Uskoro kreće javna rasprava o radu trgovina nedjeljom: Hoće li Plenkovićev koalicijski partner HNS spriječiti ograničavanje na štetu radnika?

Foto: Snimka zaslona; fotomontaža: Narod.hr

Otvaranje pitanja rada nedjeljom tvrđi je orah nego što je to mislila HDZ-ova Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. Veći dio prošle godine ministar gospodarstva Darko Horvat pokušavao je doći do konsenzusa među socijalnim partnerima, a za travanj najavljuje i službeni početak javne rasprave o prijedlogu koji se brusi unutar zainteresiranih strana.

> Hoće li stranka koju podržava manje od 2 posto birača spriječiti ograničavanje rada trgovina nedjeljom?

> (VIDEO) Ministar Aladrović o neradnoj nedjelji: ‘Uzor nam je austrijski model, očekujemo dodatne rasprave’

> (VIDEO) Ministar Horvat potvrdio da je austrijski model mogući izbor: Od 8 do 12 radnih nedjelja po želji poslodavca?

> Rad nedjeljom i blagdanom: U ime obitelji potaknula trgovine na neradne blagdane, Sabor još nije osigurao sve što su tražili

> Vlada planira predložiti novi zakon o radu nedjeljom

Kako sada stvari stoje, Hrvatska ipak ne bi išla na potpunu zabranu rada trgovina nedjeljom, na kojoj inzistira vodstvo sindikata trgovine, uz jasnu podršku vrha Crkve, nego bi se vlasnicima trgovačkih lanaca omogućilo da odrede 12, 14 ili 15 nedjelja u godini koje bi bile radne, prenosi Večernji list.

U turističkim sredinama radne bi bile ljetne nedjelje?

U turističkim sredinama radne bi zacijelo bile ljetne nedjelje, dok bi se na kontinentu koncentrirali oko kraja godine i eventualno razdoblja velikih sezonskih rasprodaja. Kako bilo, nedjelja će biti i vruća politička tema u izbornoj godini oko koje su se zasad izjasnile samo neke stranke. Manjinski partneri HDZ-a, Hrvatska narodna stranka i Liberalna stranka protive se zabranama, SDP tek namjerava iznijeti svoj stav, a ostale stranke svrstavaju se na ovu ili onu stranu ovisno o svjetonazoru i procjenama koliko bi im to donijelo potencijalnih glasova. U trgovini je zaposleno više od 200 tisuća ljudi, od kojih njih oko 135 tisuća radi u trgovini na malo. Nedjelja većinom pogađa žene jer one dominiraju u toj djelatnosti.

Premda je razgovor o novom reguliranju rada nedjeljom krenuo iz politike, na neki način su ga potaknuli poslodavci koji sve teže dolaze do radnika. Prehrambeni lanci ne bi bili pretjerano nesretni kad bi se rad nedjeljom zabranio, no veliki trgovinski centri čvrsto su protiv zabrana jer nedjeljom imaju najveći promet.

Primjerice, jasno se protiv zabrane izjasnio direktor Emmezete Slobodan Školnik koji kao kompromisno rješenje predlaže da se zaposlenima u trgovini osiguraju dvije nedjelje mjesečno slobodne te da se sam rad nedjeljom plaća 50% više.

Plenkovićev koalicijski partner HNS protiv zabrane rada nedjeljom

U vrhu HDZ-a sada ne odbijaju ni mogućnost da se od svega odustane ako rad nedjeljom otvori stare rane i ako se oko njega ne postigne visok stupanj suglasnosti među socijalnim partnerima.

“Ako sindikati i poslodavci dođu do konsenzusa, nećemo ni mi biti protiv”, kaže zastupnik stranke s 2 posto podrške HNS-a Milorad Batinić koji čeka službeni prijedlog resornog ministarstva.

“Generalno, HNS je protiv zabrane rada, ali se zalažemo za to da se rad nedjeljom dodatno plati i da se radnici dodatno zaštite”, kaže Plenkovićev koalicijski partner Batinić.

O toj temi govorio je i Velibor Mačkić, savjetnik predsjednika Milanovića za ekonomiju, inače stručnjak za turizam, koji je načelno za to da se rad nedjeljom izbjegava. Prihodi trgovaca ne bi trebali padati jer će nedjeljni šoping građani prebaciti na subotu, no Mačkić kaže da kao turistička ekonomija možemo ostaviti nekakvu mogućnost da u određenom vremenu neke trgovine i rade.

Sever: Nije promet nedjeljom tako visok kako se misli, mnogi bi najradije zatvorili lokale nedjeljom

Slično o svemu sada govori i Horvat. Sindikalac Krešimir Sever očekuje poziv ministra za razgovor, no sve analize na koje se poziva ministar, kaže Sever, idu u prilog zabrani.

“Nije promet nedjeljom tako visok kako se misli, nedostaje radnika. Žale nam se mnogi vlasnici malih lokala koji su smješteni u velikim trgovačkim centrima da bi najradije zatvorili lokale nedjeljom, ali ne smiju”, kaže Sever za Večernji.

Njegov će sindikat izaći s prijedlogom da predstojeći Praznik rada protekne u znaku borbe za zabranu rada nedjeljom, što će toj temi dati dodatnu političku težinu. Lanjska prvomajska proslava protekla je u znaku mirovinske reforme, za koju su sindikati dobili veliku podršku građana.

U Mostu, isto smatraju da bi nedjelja, općenito govoreći, trebala biti slobodan, a ne radni dan.

“Zakonom je propisano pravo radnika na ‘tjedni odmor’. Smatramo da bi u svim djelatnostima gdje je to moguće postići, taj dan trebala biti nedjelja. Nedjelja je ipak dan kad najveći broj ljudi ne radi, kad djeca nisu u školi ili na drugim aktivnostima. Ukratko, to je dan za obitelj”, kažu u Mostu. Ipak, upozoravaju da treba voditi računa o tome da ima ljudi koji žele raditi i nedjeljom, posebno ako je takav rad dodatno plaćen. Upozoravaju i da je sve više netipičnih oblika rada u kojima radnici sami organiziraju svoje radno vrijeme, poput novih oblika taksi prijevoza.

“Pitanje radnog vremena u suvremenom svijetu sve je složenije i o svemu tome treba voditi računa”, ističu u Mostu.

Što je tražila udruga UIO, a Plenkovićeva vlada odbila?

Podsjetimo, udruga U ime obitelji podnijela je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao Mirando Mrsić, a zatim Gordan Maras taj prijedlog blokiraju ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.

U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.

No, postojeći zakon omogoćuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list