Muke po hrvatskoj poljoprivredi: Čega proizvodimo za tri Hrvatske, a čega nemamo niti za trećinu svojih potreba?

poljoprivredi
iStock

O hrvatskoj poljoprivredi od osamostaljenja, iako korijen problema treba tražiti u bivšem sustavu, govori se kroz prizmu problema. Ovaj prevažan sektor za svaku državu, u Hrvatskoj nikako da dođe ‘na zelenu granu’. Sela su uglavnom pusta, zemlju obrađuje starije stanovništvo što potvrđuje i statistika. Puno je tu pitanja poput državnih poticaja, samodostatnosti, zemljišta, uvoznog lobija…Portal Narod.hr kroz seriju tekstova otvorit će goruća pitanja i probleme hrvatske poljoprivrede kroz razgovore s relevantnim sugovornicima, analizama i statističkim podacima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svi događaji koji na globalnoj razini imaju za posljedicu poremećaj u opskrbi ili transportu prehrambenih proizvoda, vraćaju u fokus stalnu priču o samoodrživosti hrvatske poljoprivrede. Mnogi sa sjetom tvrde da i samo Slavonija mogla hraniti pola Europe, a upravo se iz ‘hrvatske žitnice’ mladi najviše iseljavaju.

No, ekonomija jedne države, posebice pitanje proizvodnje i uvoza hrane, ako uzmemo u obzir da živimo u tržišnoj ekonomiji u kojoj cijenu uglavnom ne bi trebala diktirati država, već tržište, osjetljiv je proces koji ugroziti može i najmanji poremećaj.

Slavonija, Izvor: Depositphotos

Nestanak kvasca

Pandemija koronavirusa zbog koje je došlo do kratkotrajne nestašice, a potom i rasta cijena mnogih proizvoda, ponovno je u fokus stavila pitanje samodostatnosti Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Globalni transport robe u tren oka je obustavljen ili mu je cijena astronomski porasla pa su se mnogi pitali: Pa zašto uvozimo ono što bismo mogli sami proizvesti. Najočitiji je primjer kvasac. Tamo u ožujku 2020. došlo je do teško objašnjive pomame za kvascem koji je u nekoliko dana nestao s polica hrvatskih trgovina zbog velike potražnje.

Ispalo je da u Hrvatskoj ne postoji proizvodnja kvasca nakon što je obje tvornice, Podravkinu i Plivinu, ugasila francuska tvrtka kojoj su tvornice prodane. Proizvodnja je preseljena u Mađarsku odakle uz Poljsku, Hrvatska uvozi većinu kvasca za domaće potrebe.

Pozitivan pomak u pandemijskoj 2020., no uskoro opet pojačan uvoz

Pandemijska 2020. je Hrvatskoj donijela značajan pozitivan pomak kada gledamo omjer uvoza i izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Naime, te je godine zbog deficit vanjsko-trgovinske razmjene pao za čak 32 posto u odnosu na 2019.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, već u 2021. godini, krenuli smo sa starim, lošim navikama. Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih osam mjeseci 2021., narastao je u odnosu na isto razdoblje 2020., no rastao je i uvoz deficit vanjsko-trgovinske razmjene povećan za 7,5 posto.

Rat u Ukrajini također je izazvao globalni poremećaj. Na početku ruske invazije na tu zemlju, došlo je do pražnjena polica s branom i uljem diljem Hrvatske. No je li panika bila opravdana? I je i nije. Stanje s uljem i uljaricama obradit ćemo niže u tekstu.

Pitanje je stoga čega Hrvatska, kada govorimo o hrani i poljoprivrednim proizvodima, ima dovoljno za svoje potrebe. Kvasca očito nema, no pogledajmo ostale prehrambene proizvode, koje dolaze na stol prosječne hrvatske obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čega imamo za hraniti tri Hrvatske, a čega nam kronično nedostaje?

U posljednjem objavljenom Godišnjem izvješću o stanju u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, za 2020. godinu, navedeno je kako je Hrvatska samodostatna u proizvodnji žitarica i uljarica, čijim izvozom ostvaruje suficit trgovinske razmjene.

Stoga je dakle neobjašnjiva domaća pomama za uljem i brašnom na početku ruske invazije na Ukrajinu. Naime, postoje zemlje, posebice one na Bliskom Istoku koje iz Ukrajine i Rusije uvoze i do 80 posto svojih potreba za žitaricama i uljaricama.

Žito, Izvor: Depositphotos

Dakle Hrvatska osim te dvije grane, u ostalim sektorima je daleko od samodostatnosti.
Proizvodnjom ostalih poljoprivrednih proizvoda ne namiruju se potrebe domaće potrošnje (voće i povrće, šećerna repa, mlijeko, goveđe meso, svinjsko meso, peradsko meso, jaja) te je u tim sektorima ostvaren trgovinski deficit.

