hotelijersko turističke škole u Opatiji rekla je kako za njezinu školu svake je godine veći interes nego što ima slobodnih mjesta, no ove godine od planiranih 96 učenika prijavilo ih se 72.
– Smatram da je razlog tome situacija s koronom. U našu školu dolaze učenici iz cijele Hrvatske, no ove je godine to izostalo, govori.
Rukovoditelj Odjela za analize i istraživanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Darko Oračić u emisiji je rekao kako je upravo za zanimanjima kao što su kuhari, konobari, slastičari, pekari velika potražnja, a mala je ponuda te su ta zanimanja deficitarna.
– U ti skupinu ulaze zanimanja u sferi građevine, prijevoza, prerađivačke industrije, mehaničara, nedostaju i medicinske sestre. Riječ je o zanimanjima koje već duže vrijeme su kronični nedostatak na hrvatskom tržištu rada, istaknuo je.
Na pitanje kako to da za ova zanimanja ne postoje poticaji od države kako bi mladi upisivali zanimanja s kojima odmah mogu naći posao, Šerepac je rekla kako se puno radi na tome kroz regionalne centre kompetentnosti.
– Lokalna zajednica može puno učiniti kroz stipendije, ugovore s poslodavcem, govori i dodaje kako još uvijek to što se radi nije dovoljno.
