‘Veliki Agrokor’: Što se zna o najskupljem vještačenju u hrvatskoj povijesti koje je neslavno palo u vodu?

vještačenju
Foto: fah, montaža Narod.hr

Odluka Visokog kaznenog suda da knjigovodstveno-financijsko vještačenje poljske revizorske kuće – na kojem se temelji optužnica za izvlačenje milijardu 200 milijuna kuna u slučaju “Veliki Agrokor” – nije zakonito te je isključeno iz spisa, izazvala je mnogo buke i prebacivanja odgovornosti u javnosti. Radi se o najskupljem vještačenju u Hrvatskoj, koje je plaćeno više od milijun eura, a Optužno vijeće zagrebačkoga Županijskog suda potkraj ožujka proglasilo ga je nezakonitim dokazom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> ‘Veliki Agrokor’: Vještačenje koje je temelj optužnice protiv Todorića – izbačeno iz spisa!

Što se zna o vještačenju?

Cijena vještačenja bila je čak 1,3 milijuna eura, a riječ je o najskupljem vještačenju u hrvatskoj povijesti. Radio ga je Ismet Kamal za poljski KPMG.

Za vještačenje koje je potpisala poljska podružnica KPMG-a obrana je tražila da se izdvoji, tvrdeći da ga je napravila hrvatska podružnica KPMG-a pri čemu bi se radilo o sukobu interesa jer su u prošlosti radili za Ivicu Todorića, ali i tadašnju izvanrednu upravu Agrokora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na kraju, proglašeno je nezakonitim jer je Kamal radio u manjoj mjeri vještačenje, a veći dio radili su zaposlenici KPMG Hrvatska koji su pak radili za privremenu upravu Agrokora i za to bili plaćeni, a vještak mora biti neutralan i nepristran što, prema tome, u ovom slučaju nije.

Nobilo: Malo je poznato u javnosti…

Odvjetnik Anto Nobilo, koji je uključen u slučaj Agrokor, gostovao je u Novom danu gdje je komentirao odluku Visokog kaznenog suda da je vještačenje u tom slučaju nezakonito.

Nobilo kaže kako će biti teško održati optužnicu i da će nevjerojatno biti vraćena na istragu. “DORH onda mora napraviti novu vještačenje jer bez toga optužnica ne stoji”, rekao je .

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“DORH može povući optužnicu, a može i smanjiti obuhvat okrivljenika. Malo je poznato u javnosti da su zamjenici, koji su radili na istrazi, napravili elaborati koji kaže da za veći broj okrivljenika nema niti jednog dokaza. Dali su prijedlog da se odustane od njih, no Zlata Hrvoj Šipek je natjerala zamjenike da ovakvu optužnicu naprave da ne pokažu slabost”, naveo je.

“Ona je trebala sagledati da je vještačenje protuzakonit, i ne samo to nego da je to kazneno djelu. Da su ljudi koji su radili to napravili kazneno djelo, a to su prije svega oni koji su radili ugovor s KPMG-om koji je radio ovo nezakonito vještačenje. Oni su našli paravan, manekena u Poljskoj koji je trebao predstavljati vještaka, a znali su da će vještačiti KPMG Hrvatska koja je od privremene Uprave Agrokora dobila 15 milijuna eura. To je bila jedna prevara”, rekao je.

> Prebacivanje loptice: Plenković tvrdi da je u slučaju ‘Veliki Agrokor’ odgovornost na DORH-u

“Ako državna odvjetnica u roku od 30 dana ne pokrene kaznene ili stegovne postupke, ja ću podnijeti kaznenu prijavu protiv DORH-a zbog zloupotrebe službenog položaja”, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

KPMG je radio vještačenje i za privremenu Upravu tvrtke i za DORH, na pitanje kako im se to moglo dogoditi Nobilo odgovara: “Tako što su mislili da će to prikriti. Izbacili su u prvi plan vještaka iz Poljske i mislili su da se neće povezati s Hrvatskom. Svjesno su donijeli tu odluku. Ako imate svog vještaka kojeg plaćate 15 milijuna eura onda je teško izgubiti spor. To je zloupotreba i mislili su da će paravan biti dovoljno dobar da se sve to prikrije”.

Vjeruje da nitko iz Vlade nije znao za taj angažman KPMG-a, ali smatra da je Vlada od početka odgovorna za cijelu ovu aferu jer se htio otuđiti Agrokor Todorić. “Usput je ekipa iz Borga jedno 200 milijuna eura izvukla u toj tranziciji”, dodao je i naveo da je to afera Agrokor 2 i da će odgovarati ljudi koji su pisali te zakone, ali da to mora biti politička odluka.

