Na pitanja oko nacrta izmjena Ovršnog zakona i ide li u korist vjerovnika ili dužnika te kakvu će ulogu u ovršnom postupku imati sudovi u HRT-ovoj emisiji Otvoreno odgovarali su Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa; Željka Maroslavac iz Hrvatske javnobilježničke komore; Vinka Ilak iz Fine; Sarajko Baksa iz Udruge Blokirani; Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a; Tihomir Lukanić, glavni tajnik Živog zida i Josip Šurjak, predsjednik Hrvatske odvjetničke komore.
Ovrhovoditelj više neće moći zaplijeniti nekretninu za dug manji od 40 tisuća kuna, a deložacije se neće smjeti provoditi zimi. Usto, nije dopuštena ovrha na jedinoj nekretnini, osim ako se iz prodaje stana može namiriti dug i kupiti novi manji stan.To se ne odnosi na stanove koji su zbog kredita pod hipotekom.
No više se neće moći ovršiti božićnica, uskrsnica, regres, dnevnice, naknade za službeni put. A smanjit će se i broj raznih naknada koje su naplaćivali odvjetnici, javni bilježnici i FINA. Kod duga do 5 tisuća kuna, pristojba će biti 200 kuna. Kod dugova koji prelaze 5 tisuća kuna, pristojba će biti 300 kuna.
Novi Ovršni zakon: Pozitivne reakcije institucija, blokirani i dalje nezadovoljni
Bošnjaković: Deblokirano preko 60 tisuća građana
“Vezano za otpis dugova, radi se o dužnicima koji duguju do 20 tisuća kuna glavnice, koji su duže od tri godine blokirani. Fina tim ljudima šalje obavijesti i oni se moraju očitovati. Dosad je deblokirano preko 60 tisuća građana, a ovime očekujemo da će se deblokirati njih još oko 100 tisuća”, kazao je ministar Dražen Bošnjaković.
Baksa: Kako naplatiti nešto od građana koji nemaju
Sarajko Baksa smatra da se radi o dobroj mjeri ali zakašnjeloj – dio ljudi će prodisati. Podsjetio je na primjer Slovenije koja je problem riješila ‘korjenito’.
“Slovenci su gledali kako pomoći ljudima, što je dovelo do toga da građani ne mogu servisirati svoje obveze pa su podzakonskim aktima povećali primanja takvim građanima. A mi se se cijelo vrijeme vrtimo oko toga kako naplatiti nešto od građana koji nemaju, kazao je. Od ovakvog sustava koristi imaju samo oni koji su se našli između dužnika i vjerovnika – sustavi za naplatu dugovanja koji naplaćuju svoje troškove. ”
Maroslavac: Bilježnička tarifa za ovrhe u 90 posto je 60 kuna
“Kategorički tvrdim da bilježnici nisu krivi za ovrhe i bilježnički troškovi nisu veliki. Radimo u skladu sa zakonom i ažurni smo. Tarifa za naše ovrhe u 90 posto ovrha je 60 kuna. Strukturno, 60 posto dugova su dugovi telekomima, HRT-u, komunalnih naknada, 20 posto su dugovi po stambenim kreditima a ostalih 20 posto su dugovi vlasnika trgovačkih društava koji su kao sudužnici odgovorni bankama.”, odgovorila mu je Željka Maroslavac.
“Slažem se da bilježnici nisu jedini problem. Imamo model da bilježnici obavljaju sav posao. Sad imamo najgori model – bilježnici će obavljati posao, a sudski savjetnici, dakle ne suci – to ovjeravati, kazao je Darinko Kosor predsjednik HSLS-a, koji surađuje s Udrugom Blokirani. Kosor glavnim problemom smatra nesposobnost suda.
Ministar Dražen Bošnjaković kazao je kako u pravosuđu žele nastaviti sa stabilizacijom sustava i skidati broj neriješenih predmeta, a sustav bi se preopteretio kad bi na sudove prebacio oko 700 tisuća ovrha, koliko ih je godišnje. Očekuje u budućnosti manje ovrha, jer su bolji makroekonomski odnosi. Očekuje i veću savjesnost kod ljudi kod preuzimanja obveza. Željka Maroslavac je dodala da su bilježnici već informatizirani i mogu taj posao obaviti.
