Hrvatski sabor danas nastavlja rad aktualnim prijepodnevom koje se trebalo održati na početku jesenskog zasjedanja prije dva tjedna ali je odgođeno zbog zaraze koronavirusom premijera Andreja Plenkovića.
Pratite uživo:
15.30
Božo Petrov (Most) rekao je da je Hrvatska geopolitički dugoročno neodrživa bez Hrvata u BiH, gdje se u nedjelju održavaju izbori. Kritizirao je postupke diplomacije Plenkovićeve vlade.” Prvo ste ih uljuljkivali da ćete s partnerima iz Bruxellesa uspjeti promijeniti izborni zakon, ali da od toga nije bilo ništa, potom ste im govorili da, ako ostane isti zakon, ne izlaze na biralište, a sada ih obilazite i govorite im da izađu na izbore”, rekao je Mostov zastupnik. Premijera je pitao je li se dogovarao s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom oko promjene izbornog zakona ili nije.
”Jer ako niste, onda ste lagali, javno, preko Vlade. Ako jeste, onda ste Bošnjacima dali mogućnost da izvrše pritisak na Schmidta i pogoršaju položaj Hrvata u BiH”, rekao je Petrov.
Plenković je Petrova nazvao jatakom Milanovića, za kojeg je pak rekao da je Hrvatima u BiH načinio štetu vrijeđanjem Schmidta. Rekao je da Petrov laže, da je izrekao niz neistina te da nema apsolutnog pojma o BiH i pravima Hrvata u toj državi. Poručio je da su Hrvati u BiH prioritet njegove vlade od prvog dana, a i prije.
Upitao se kome je čudno da hrvatska vlada i diplomacija razgovara s predstavnikom međunarodne zajednice.
”Što bi mi trebali, šutjeti? Ili se možda hvaliti? Mi to radimo tako da s čovjekom razgovaramo da učini ono što treba”, rekao je Plenković.
Petrov je rekao da nema razloga biti Milanovićev odvjetnik, ali da je predsjednik očito popularniji od premijera. Sam vaš odgovor vam govori da ste poraženi i da ste napravili probleme Hrvatima u BiH, kazao je Petrov. Upozorio je i da su Hrvati ponovno u opasnosti da možda neće moći izabrati svoje predstavnike u vlasti te da je to rezultat njegovog lobiranja i rada za Hrvate u BiH, javlja HRT.
”Meni ne trebate držati predavanja, ja sam za svoje Hrvate u BiH više napravio nego što ćete vi ikada napraviti”, poručio je.
Reagirao je Nevenko Barbarić (HDZ), koji je uime Hrvata u BiH Petrova zamolio da ih više ne brani. Petrov ga je zamolio da se malo češće javlja u Saboru kako bi se uistinu moglo reći da brani interese Hrvata u BiH. Josip Borić (HDZ) Petrova je optužio da je prije tri godine na deklaraciji o Hrvatima u BiH pobjegao iz sabornice. Uslijedila je prepirka između više drugih zastupnika na tu temu, zbog čega je Jandroković podijelio niz opomena.
15.00
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na upit Ante Sanadera (HDZ) o stanju opće sigurnosti poručio je da je Hrvatska sigurna zemlja, da to pokazuju sve europske statistike. Danas smo na razini koja je bolja nego ikada od neovisnosti Hrvatske kada govorimo o kaznenim djelima, razbojništvima, teškim krađama, istaknuo je.
Ministar rada Marin Piletić je, odgovarajući na upit zastupnika, najavio povećanje sredstava za projekt Zažali za 245 milijuna kuna te istaknuo da će svi koji su se javili na treći poziv, njih više od 470, biti obuhvaćeni alokacijom. Pohvalio se i podacima o zaposlenosti posebno istaknuvši mjere samozapošljavanja i sustav vaučera.
