Bolnicama su na naplatu počele stizati pravomoćne presude nakon tužbi liječnika zbog prekovremenih sati. Tužbe je podnijelo njih 4000, a procjena je da su teške oko dvije milijarde kuna.
Ako sve presude budu u korist liječnika, kako će takav financijski udar podnijeti dugovima ionako opterećene bolnice? Hoće li novi granski kolektivni ugovor riješiti taj višegodišnji problem ili je ključno pitanje nedostatak liječnika?
Na ta i druga pitanja u emisiji Otvoreno odgovarali su Tomislav Dulibić, državni tajnik Ministarstva zdravstva, Davor Štimac, ravnatelj KBC Rijeka, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić, Ada Barić Grgurević, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika te Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb.
Čeka se presuda Vrhovnog suda
Sindikati smatraju da su pravno dokazali svoja stajališta, vezano uz potraživanja, ističe predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović-Čaić.
“Sličan je predmet razmatrao Vrhovni sud, a vezano uz pravosudne policajce. Vrhovni sud je donio stav da se to treba isplatiti. To je poticaj liječnicima u nastojanjima da se sudskim procesima dobije novac koji su zaradili. Prekovremeni se pojavljuju zbog odlaska liječnika iz Hrvatske, a istovremeno mi čuvamo sustav na životu te činimo da on funkcionira.”
Što se tiče stajališta Ministarstva zdravstva o prekovremenim satima, oni kažu da su naslijedili problem iz 2013. godine te da su konzultirali stručnjake koji kažu da ih treba isplaćivati u skladu s Kolektivnim ugovorom.
“Imamo pravomoćne presude u korist liječnika i u korist ustanova. Imate neujednačenu sudsku praksu i čekamo da Vrhovni sud donese svoje stajalište kako bi znali kakvo će biti daljnje postupanje.”, kaže Tomislav Dulibić, državni tajnik Ministarstva zdravstva.
Do 15.30 liječnici, a nakon toga nisu
Ada Barić Grgurević, predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, ističe da je problem nastao onoga trenutka kada su ušli u Centralni obračun plaća.
“Ovih problema nismo imali dok su se plaće obračunavale “ručno”. Mi smo do 15.30 smo liječnici sa svim beneficijama i dodacima, a iza toga nismo. Tužbe koje su u postupku, zapravo padaju na leđa bolničkim ustanovama, koje zapravo s time nemaju veze. Ustanove rade kako propisuje COP. Bolnice koje grcaju u dugovima još će morati isplaćivati tužbe. Nadam se da će se postići dogovor i da će sudska praksa zapravo ići u korist liječnika. Ovaj problem je zapravo trebao biti adresiran na Ministarstvo financija.”
KBC Rijeka ima 330 tužbi, tri su prvostupanjske, niti jedna pravomoćna te ništa još nije isplaćeno.
“To je pravno pitanje i mi u ovom trenutku ne znamo kako će situacija biti razriješena te isplaćujemo plaće prema kolektivnom ugovoru.”, ističe ravnatelj KBC-a Rijeka Davor Štimac.
Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb kaže da sustav počiva na liječnicima i medicinskim sestrama te da je njih premalo.
“Ovo je težak problem jer kad bi bilo novca, onda bi se taj problem riješio. Kada bi opteretili bolničke budžete s tako velikim iznosima koje bi trebalo isplatiti u kratkom roku, onda bi se urušio naš zdravstveni sustav. Ne bi bilo skupih lijekova, skupih zahvata. Kod nas je medicina socijalna kategorija i mora biti dostupna svima.”
Dulibić: Radimo na stabilizaciji financijskog sustava
Barić Grgurević dodaje da se postavlja pitanje koliko su liječnici i medicinske sestre važni ovoj zemlji.
“Mjesta za razgovor ima, ali dok čekamo razgovore, tužbe idu. One koje su se završile i koje su pravomoćne, ti ljudi mogu opet tužiti jer se u obračunu plaće ništa nije promijenilo. Bilo bi jako lijepo kada bi strane sjele za stol i kada bi se pronašlo rješenje.”
Ravnatelj KBC-a Rijeka tvrdi da je pitanje odlaska liječnika iz Hrvatske predimenzionirano i da kod njih godišnje ode četiri ili pet liječnika. Dodaje da pitanje prekovremenih nije razlog zašto liječnici odlaze.
Kada bi se postigao dogovor oko nekog novog kolektivnog ugovora prema kojem bi se plaćali prekovremeni, Štimac kaže da u ovom trenutku njihov trenutni budžet to ne bi mogao podnijeti.
Na upit mogu li se ikako iznaći sredstva za prekovremene, državni tajnik Dulibić kaže da se “maksimalno radi na stabilizaciji financijskog sustava u zdravstvu”. Dodaje da je Vlada povećala plaće u javnom sektoru za šest posto plus pet posto ove godine, dakle ukupno 11 posto.
Iz Hrvatske otišlo 660 liječnika, još 1800 zatražilo dokumentaciju
Davor Miličić dodaje da liječnici iz Hrvatske odlaze iz više razloga. Oni koji odlaze zbog financija, kaže, u pravilu se žele vratiti kada riješe svoja egzistencijalna pitanja. Drugi problem je postojanje nepotizma pri zapošljavanju, pa netransparentnost prilikom napredovanja.
“To mladi vide da toga ima, to nasljeđujemo niz desetljeća. To je ponešto različito od onoga u razvijenijem svijetu. Neki žele u karijeri napredovati, žele stručno napredovati te oni traže izlaz u inozemstvu. Mislim da se situacija u Hrvatskoj mijenja na bolje te da će takve stvari iščeznuti u primjerice idućih deset godina. Ja radim već 30 godina, a mogu reći da u zdravstvu nikada nije bilo bolje nego što je danas. Problem je što nema dovoljno kadrova. Treba se pokušati zaustaviti odlazak liječnika i drugih djelatnika iz zdravstvenog sustava.”
Liječnici odlaze i iz Švicarske te Njemačke
Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ada Barić Grgurević ističe da ne postoje potpuni podaci o broju liječnika koji su otišli iz Hrvatske.
“Iz Hrvatske je otišlo 660 liječnika, a oko 1800 liječnika je zatražilo dokumentaciju za radu inozemstvu. Ostale podatke nemamo, no sve je veći problem da agencije iz vana gledaju liječnike za vrijeme fakultete te se budući kolege sve više odlučuju na to da dobiju diplomu i odu u druge zemlje Europske unije. To je sve učestalije i učestalije, to su zapravo “dva fronta” koja se istodobno moraju rješavati.”
Davor Miličić zaključuje da je medicina vrlo tražena profesija, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu. Problemi s odljevom liječnika prisutni su i u drugim zemljama, čak i u primjerice Švicarskoj ili Njemačkoj. Oni isto odlaze u SAD ili negdje drugdje.
“To je globalni problem, premalo ljudi idu na medicinu jer je teška, osim za one koji su veliki entuzijasti. Liječnici traže uvjete kakvi će biti primjereni i kakve žele.”
U javnosti je nedavno odjeknula vijest da je Sućuraj na Hvaru, nakon mjeseci potrage, konačno dobio liječnicu i to iz Makedonije.
“U manjim sredinama je problem za liječnike taj što je život za mlade ljude znatno manje atraktivan.”, zaključuje Miličić.