Lukanić: Treba izbaciti posrednike – javne bilježnike i Finu
“Iz ovog posla treba izbaciti sve posrednike – javne bilježnike i Finu jer su to samo nekakve agencije koje u mraku traže svoje naknade koje su u velikom broju slučajeva veće od same glavnice. Građani nisu krivi za generiranje kaosa koji je nastao. Ako imamo 300 tisuća blokada, imamo četvrtinu Hrvatske u blokadi, a za to je kriva politika.”, rekao je Tihomir Lukanić. Pozvao je na izlazak na izbore i ‘pometanje’ onih koji su za to krivi.
“HOK smatra da se nalazi i na strani dužnika i vjerovnika. Smatramo da se treba ići po načelu pravičnosti prema objema stranama koliko je to moguće. To znači da vjerovnik na samom početku ovrhe predloži dio koji će dio dužnik platiti u strukturi duga i to je prihvaćeno u nacrtu. Time vjerovnik daje alternativnu ponudu, plaćanje samo glavnice ili glavnice i dijela kamata.”, kazao je Josip Šurjak. HOK predlaže i prestanak ovrhe preko poslodavca i promjenu redosljeda naplate (da se najprije plati trošak ovrhe, pa glavnica, pa kamata).
Vinka Ilak u HRT-ovoj emisiji Otvoreno iznijela je podatak da 85 posto ovrha u Fini su ispod 1000 kuna. Ako je tražbina do 200 kn – naknada Gini je 65 kuna, ako je tražbina do 1000 kuna onda je naknada Fini 75 kuna.
Maroslavac: Živi zid baca maglu
Željka Maroslavac Lukaniću je poručila kako oni u Živom zidu ‘bacaju maglu’. Za ovrhe nije kriv ni Ovršni zakon, ni Fina, ni javni bilježnici. Osobno je vidjela ovrhu za parking – u kojoj je glavnica bila tisuću kuna, a troškovi kamata su iznosili 20 tisuća kuna. Ovrha je bila u ladici.
Za trošak od jedne lipe – mora se platiti 200 kuna
“Godišnje imamo 700 tisuća ovršnih predmeta. Javnim bilježnicima ide 80 kuna. Kad to pretvorimo u vrijeme od jedne minute – javnim bilježnicima treba nešto manje od jednog stoljeća da prebroje taj novac. On je isisan iz hrvatskog društva i stavljen u bilježničke džepove”, dodao je Sarajko.
Puno se ljudi žali da nisu ni znali za dugovanja, pa vjerojatno negdje dolazi do propusta. Fina je prva crta s kojom se dužnik susreće. A da bi ovrha (ovršna isprava) došla u Finu ona mora cijeli sudski i javnobilježnički postupak i vjerovnik je o tome morao biti obaviješten kako bi se mogao očitovati, kazala je Vinka Ilak. Smatra da je najviše sporova oko neuredne dostave i obavijesti putem ‘oglasne ploče’. Željka Maroslavac istaknula je problem ‘neuzimanja’ pošiljki te istaknula kako bilježnici u MUP-u provjeravaju adrese i dostavljaju ih. Nakon što se pošiljka 4 puta ne preuzme – ide se na oglasnu ploču. U novom zakonu, istaknuo je ministar Dražen Bošnjaković – morat će biti barem dva pokušaja neposredne dostave.
Darinko Kosor posebno je istaknuo da se mora riješiti problem agencija koje se bave otkupom dugova. Nisu regulirane nikakvim zakonom, ne kontrolira ih nijedna agencija. Maltretiraju građane, a djeluju kao obične tvrtke povezane s telekomima i bankama. Banke su takvim tvrtkama ustupile 31 milijardu kuna, dodao je.
Sarajko: Sav rizik nosi dužnik, gdje je rizik kreditora
“Kod nas sav rizik snosi dužnik. Može slomiti nogu, imati nesreću, ostaje bez posla. Gdje je rizik onog tko je kreditirao? Zato smo tu gdje jesmo.”, upozorio je Sarajko Baksa.
