Nacionalnim programom reformi planiraju se ostvariti tri ključna cilja – bolje poslovno okruženje, povezivanje obrazovnog sustava s tržištem rada i jačanje konsolidacije javnih financija, kazao je premijer Andrej Plenković u četvrtak na sjednici Vlade
Nacionalni program reformi, koji je Vlada donijela u četvrtak, na 120-ak stranica detaljno razrađuje postignuti napredak Hrvatske u provedbi preporuka Vijeća EU, reformske prioritete i mjere ekonomske politike, kao i mjere za postizanje ciljeva strategije Europa 2020.
Glavni cilj Nacionalnog programa reformi (NPR) je jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, uz projicirani gospodarski rast u 2019. od 2,5 posto, istaknuo je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
NPR-om su po njegovim riječima utvrđena tri glavna cilja: jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija, koji se ostvaruju provedbom 30 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti.
Vlada taj dokument do kraja travnja mora poslati u Europsku komisiju, kao i Program konvergencije RH. Dio je to procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i “zamrzavanje” sredstava EU-a za državu članicu.
Digitalizacija, restrukturiranje cestarskih i željezničkih društava…
Vlada u Programu ističe kako će u svrhu unaprjeđenja poslovnog okruženja omogućiti elektroničko pokretanje poslovanja te nastaviti liberalizaciju tržišta usluga i regulatornu reforma kroz administrativno rasterećenje poslovnog sektora i rasterećenje od neporeznih davanja.
U okviru tog reformskog područja, Vlada između ostalog namjerava pripremiti projekt izgradnje nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije, namijenjene za najam svim operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.
Također, s obzirom da je sektor vodnih usluga u Hrvatskoj izuzetno fragmentiran i neučinkovit, u Programu se navodi da se najveća ulaganja iz sredstava kohezijske politike planiraju uložiti u daljnji razvoj sustava javne odvodnje i smanjenje gubitaka iz sustava javne vodoopskrbe te postizanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.
Novo reformsko područje su investicije, a u svrhu njihova poticanja uvest će se nove poticajne mjere za ulaganje u Hrvatsku.
“Prioritet je rast investicija, ključna poluga gospodarskog rasta u Hrvatskoj te će se uvesti nove poticajne mjere za ulaganja u Republiku Hrvatsku. Objedinit će se postojeći program i poticanje ulaganja u nove tehnologije, te ojačati kapacitete županija za privlačenje poticanje ulaganja”, istaknuo je potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na sjednici Vlade predstavljajući Program. Uz ostalo, Programom je predviđeno donošenje Plana digitalne transformacije gospodarstva te ustrojavanje neovisnog tijela – Odbora za produktivnost – koje bi se bavilo analizom, osmišljavanjem i provedbom politika u području produktivnosti i konkurentnosti.
Planira se i poboljšati upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, kroz nastavak njezine aktivacije i osiguranje odgovornijeg upravljanja i poslovanja državnih poduzeća, a pritom se ističe poslovno i financijsko restrukturiranje cestarskih i željezničkih društava.
U području unaprjeđenja javne uprave nastojat će se učinkovitije upravljati ljudskim resursima uz revidiranje sustava određivanja plaća te učinkovitije obavljanje poslova državne uprave kroz projekte digitalizacije, uvođenje sustava upravljanja kvalitetom i daljnju profesionalizaciju.
Vlada u tom dijelu ističe da su prijedlog novog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika te uredbe o kojoj ovisi primjena tog zakona u visokom stupnju gotovosti, a cilj je uspostaviti stimulativniji, objektivniji i pravedniji sustav nagrađivanja i napredovanja.
Nastavit će se i poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava i to kroz daljnji razvoj elektroničke komunikacije između sudova i drugih sudionika sudskih postupaka, i to putem proširivanja modula za eKomunikaciju na općinske sudove i druge sudionike u sudskim postupcima, uvođenje usluge eDostave te nadogranje eOglasne ploče.
“Vezano uz obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada, prioritet je daljnja provedba kurikularne reforme općeg i visokog i strukovnog obrazovanja, cjeloživotno obrazovanje te učinkovito i relevantno visoko obrazovanje”, ističe Tolušić.
Programom je, između ostalog, u tom području predviđeno donošenje Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te novog Zakona o obrazovanju odraslih, a osnovat će se i nova radna skupina za izradu novog kurikuluma za kurikulum za osnovno obrazovanje odraslih te kurikuluma za razvoj digitalnih, čitalačkih i matematičkih vještina odraslih.