Primorac o Agrokoru: DORH je birao tko će raditi vještačenje, a ne Vlada

Ministar financija Marko Primorac komentirao je ovu odluku.

“Mi smo kao Vlada, iako je tada nisam bio njen član, ali nešto o tome znam, osigurali na traženje DORH-a određeni iznos sredstava za provođenje tog vještačenja koje se pokazalo sporno. To nije bilo na inicijativu Vlade niti je ona sudjelovala u odabiru tvrtki, dionika koji su radili vještačenje, nego je to bila na inicijativu DORH-a”, rekao je Primorac.
Dodaje da su sve to pitanja za nadležnu instituciju (DORH).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mi (Vlada) ćemo biti tu ako će biti potrebno, da kao Vlada osiguramo neke dodatne uvjete ili bilo što drugo. Naravno da smo DORH-u, kao instituciji u čijoj je nadležnosti ovo pitanje, na raspolaganju”, rekao je Primorac.

Na pitanje strahuje li da će država u konačnici Ivici Todoriću morati isplaćivati milijarde, odgovorio je: “Ma ne strahujemo ništa”.

”A je nešto sporno institucije trebaju napraviti ono što trebaju, nema potrebe ni razloga da Vlada to na bilo koji način okarakterizira. Napravit ćemo što god treba da se kvalitetno postupak završi do kraja, nećemo biti čimbenik koji će stvarati ambijent otegotnih okolnosti”, rekao je Primorac.

> Slučaj Agrokor: Koja je bila uloga Plenkovićeve ministrice Martine Dalić?

Plenković okrivio DORH

“Što se tiče odluka Visokog kaznenog suda, vidim odgovornost DORH-a. U potpunosti su neovisni, ali podrazumijeva se profesionalnost i odgovornost pa i preuzimanje odgovornosti za ovakve situacije koje su po mom mišljenju nanijele štetu postupku i ugledu DORH-a. Na njima je očitovanje o slučaju.

Što se tiče proračunskih sredstava koji su odobreni DORH-u za troškove, oni se financiraju iz državnog proračuna. Što se tiče međunarodne dimenzije, to je preliminarna faza, mislim da će proces dugo trajati. Hrvatsku zastupa Državno odvjetništvo pa je na njima da se očituju”, ustvrdio je premijer Andrej Plenković.

Plenković je 2017. odobrio 5 mil. kuna za rad na slučaju Agrokor

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je 2017. da se na teret Posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske za tu godinu odobrava Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, iznos od 5 milijuna kuna, za troškove smještaja, dnevnica i putovanja zamjenika iz drugih županijskih državnih odvjetništava, angažmana financijskih stručnjaka i vještaka, te financiranje ostalih radnji u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja u predmetu vezano uz moguće nezakonitosti u koncernu Agrokor d.d.

„Ovime vrlo jasno pokazujemo da je Vladi u interesu na zakonit i institucionalan način pomoći nadležnim institucijama da do kraja rasvijetle sva zbivanja u Agrokoru i tvrtkama vezanima za Agrokor te, ako je to potrebno, pokrenu i odgovarajuće kaznene postupke. To je cilj i način postupanja odgovorne Vlade i odgovornih institucija“, naglasio je premijer.

Ocijenio je važnim da uz punu neovisnost i DORH i policija nastave svoje aktivnosti i dovedu do raščišćavanja situacije s Agrokorom, poručivši da upravljanje krizom u Agrokoru ostaje jedna od temeljnih zadaća ove Vlade.

Za što se tereti Todorića?

U slučaju ‘veliki Agrokor’ Todorića i njegovih 14 suoptuženika optužnica tereti da su od 2006. do 2017. oštetili koncern za 1,2 milijarde kuna. Od toga je Ivici Todoriću, kako tvrdi tužiteljstvo, pribavljeno 923,6 milijuna kuna, a ostatak od oko 320 milijuna kuna nizozemskom Agrokor Investmentu BV.

Inače, Vrhovni sud je sredinom veljače potvrdio presudu zagrebačkog Županijskog suda u slučaju “Mali Agrokor” prema kojoj su Todorić i njegovi suradnici oslobođeni optužbe da su oštetili koncern za oko 1,25 milijuna eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.