Veleposlanik Republike Hrvatske u Grčkoj Aleksandar Sunko kazao je da je u tijeku prebacivanje uhićenih hrvatskih državljana iz pritvorske jedinice atenske policije, kamo su bili najprije dovedeni, u različite zatvore diljem Grčke. Objasnio je da u Grčkoj nema razlike između pritvora i kaznionice kao institucije te da se, iako su u statusu pritvorenika, raspoređuju u standardne zatvore.
“Oni su na više lokacija, sukladno standardnoj proceduri, ali nitko od njih nije sam. U jednoj su ustanovi najmanje dvojica naših državljana, a u većini i više”, kazao je u razgovoru za HRT.
Na pitanje jesu li sigurni, Sunko je rekao kako se čini da se sada atmosfera polako smiruje. Naglasio je da je Veleposlanstvo u kontaktu s upravama svih ustanova u kojima su uhićeni Hrvati.
>Tko je hrvatski veleposlanik u Ateni koji je tek jučer posjetio Hrvate u grčkom pritvoru?
“Neki su se tužili na uvjete, u smislu higijenskih potrepština, izražavali strah za svoju osobnu sigurnost, što smo iskomunicirali s upravama zatvora. U takvim slučajevima ih se fizički odvajalo. Imamo kontakte s institucijama i mislim da im se može jamčiti sigurnost. U tom smislu grčka strana je svoj dio posla odradila profesionalno. Generalno, uvjeti u grčkim zatvorima, broj ljudi na određenu kvadraturu to su objektivne okolnosti na koje ne možemo utjecati”, dodao je.
Vlada ne ulazi u pravni meritum procesa
Sunko je kazao da su grčke vlasti izrazito susretljive te da uprave zatvora imaju eksplicitnu instrukciju da se pazi na njihovu sigurnost.
>Veleposlanik RH nakon posjeta uhićenim navijačima: Imaju primjedbi, neki još čekaju lijekove
“Ne žele taj vrući krumpir koji bi ih mogao skupo koštati. Pritvorenici su u kontaktu s odvjetnicima, mogu telefonski razgovarati sa svojim obiteljima. Tijek pravosudnog procesa je stvar grčke države i u njega se diplomacija ne može miješati”, ističe.
Vlada RH uputila je apel da se dio državljana koji nisu krivi deportira u Hrvatsku. Sunko kaže da Vlada ne ulazi u pravni meritum procesa i da se hrvatska Vlada ne bavi time da utvrđuje tko je kriv, a tko ne.
“Jedna od opcija u okviru zakonitog postupka je puštanje pritvorenika da pritvor služe, ako nisu inkriminirani za najteža djela, pod nadzorom izvan kaznionice. Jednom kada počne suđenje i donese se presuda, postoji opcija uzajamnog priznavanja sudske presude, odnosno služenja kazne u drugoj zemlji, recimo u Hrvatskoj. To su pitanja o kojima se razgovara”, zaključio je Sunko u razgovoru za HRT.