Najvažniji poljoprivredno-prehrambeni izvozni proizvodi u 2020. godini bili su kukuruz, soja, cigarete i pšenica, a u uvozu svinjsko meso, hrana za životinje, pekarski proizvodi i živa goveda za tov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U 2020. godini izvezeno je žitarica u vrijednosti od 321 milijuna eura, dok ih je uvezeno u vrijednosti od 73 milijuna eura, što je rezultiralo suficitom od 248 milijuna eura, stoji u izvješću.

Imamo suncokret, nemamo ulje?!

Hrvatska je samodostatna i proizvodnjom uljarica. U 2019. godini samodostatnost u
proizvodnji uljarica iznosila je ogromnih 298,7 posto što znači da smo proizveli uljarica dovoljnih za tri Hrvatske.

Ulje, Izvor: Depositphotos

Vanjskotrgovinskom razmjenom uljarica ostvaren je suficit. U 2020. godini izvezeno je uljarica u vrijednosti od 158,3 milijuna eura, dok je uvezeno uljarica u vrijednosti od 36,2 milijuna eura, što je rezultiralo viškom od 122,1 milijuna eura.

No gdje je tu suncokretovo ulje koje se najčešće koristi u kućanstvima?

Dakle, iako smo suncokreta proizveli gotovo za potrebe tri Hrvatske, suncokretovog ulja proizveli smo tek za trećinu hrvatskih potreba. To bi značilo da smo sirovinu izvezli i potom kupili finalni proizvod.

Tu priča o samodostatnosti uglavnom staje.

Uvozimo luk, mrkvu, rajčicu…

Prema posljednjim dostupnim podacima u Hrvatskoj se proizvede povrća tek za 56,9 posto naših potreba pri čemu niti jedna vrsta povrća nije dostatna za podmirenje potreba domaćeg tržišta. Najviše uvozimo povrće koje i komotno mogli uzgajati u Hrvatskoj: luk, rajčicu, papriku i mrkvu.

Luk, Izvor: Depositphotos

Sviježe rajčice proizvedemo tek za 28 posto domaćih potreba, krumpira za 67 posto, poriluka za 26 posto naših potreba. Mrkve proizvedemo za 40 posto, krastavaca za 46, luka niti za polovicu hrvatskih potreba.

S voćem je još gora situacija. Proizvedemo voća za 47,6 posto vlastitih potreba, no ipak postoje vrste voća kojih proizvedemo dovoljno za vlastite potrebe, a to su trešnje, višnje i jabuke.

‘Iako uvoz voća raste, u ukupnom uvozu voća dominantnu ulogu ipak imaju voćne vrste koje se ne proizvode u Hrvatskoj, prije svega banane i agrumi. Osim njih, uvoze se i lubenice, svježe breskve i nektarine, kruške te stolno grožđe’, stoji u izvješću Ministarstva poljoprivrede.

Lubenice, Izvor: Depositphotos

Šljiva imamo za 66 posto naših potreba, kruški za samo 26 posto te je uzgoj krušaka u zadnjih deset godina zabilježio značajan pad. Stolnog grožđa recimo, proizvedemo za nešto manje od 20 posto domaćih potreba, a s mandarinama pokrivamo gotovo sto posto potreba.

Maslinovo ulje

Kada je riječ o maslinama, zanimljivo je kako nam iz godine u godinu raste površina pod maslinama, još smo daleko od samodostatnosti. Hrvatska ne proizvodi dovoljne količine maslinovog ulja za domaću potrošnju te se znatne količine uvoze. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2019. godinu, samodostatnost u proizvodnji maslinovog ulja iznosila je 45,8 posto.

Izvor: Depositphotos

U 2020. godini, prema podacima DZS-a, uvezeno je 4.829 t maslinovog ulja u vrijednosti od 13,6 milijuna eura, dok je izvoz maslinovog ulja u istom razdoblju iznosio 294 t u vrijednosti od dva milijuna eura.

Kada je u pitanju šećerna repa, niti tu Hrvatska ne zadovoljava svoje tržište, pa je tako prema posljednjim dostupnim podacima, u 2019. godini samodostatnost šećerne repe iznosila je 83,3 posto.

Meso i mlijeko

Samodostatnost u proizvodnji mlijeka pala je na skromnih 40 posto hrvatskih potreba te je ovaj sektor posljednjih godina bilježi kontinuirani pad.

Foto: Fah

S jajima zadovoljavamo 86 posto hrvatskih potreba, a s mliječnim proizvodima oko 70 posto.

Kada je meso u igri, ukupno se u Hrvatskoj proizvede oko 70 posto mesa za naše potrebe: prosjek diže perad s kojom smo na 81 posto vlastitih potreba, dok nam proizvodnja svinjskog i goveđeg mesa zadovoljava oko 60 posto potreba.

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva Agencije za elektroničke medije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.