Naglašavajući važnost predškolskog odgoja, ministar obrazovanja Radovan Fuchs istaknuo je kako je cilj do 2027. izgraditi dodatne vrtićke kapacitete s ciljanim brojem djece 22.500 uz kasniju mogućnost dodatnih 17.500 mjesta a sve kako bi se dosegla razina EU-a s obuhvatom djece od 96 posto.
14.30
Mario Kapulica (HDZ) kritizirao je Zorana Milanovića vezano za rat u Ukrajini i položaj Hrvata u BiH, rekavši da nije jasno kakvu vanjsku politiku, s kojim ciljevima, partnerima i učincima, predsjednik Republike vodi. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je da su već višekratno ukazali na štetnost Milanovićevih izjava i postupanja, te da im je to otežalo neke aktivnosti kako bi osvijestili i internacionalizirali obespravljen položaj Hrvata u BiH. Ustvrdio je i da je politička scena u BiH radikalizirana te da bi bošnjačka strana trebala pokazati više razumijevanja i naći određeno rješenje s predstavnicima hrvatskog naroda.
13.30
Marijan Pavliček (Suverenisti) osvrnuo se na popis stanovništva i pad broja stanovnika, izrazivši žaljenje što se Hrvatska “pretvara u zemlju staraca, sa sve manje djece” te upozorivši da ćemo vrlo vjerojatno sljedećih 30-40 godina imati “kolaps mirovinskog sustava”. Plenkovića je pitao što planira učiniti kako bi se demografski trendovi ublažili ili zaustavili.
Plenković je rekao da je negativni prirodni priraštaj hrvatska realnost koja traje zadnjih 70-ak godina te da nismo jedini s tim problemom. Rekao je da je iseljavanje olakšano zbog članstva u EU-u. Rekao je da su izašli s projektom Slavonija, Baranja i Srijem, izdvojili pozamašna financijska sredstva i poduzeli “brojne mjere demografske politike”.
– Ono što je ključ – ključ je promjena ozračja i mentaliteta. To je po mom dubokom uvjerenju najteže i najkompliciranije. Materijalne prilike – da, poticaji – da, olakšice – da, stupnjevane porezne olakšice – isto tako da, sve moguće beneficije i dobre prakse drugih zemalja koji potiču da obitelji imaju više djece treba činiti. Međutim, ako se ne dogodi taj kvalitativni mentalitetni pomak, to jako teško ide, rekao je Plenković.
Pavliček je podsjetio da su predlagali mjeru majka odgajateljica na razini cijele Hrvatske. Rekao je da ljudi najviše odlaze zbog nepravednog sustava jer je Hrvatska postala “država samo za povlaštene”, kao i da obnova na Banovini nakon potresa nije krenula kako treba.
13.00
Odgovarajući na pitanje Ivana Ćelića (HDZ), ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da je reforma zdravstvenog sustava potrebna, da je planiraju i da je već sada utemeljena.
Reagirajući na ranije pitanje Katice Glamuzine (nezavisna, klub Socijaldemokrata), koja je Plenkovića upitala za broj Beroševa telefona – referirajući se na Beroševu izjavu o tome da ga je Mirela Čavajda, pacijentica čiji je slučaj s feticiom prije nekoliko mjeseci okupirao pozornost hrvatske javnosti, trebala nazvati u vezi svog problema – Beroš je rekao da su on kao ministar i ministarstvo na raspolaganju svim pacijentima.
– Ovo nije bila floskula kada sam rekao da me nazove – ne mene osobno, nego ministarstvo – gospođa čiji se slučaj, vidim ponovno politizira, rekao je Beroš.
Rekao je da je u okviru mogućeg provedena procedura, da je Čavajda po svojoj želji otišla postupak feticida obaviti u inozemstvu jer se on u ovom trenutku ne radi u RH, te da je taj postupak plaćen u razumnom roku. Dodao je da je sve provedeno sukladno pravilima i zakonodavnom okviru.
