(VIDEO) Dr. Lasić: ‘Količina kemije u hrani je porasla i svakim se danom nove kemije dozvoljavaju’

Foto: Snimka zaslona

Znamo li kakvu hranu jedemo? Što se krije iza slučaja pojave mesa zaraženog trihinelom u Kninu? Tko je odgovoran i je li bilo zataškavanja informacija? Jesu li dostatne zdravstvene kontrole koje se provode? Kako spriječiti da neispravna hrana ipak dospije na stol potrošača?

Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su: pomoćnica ministra poljoprivrede Tatjana Karačić, predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić,  načelnik Sektora veterinarske inspekcije Goran Jerbić,predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske Poljoprivredne komore Stjepan Kušec i Dario Lasić s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar”.

U ovom slučaju se radi o mesu domaće proizvodnje, za domaću upotrebu. Mesu se nije mogla dokazati sljedivost. Odgovoran je onaj tko je te kobasice proizveo, a Ministarstvo nije imalo osnova za objavu, kazala je Tatjana Karačić.

Goran Jerbić komentirao je slučaj pršuta na kojemu je postojao znak o zdravstvenoj ispravnosti, a u njemu je otkrivena trihinela. Kazao je kako je vlasnik samoinicijativno dao na pregled pet pršuta. U jednom je nađena trihintela. Inspekcija je utvrdila da su znakovi o zdravstvenoj ispravnosti falsificirani. Policija provodi istragu, kazao je. Dodao je kako nije svo meso u Kninu kupljeno u mesnici. Nema straha za one koji kupuju meso od legalnog mesara koji prodaje meso koje je u sustavu sigurnosti hrane.

“Poslje klaonice sljedivosti mesa – nema”

Sljedljivost mesa je stopostotna do klaonice i po izlasku iz klaonice. Poslje toga nema, kaže Stjepan Kušec. Smatra da treba preuzeti austrijski model, da se sljedivost ne gubi ‘kad se sijeku polovice’. Napomenuo je da se većina butova za sušenje – uvozi, a domaće meso zadovoljava tek 30 posto potreba. Dodao je i kako su etikete nerazumljive.

Kod nas sljedivost nije apsolutna, jer svatko može kupiti meso za privatnu upotrebu, kazao je Tomislav Panenić. Postoji paralelni uzgoj i ne može se sa sigurnošću utvrditi da meso takvih životinja nije na tržištu. Ne smije se dogoditi da bilo tko uzgaja životinju van sustava, smatra. Slučaj u Kninu, dodao je, dokaz je da u Hrvatskoj još uvijek imamo trihinelu, jer se ljudi uljuljaju, pa preskaču preglede kako bi uštedjeli 50 kuna koliko košta pregled.

Sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj je na visokoj razini. Prati se sustav, na tjednoj bazi i prilagođava se u partnerstvu s ministarstvima poljoprivrede i zdravstva. Neispravna hrana se povlači i to je znak da stvari funkcioniraju, kazao je Dario Lasić.

“U sustavu ima ljudi koji krivotvore pečate”

Na pitanje možemo li vjerovati deklaracijama odgovorila je Tatjana Karačić. Goran Jerbić kazao je kako u sustavu ima ljudi koji krivotvore pečate, ali se svaki dan provodi sve više kontrola. “Lani je takvih kontrola bilo 14 tisuća, a nešto manje od dva posto uzoraka je bilo nesukladno. To pokazuje da naši proizvođači vode računa o kvaliteti hrane”, rekao je Jerbić.

“Više salmonele, listerije, antibiotika i olova”

O antibioticima i pesticidima u hrani govoio je Dario Lasić. Kazao je kako je analitika napredovala, ali smatra kako uvijek može bolje. “Maloprodajni lanci kontroliraju svoju hranu i u kontaktu su sa Zavodom. Nijedan od njih ne želi biti na stupu srama. Dodao je kako je količina kemije u hrani porasla i svakim se danom nove kemije dozvoljavaju. U mesu možete naći najmanje trihinele, više ima salmonele, listerije, anitbiotika i olova”, dodao je.

“Država treba nagraditi proizvođače koji ‘prodaju preko računa'”

Stjepan Kušec ponovio je kako je moguće da je meso iz Knina uvezeno, pri tome je posebno spomenuo Poljsku. “Tvrdim odgovorno da kupac iz lot broja ne može iščitati odakle je meso. Moramo točno pisati deklaracije, moramo se truditi da što više proizvodimo u Hrvatskoj i da educiramo ljude”, kazao je. Dodao je kako država treba nagraditi proizvođače koji ‘prodaju preko računa’.

Tatjana Karačić kazala je kako je u zadnje tri godine jako povećan broj kontrola hrane. Obavljeno je preko 47 tisuća pretraga. Postotak nesukladnih nalaza je 2 posto. To možda izgleda puno, ali se u tih 2 posto nalaze i rezultati nesuglasni u procesu higijene proizvodnje hrane, te slučajevi hrane koja još nije ni došla na tržište. Povlačenje takve hrane se ni ne objavljuje, napomenula je za HRT.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hrt