Pravnica, bivša zastupnica u Hrvatskom saboru, ministrica pravosuđa i savjetnica Predsjednika Republike za politička pitanja, Vesna Škare Ožbolt je osoba s velikim strukovnim iskustvom, ekonomski neovisna i vlastitih političkih interesa. Na izbore za gradonačelnicu Grada Zagreba izlazi samostalno s timom mladih stručnjaka. „Smatram da razvojni put Zagreba zaostaje za drugim europskim gradovima. Vizija je da Grad Zagreb bude u srednjoeuropskoj regiji mjesto regionalnog partnerskog i suradničkog okupljanja, inovativnog karaktera, prepoznatljiv kao poželjan i ugodan suputnik u životu svojih građana“, rekla je Škare Ožbolt.
Misija razvoja obuhvaća paradigme zelenoga gospodarstva, pametnih gradova, inovacija i transfera tehnologije stavljene u funkciju rasta bruto domaćeg proizvoda, što će Zagrebu podariti naprednu kvalitetu života kroz ostvarenje vizija infrastrukturnog, komunalnog, obrazovnog, sportskog, kulturnog i socijalnog karaktera. Počivajući na vrijednostima izvrsnosti, inovativnosti, odgovornosti, uključivosti i humanosti, Grad Zagreb će slijediti načela zelenog gospodarstva, pametnih gradova, inovacija te transfera tehnologija. „Želim da Zagrepčani imaju kvalitetan život, bez opterećenja korupcijama i podobnim interesima. Zato želim koalirati sa samim građanima koji će biti moj najvažniji savez.“
Slijedeći tezu da je jednostavnost izraz vrhunske sofisticiranosti, program razvoja Grada podijeljen je u dva cilja. Prvi cilj čini prihodovnu stranu te se odnosi na rast bruto domaćeg proizvoda Grada Zagreba. Drugi cilj čini glavninu rashodovne strane u svrhu poboljšanja kvalitete života građana. U njihovom ostvarivanju provest će se niz konkretnih mjera. „Popis potrebnih mjera je dugačak, a počinje sanacijom Grada od posljedica potresa. Zagrepčani su se iselili iz centra, žive u iznajmljenim ili napuknutim stanovima, izloženi su divljanju cijena građevinskih radova, Zagreb je trenutno grad na štakama“, ističe Škare Ožbolt i napominje kako je njezin prijedlog da Grad potpiše ugovore o suradnji s komercijalnim bankama koje bi omogućile povoljne kredite za građane u svrhu protupotresne obnove nekretnina. Nadalje, treba postojati mogućnost za građane za dodatnih 20% kredita na iznos potreban za obnovu koji bi građani mogli dobiti beskamatno, tako da kamatu subvencionira Grad Zagreb. Tako bi građani uložili dodatni novac u nekretnine ne samo u smjeru protupotresne obnove nego i dodatne renovacije nekretnina čime bi sebi i okolini podigli standard života.
Članica tima, arhitektica Gordana Domić, na konferenciji je istaknula kako je mišljenja da država nije na vrijeme započela s pripremama za početak korištenja sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti EU za sanaciju štete uzrokovane potresom. „Važno je napomenuti da je rok za korištenje sredstava 18 mjeseci, i da se sredstva odnose na obnovu javnih objekata, ne na privatnu imovinu. Dragocjeno vrijeme smo potrošili na (mislim) 11 Nacrta zakona o obnovi, unatoč mogućnosti da obnovu započnemo u okvirima postojeće zakonske regulative (uz minornu dopunu istog) i donošenjem uredbe o financiranju. Uz sve navedeno u Zagrebu je trebalo osnovati Zavod za obnovu koji bi se stručno, profesionalno i, naravno, transparentno bavio obnovom. Kasnimo! Administracija i birokracija su postale bitnije od stručnog o čemu govori i podatak o samo 349 prijava štete. Bitno je naglasiti, kao poražavajuću činjenicu da konstrukcijska obnova još nije niti počela“, rekla je Domić.
EK je doznačila Hrvatskoj 683,7 milijuna eura za obnovu Zagreba iz Fonda solidarnosti EU za obnovu bolnica, škola, zbrinjavanje osnovnih potreba stanovništva, osiguranje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturnog nasljeđa, infrastrukturi u energetskom sektoru, vodoopskrbi, upravljanju otpadnim vodama, obnovi telekomunikacija, prijevozu i drugim područjima života. 21 milijun eura namijenjen je privremenom smještaju stanovništva.
Zbog potresa koji je pogodio Zagreb 1.343 zgrade su neuporabljive (crvena oznaka), 5.004 zgrade su privremeno neuporabljive (žuta oznaka), a 19.199 zgrada je uporabljivo (zelena oznaka). Zakon o potresu donesen je šest mjeseci nakon katastrofe, stupio je na snagu sredinom rujna prošle godine, no gradske odluke uslijedile su tek mjesec i pol dana nakon toga. „Bit ćemo brži i efikasniji, ne želimo neizvjesnost i neznanje građana, donosit ćemo odluke jasno, transparentno i redovito. U slučajevima katastrofa mora se upravljati i moraju se poduzimati mjere i akcije učinkovito i odgovorno“, rekla je Domić.
Zagreb je grad koji se može dičiti svojom arhitekturom i koji vapi za novim projektima koje nije vidio više od 20 godina, trebao bi nositi pečat velikih projekata i velikih građevina, ekološki osviještenih i održivih uz brojne infrastrukturne inovacije. „Suradnju sa strankama vidim baš kroz te projekte, na zajedničkim ciljevima, a ne kao suradnju s nazivima stranaka, podjelom na desne i lijeve. Zagreb je puno veći od malih stranačkih interesa. A u odnosu na Zagreb, svi su stranački interesi mali. S timom mladih stručnjaka želim razvijati samoodrživ grad ugodan za život“, rekla je Škare Ožbolt.
Njezin tim sastavljen je od pretežno od nestranačkih, apolitičnih mladih stručnjaka s novim vizijama, idejama i znanjima koje ću svojim iskustvom kroz rukovodeća mjesta koja je obnašala znati upravo njihovu viziju i projekte realizirati. Jedan od njih je i Ivan Pucko, voditelj tima za razvoj inovacija i unaprjeđenja prava mladih koji vidi potencijal da Zagreb postane prepoznatljiv kao poželjan grad za život i mjesto regionalnog okupljanja s inovativnim karakterom. „Smatramo da je upravo rast BDP-a Grada Zagreba ključ poboljšanja kvalitete života naših građana, a da bi dodatna sredstva strateškim ulaganjima, povezujući paradigme pametnih gradova i industrije 4.0, objedinila javno i privatno i omogućila direktnu realizaciju razvojnih ciljeva infrastrukture, obrazovanja, sporta, kulture i socijalnih programa. Samo sveobuhvatnim pristupom možemo Grad Zagreb načiniti još dražim nego li što nam jest. A tim na čelu s Vesnom to može i ostvariti“, kazao je Pucko.
Vesna Škare Ožbolt na kraju je poručila kako bi u prvih 100 dana rada kao nova gradonačelnica započela sa sustavnom obnovom te bi uvela transparentno upravljanje Gradom, uz prikaz svih njegovih troškova. „Ja sam kao menadžer koji će uz suradnju sa svim stanovnicima Zagreba ostvariti projekte za bolji i kvalitetniji život. Jer volim Zagreb“, najavila je.