> HZZO odobrio troškove usmrćivanja bebe Grge u Ljubljani, platit će sve po dobivanju računa
> Kontroverzni skupovi: Pogledajte radikalne i neukusne transparente kojima se podržava feticid
> KBC Zagreb: ‘Gospođa Čavajda odbila je izazivanje prijevremenog poroda i zbrinjavanje bebe’
> U nekoliko hrvatskih gradova prosvjed potpore Čavajdi za usmrćivanje bebe Grge
> Prof. Ćorušić objasnio kako će se usmrtiti bebu Grgu
12.00
Ante Prkačin (Domovinski pokret) kritizirao je financiranje obilježavanja ustanka u Srbu 27. srpnja 1941., rekavši da to nije bio nikakav dan antifašističke borbe, već da su tada “lokalni Srbi poklali sve hrvatsko”. Plenković, koji je Prkačinu spočitnuo okrenutost prošlosti, rekao je da je važna sastavnica politike njegove vlade nastojanje da naprave iskorake u pomirbi i suživotu sa srpskom manjinom u Hrvatskoj. Pozvao je Prkačina kao nekoga tko ima autoritet na desnici da bude generator suživota prema budućnosti, pa makar inzistirao na temama koje su teške, ali vođene istinom. Naposljetku je najavio odgovor o tome kako se sufinancira obilježavanje.
Prkačin se opisao kao osobu s velikim razumijevanjem prema sugrađanima srpske nacionalnosti, rekavši da je 15 njegovih prijatelja Srba ostalo u hrvatskoj vojsci, dok je samo jedan otišao na drugu stranu, ali da ga to ne sprječava da ozbiljno uđe u hrvatsku povijest.
Na Plenkovićev odgovor reagirao je i Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti), koji je rekao da Plenković vrijeđa zastupnike i širu javnost te kritizirao financiranje iz proračuna parastosa srpskim žrtvama u Borovu selu od 1991. do 1995. Dobio je dvije opomene jer nije bila riječ o povredi Poslovnika i jer je nastavio govoriti nakon isteka vremena.
11.47
Odgovarajući na pitanje Matka Kuzmanića (Klub zastupnika Socijaldemokrati) o plinskoj aferi, Plenković je kao netočne odbacio insinuacije o krivnji bivšeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića i sebe.
Kuzmanić je rekao da ne zna gdje se Plenković nazvao prozvanim, ali da su njegova dva prethodnika (Ivo Sanader i Tomislav Karamarko) otišla i završila svoju političku karijeru upravo na Ini.
10.59
Milan Vrkljan (Pravedna Hrvatska) pitao je Plenkovića kako to da SAD dvije godine nije imenovao svog veleposlanika u Hrvatskoj i je li jedan od razloga to što Hrvatska nije uspjela zaštititi Hrvate u BiH.
Plenković je rekao da je to njihova odluka te da misli kako je to stvar šire aktivnosti američke administracije. Poručio je i da je SAD jedna od ključnih zemalja Kvinte koja je apsolutno za ravnopravnost Hrvata u BiH.
Vrkljan je rekao da se Hrvatska dobro pozicionirala što se tiče vanjske politike.
10.44
Davorko Vidović (NZ, klub Socijaldemokrati) pitao je Plenkovića zašto je donio odluku o zatvaranju sisačke Rafinerije, a premijer je u odgovoru istaknuo da je Vidović bio ministar u vladi Ivice Račana te ga pitao tko se sjetio da se ide u privatizaciju Ine.
– Nikakve strateške odluke mene, moje vlade o tome nema. Nije bilo, rekao je Plenković.
Rekao je i da su prije više od godinu dana mađarskoj strani ponudili odgovarajuću cijenu za ono što je bila stvarna vrijednost MOL-ovog udjela u Ini, ali da oni na to nisu pristali. Ustvrdio je da način upravljanja Inom donosi ovakve strašne afere te izrazio žaljenje što se na tu kompaniju ne može osloniti kao na HEP da iznese dio krize kao državna kompanija.
