Danas je u Banskim dvorima održana sjednica Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, a o zaključcima i preporukama Vijeća, koji su danas predani predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, na konferenciji za medije izvijestio je predsjednik Vijeća akademik Zvonko Kusić.
Zahvalivši svim članovima Vijeća na, kako je rekao, jedinstvenom pothvatu, podsjetio je da je zadatak Vijeća, zbog kojeg ga je Vlada imenovala, bio pokušati postaviti orijentire i temelje za suočavanje s burnom prošlošću hrvatskoga naroda.
Naglasio je da je povijesno jedinstvo hrvatskoga naroda, koje je postignuto u Domovinskom ratu, velika obaveza prema braniteljima koji su dali život za domovinu kako danas ne bi bilo antagonizama, odnosno kako se stari antagonizmi ne bi prenosili iz generacije u generaciju.
Kazao je da je Vijeće sastavljeno pluralistički, od ljudi različitih svjetonazora čiji je rad krasio dijalog i razumijevanje u pogledu tema koje su inače prijeporne u društvu.
Vijeće je proizvelo, kazao je, dva dijela dokumenta. Prvi se bavio poviješću i postigao je gotovo stopostotnu suglasnost, a drugi se bavio normativnim aktima koji uređuju dileme vezane uz prošlost, a obuhvatio je Ustav, ustavne zakone, europsku praksu, saborske odluke, prekršajno i kazneno zakonodavstvo. Akademik Kusić kazao je da je postignut najveći mogući konsenzus o temama o prošlosti.
„Često nas zovu Vijeće za prošlost, a ja bih prije rekao da je ovo Vijeće za budućnost. Postignut je takav konsenzus koji bi trebao biti uzor cijelom društvu“, poručio je akademik Kusić.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković zahvalio je akademiku Kusiću na vođenju rada Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Zahvalio je i svim drugim članicama i članovima vijeća, uglednim znanstvenicima, povjesničarima, politolozima i pravnicima, koji su u proteklih godinu dana kroz visoku razinu kulture međusobnog dijaloga radili na ovom pitanju.
Kazao je da mu je Vijeće danas uručilo dokument od 30-ak stranica, koji se sastoji od dva velika dijela. Jedan je opći okvir temeljnih polazišta koji na racionalan, metodološki pregledan i sadržajno bogat način definira sve ključne pojmove i probleme s kojima se hrvatsko društvo suočavalo za vrijeme vladavine nedemokratskih režima i vrlo jasno se određuje prema njegovanju kulture sjećanja, traženju istine i pomirbi u hrvatskom društvu.
Drugi dio dokumenta odnosi se na pitanje pravnoga reguliranja simbola nedemokratskih režima. Predsjednik Vlade rekao je kako taj dio uzima u obzir postojeći ustavni i zakonski okvir RH. Također, ukoliko ga je potrebno dodatno regulirati, Vijeće sugerira Vladi načine na koji to učiniti.
„Preporuke ćemo temeljito analizirati, vidjeti kako nam one mogu pomoći u promišljanju eventualnog daljnjeg poboljšanja zakonodavnog okvira. Posebno vrijednim smatram preporuku koja se odnosi na jačanje sudskih i upravnih kapaciteta kako bismo imali konzistentnu sudsku i upravnu praksu u konkretnim slučajevima“, poručio je predsjednik Vlade.
Budući da je pitanje rada ovoga Vijeća bilo povezano i s konkretnim slučajem ploče HOS-a, predsjednik Vlade kazao je da je Vijeće jasno u svojim preporukama reklo, što je vrlo čvrst i nedvosmislen i njegov osobni stav, da je pozdrav na toj ploči, koji je registriran kao dio statutarnih odredbi određenih udruga, suprotan Ustavu Republike Hrvatske. Dodao je da je Vijeće isto tako uvažilo činjenicu da se u pravno gledajući striktno propisanim situacijama može koristiti kao iznimka uz posebno prethodno dopuštenje.
Naglasio je da je rad Vijeća puno širi od ovoga slučaja jer se Vijeće odredilo prema svim totalitarizmima, što je ocijenio njegovom najvećom vrijednošću.
Dodao je kako se radi o posebno vrijednom dokumentu za hrvatsko društvo čiji je cilj pomoći premostiti velike ideološke podjele i pomoći hrvatskome društvu da se na temelju pomirbe i istine o prošlosti okrene prema budućnosti demokratskog, uključivog i tolerantnoga društva.
Još je jednom zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi dokumenta poručivši da će Vlada sukladno daljnjim procjenama poduzimati odgovarajuće korake glede mogućega unaprjeđenja postojećeg zakonskoga okvira.
Prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta napisao je Izdvojeno mišljenje o dvodijelnom dokumentu „Temeljna polazišta i preporuke / 0 posebnom normativnom uređenju simbola, znakovlja i drugih obilježja totalitarnih režima i pokreta“.
Zaključak
1. Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 2. ožujka 2017. godine Odluku o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima, klasa: 022-03/17-04/74, urbroj: 50301-24/04-17-2. Tom je odlukom utvrdila da su zadaće Vijeća izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću te preporuka pravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima (točka II. Odluke). Vijeće je obvezano da zatražene dokumente dostavi Vladi Republike Hrvatske do 1. ožujka 2018. godine (točka IV. Odluke).
2. Vijeće je na sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine razmotrilo konačni tekst dvodijelnog dokumenta nazvanog “Temeljna polazište i preporuke / O posebnom normativnom uređenju simbola, znakovlja i drugih obilježja totalitarnih režima i pokreta” (dalje: Dokument), koji je rezultat jednogodišnjeg rada Vijeća utemeljenog na konstruktivnom i otvorenom dijalogu njegovih članova.
3. Dokument rasvjetljava okvir unutar kojega se vodio dijalog među članovima Vijeća, a hrvatskoj Vladi te drugim nadležnim tijelima daje široku platformu za promišljanje smjera kojim bi trebalo ići eventualno posebno pravno uređenje obilježja totalitarnih režima i pokreta u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća.
4. S obzirom na mnogobrojne probleme koje dotiče, Dokument je za pojedine članove Vijeća prihvatljiv, dok je za pojedine samo djelomično prihvatljiv. U tom smislu, ovaj dokument, osim što potvrđuje visoku razinu dijaloške kulture, ostavlja punu slobodu svakoj osobi koja je sudjelovala u radu Vijeća da izrazi svoja vlastita stajališta o pitanjima na koja se u Dokumentu daju odgovori s kojima se ona ne slaže. Ta stajališta mogu biti dostavljena Vladi Republike Hrvatske radi njihova prilaganja uz Dokument te čine dio ukupne dokumentacije.
Zaključno, svi članovi suglasni su u tome da Dokument ne izražava u cijelosti stajališta nijednog pojedinog člana Vijeća, ali je rezultat doprinosa svakog člana Vijeća. Upravo je u tome i najveća vrijednost ovog dokumenta dijaloga.
Dokument možete pročitati u cijelosti:
Dokument dijaloga by Anonymous Aykg3WDQ9a on Scribd
“Crvena zvijezda i komunistički simboli nisu sporni”
Na pitanje novinara koje su to iznimke kad bi se pozdrav “Za dom spremni” mogao koristiti i jesu li preporuke išle i prema zabrani zvijezde petokrake, odgovorio je Kusić.
“Kao što je premijer rekao, taj se pozdrav može iznimno koristiti samo na grbu HOS-a”, rekao je Kusić. “To je jedna službena tolerancija, koja je sad naslijeđena i koja se striktno regulirano može tolerirati. Crvena zvijezda i komunistički simboli nisu sporni. Svi znamo da su ti simboli bili dvoznačni i da oni imaju i svoju negativnu konotaciju, uz pozitivnu (antifašistička borba). Preporuke idu da ona obilježja koja se mogu provesti kroz Ustav, mogu se provesti pod regulativu zakonskim aktima, ako do tih situacija dođe”, rekao je Kusić.
Upitan o isticanju tog pozdrava na komemoracijama i nošenje odora, majica, zastava s tim pozdravom, Kusić je ponovio da Vijeće preporučuje da se to tolerira, ali pod striktnim uvjetima.
“Ako je to striktno vezano uz komemoracije i one pripadnike tih jedinica koji su poginuli ili stradali s tim simbolima, a ne široke manifestacije. Naše preporuke ipak ne mogu nikad biti potpuno detaljne, a suci će uvijek gledati kontekst, no ovo su opća usmjerenja”, naglasio je Kusić.
Plenković je rekao da će u javnost biti pušten i tekst preporuka Vijeća. “Vlada će uzeti određeno vrijeme da vidi što od ovih preporuka nama može biti korisno”, rekao je Plenković.
Plenković je upitan i smatra li da je rad Vijeća riješio političke podjele.
“Ovako pluralistički sastavljeno tijelo od uglednih stručnjaka, da da odgovore na dva pitanja koja smo mu dali, dosad se nije dogodilo. Mislim da će rad ovog Vijeća pridonijeti da svi zainteresirani pristupe ovoj temi na jedan angažiran i znanstveni način, koji će dovesti do postupnog smirivanja tenzija. Iz aspekta Vlade, mislim da smo uspjeli”, rekao je premijer.
“Mislim da on vrlo jasno reflektira i jedno opće raspoloženje u Hrvatskoj”, dodao je Plenković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
