Epidemija i kriza uzrokovana koronom u drugi plan javnosti je gurnula veliki i tinjajući problem blokiranih i onih građana koji se za svoja prava već godinama bore s bankama u slučaju Franak, donosi HRT.
– Nakon odluke Vrhovnog suda u ožujku bilo je desetak je pozitivnih sudskih presuda za korisnike konvertiranih kredita u švicarkim francima, a ukupno ih je pedesetak. Međutim ta odluka je unijela konfuziju, naročito među suce koji vole prepisivati. Čekamo Vrhovni sud da konačno riješi pitanje. Odluka u oglednom postupku je donesena obzirom na ništetnost ugovora o konverziji – temeljem ništetnosti valutne klauzule. Međutim puno tužbi ne problematizira valutnu klauzulu. Pitanje je – je li konverzija do kraja obeštetila korisnike kredita, odnosno dovela ih do situacije kao da ništetnih ugovorenih odredaba nikad nije bilo, kaže Igor Metelko. Dodao je kako korisnici koji nisu konvertirali kredite i nastavili ih plaćati imaju pravo na tužbu, jer se pitanje konverzije uopće ne problematizira.
“Banke imaju vremena i sredstava dugo se i skupo tužiti”
Metelko je dodao kako su pojedine banke uskraćivale dostavu kreditne dokumentacije korisnicima koji su namjeravali podignuti tužbu. Te su banke tužene Agenciji za zaštitu podataka. Ljudi se ne trebaju bojati, prije tužbe trebaju imati potvrdu da su te dokumente od banke zatražili i da im je to banka odbila. Onda mi odvjetnici imamo osnov za traženje tih dokumenata putem suda, dodao je.
Napomenuo je da je od presude suca Dobronića prošlo osam godina, a da do danas nemamo odgovore oko obeštećenja konvertiranih i ništetosti cijelog ugovora. Iako je EU sud presudio da se u slučaju ništetnosti valutne klauzule – ugovorni odnos nije moguć. Međutim, odluka o proglašenju ništetnosti ostavljena je nacionalnim sudovima.
Ali banke imaju vremena i sredstava dugo se i skupo tužiti, potvrdio je. Do prvostupanjske presude treba dvije do tri godine. Naglasio je kako mnogi odvjetnici ne naplaćuju svoje usluge do okončanja postupka i naplaćuju se od suprotne strane. Građani podmiruju samo troškove sudske pristojbe i sudskog vještačenja.
Sarajko Baksa komentirao je privremenu vladinu mjeru obustave ovrha.
– Vlada je saslušala prijedloge udruge Blokirani i tako je postupila. Tužbom iz 2014. Ustavnom sudu tražili smo da se zbog promijenjenih okolnosti ne smiju naplaćivati sredstva koja se ne mogu naplatiti. Veliki dio građana je deblokiran. Vlada je dobro zaključila da će se odblokirani novac ulagati u potrošnju i društvo, a ne interesnim skupinama. Zalagat ćemo se da se to produlji za još tri mjeseca, kazao je Sarajko Baksa. “Ako ponovimo scenarij iz 2009, onda smo gotovi”, zaključio je.
“Nikome nije u interesu veliki broj blokiranih građana”
– Nova vlada će imati puno posla. Trenutno je preko pola milijuna ljudi na poticajima i subvencijama kako bi se sačuvala radna mjesta. Deseci tisuća ljudi ostali su bez posla, a pitanje je koliko će ih još biti. Svi oni past će u ralje ovršnog zakona i postati dio gomile koja nikako da se iz toga izvuče. U jednom trenutku zatezne kamate bile su veće od proizvodnje. To ne smijemo opet dopustiti, dodao je Sarajko.
Ovrhe se provode, javni bilježnici rade na toma, ali se ne šalju. Veliki broj ovrha čeka zeleno svjetlo. To znači da ćemo biti velikim problemima kad se to dogodi. Pojavile su se i agencije za naplatu potraživanja, ali s njima smo sklopili sporazume i veliki broj građana putem njih otplaćuje svoja dugovanja, uz određene “ustupke”, dodao je Sarajko. Nikome nije u interesu veliki broj blokiranih građana, zaključio je.