Vezano za primjedbu o Račanovoj vladi, Vidović je rekao da je odluka da se ide u strateško partnerstvo s MOL-om, iz brige da Hrvatska ima dvije rafinerije, bila najpoštenija i najtransparentnija.
– Sve ono što se događalo s Inom događalo se u vladama koje su išle iza toga, dodao je.
10.20
Sabina Glasovac (SDP) pozvala je povredu Poslovnika ustvrdivši da je premijer održao politički govor i bezobrazno izbjegavao odgovor, na što je Jandroković rekao da nije propisano što ni kako predstavnik Vlade mora odgovoriti na zastupnička pitanja. Katarina Peović (RF) optužila je Plenkovića za omalovažavanje cijelog hrvatskog naroda i manipuliranje statističkim podacima, ustvrdivši da imamo jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi te da je naša prosječna plaća bijedna, na što joj je Jandroković dao opomenu rekavši da nije bilo povrede Poslovnika.
– Nema propisa kako se odgovara. Mogao je govoriti u te četiri minute što god je htio, i onda zastupnik ima mogućnost komentara, rekao je Jandroković.
Arsen Bauk (SDP) rekao je da Plenković vidi tko mu postavlja pitanja, ode na Google i vidi što je taj govorio pa onda bez obzira na pitanje govori po svome.
– Pa predlažem da sljedeći put umjesto premijera dođe Google ili da jednostavno snimi video kad vidi tko mu postavlja pitanje, rekao je Bauk, koji je također dobio opomenu.
10.00
Siniša Hajdaš Dončić (SDP) pitao je premijera Andreja Plenkovića zašto se uvijek netko tko je član njegove stranke nađe s prstima u kriminalu, referirajući se na afere u koje su bili umiješani HDZ-ovci.
Plenković je uzvratio kritiziranjem SDP-a zbog izbacivanja članova iz stranke ironično mu čestitajući. Zatim je rekao da borba korupcije podrazumijeva nezavisan, samostalan i nepristran rad policije, USKOK-a i DORH-a.
– Ne vodimo računa o tome da zovemo ministra policije ili ravnatelja policije ili državnu odvjetnicu – “‘Ajde dođite malo na briefing da čujemo što se to zbiva u tajnim izvidima pa da javimo možda nekom našem poznatom” – kao što ste vi vjerojatno činili – “‘Aj pusti njega”. Toga nema, rekao je Plenković.
Hajdaš Dončić rekao je da je zadovoljan kako Plenković prati SDP, ali da nije dovoljno inovativan te da se reciklira – “Ali bit će bolje, Andrej”.
Rekao je da se kriminal ne događa sam po sebi, već kada netko dopusti da osobe koje imaju takve sklonosti dođu u određene agencije ili ustanove.
9.45
Miro Bulj (Most) pozvao je povredu Poslovnika i rekao da je sjednice besmislena te da se nakon “neviđene pljačke” u Ini jedino trebalo raspravljati o ostavci Vlade i samoraspuštanju Sabora, nakon čega je dobio dvije opomene jer po predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću nije bilo povrede Poslovnika.
Karolina Vidović Krišto (NZ) također je pozvala povredu Poslovnika rekavši da je još u prosincu uputila dopis da je Danijel Žamboki, donedavni predsjednik Upravnog vijeća HERA-e, krivotvorio svoj životopis, a da Jandroković nije reagirao i nije uvrstio točku u dnevni red. Dobila je tri opomene i izgubila pravo govora.
– Završit ćete kao vaš idol Sanader jer kršite zakon. Ovo nije Sjeverna Koreja, već Hrvatska, rekla mu je Vidović Krišto, zbog čega joj je Jandroković odredio napuštanje sabornice.
Potom je reagirao i Bulj, koji je zbog toga dobio treću opomenu.
Nakon aktualnog prijepodneva Sabor će poslijepodne raspravljati o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakonske dopune donose se po hitnom postupku kako bi se osiguralo da liječnici sudjeluju u pregovorima o granskom kolektivnom ugovoru koji počinju 31. listopada, prenosi HRT.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