Podizanje rodiljne naknade, pokretanje mjera za poboljšanje epidemiološke situacije s malignim bolestima
U području jačanja okvira za upravljanje javnim financijama i provedbu fiskalne konsolidacije naglasak će biti na uspostavi učinkovitijeg sustava financijskog i statističkog planiranja i izvještavanja od strane izvanproračunskih korisnika iz sektora prometa.
Naime, kako se navodi u Programu, među najznačajnijima po veličini utjecaja na fiskalni saldo općeg proračuna, odnosno na javni dug, ističu se trgovačka društva iz sektora prometa: Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz.
Stoga se planira u prvoj fazi ujednačiti postupak planiranja i izvještavanja o izvršenju njihovih financijskih planova s postojećim postupkom važećim za izvanproračunske korisnike, a predviđa se da će Hrvatski sabor po prvi puta dati suglasnost za financijske planove izvanproračunskih korisnika iz sektora prometa uz donošenje državnog proračuna za 2020.
Poticanje demografske obnove, predviđeno je Programom, nastavit će se provedbom mjere usmjerene na podizanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom, što u manje naseljenim i ruralnim područjima uključuje osiguranje dostupnosti ustanova i programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Također, radi poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih roditelja te poboljšanja materijalnog statusa obitelji s novorođenom djecom planira se povećati iznos limita novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta. U tu svrhu donijet će se izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim će se uvesti daljnje promjene u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991 kunu.
Daljnje unaprjeđenje sustava socijalne skrbi, pak, podrazumijeva transparentan sustav socijalnih naknada s cjelovitim evidencijama o socijalnim naknadama koje građanin prima ili ima mogućnosti primati bilo s nacionalne ili lokalne razine, a koji će biti podloga za bolje usmjeravanje naknada i programa, smanjenje teritorijalne nejednakosti, odnosno kreiranje učinkovitijih socijalnih politika. Većoj dostupnosti usluga sustava socijalne skrbi korisnicima doprinijet će daljnje aktivnosti na osiguranju e-usluga iz sustava socijalne zaštite, kaže se u Programu.
Osiguranje financijske stabilnosti, održivosti i kvalitete zdravstvenog sustava planirano je kroz unaprjeđenje upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu i optimiziranje ostalih resursa bolničkog zdravstvenog sustava, primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija radi osiguravanja učinkovite organizacije, planiranja i kontrola nad troškovima u zdravstvu, kao i povećanja dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga.
Također će se pokrenuti strukturne i organizacijske mjere na području prevencije, dijagnostike i liječenja zloćudnih bolesti, navodi se. Cilj je epidemiološku situaciju povezanu s malignim bolestima poboljšati mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. Naime, prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u RH su 2015. zabilježena 22.503 slučaja malignih bolesti, a podaci o mortalitetu pokazuju da je 2017. od malignih bolesti umrlo 13.638 osoba.
15 mjera za ispunjenje Strategije Europa 2020.
Program sadrži i 15 mjera za postizanje nacionalnih ciljeva u pet područja – zapošljavanju, istraživanju i razvoju, klimi i energiji, obrazovanju te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, budući da se putem Europskog semestra provode i prate aktivnosti usmjerene na postizanje ciljeva Strategije Europa 2020. vezane uz pametan, održiv i uključiv rast.
U području zapošljavanja, s ciljem povećanja stope zaposlenosti za muškarce i žene u dobi između 20 i 64 godine nastavit će se uključivanje i aktivacija nezaposlenih osoba na tržište rada putem mjera aktivne politike zapošljavanja, kaže se uz ostalo programu.
Radi poboljšanja okruženja za istraživanje i razvoj, posebno s ciljem podizanja kombinirane razine javnog i privatnog ulaganja u ovaj sektor na 1,4 posto BDP-a, radit će se na jačanju nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva, jačanju ljudskih potencijala u znanosti i nacionalne istraživačke infrastrukture s javnim pristupom.
U području obrazovanja, s ciljem poboljšanja razine obrazovanja, posebno kroz smanjenje stope ranog napuštanja školovanja i povećanje udjela stanovništva u dobi između 30 i 34 godine koji su završili tercijarno obrazovanje na najmanje 35 posto nastavlja se provedba programa stipendiranja studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa, kaže se između ostaloga u nacionalnom programu reformi.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
