(VIDEO) Hasanbegović: Da je 1945. stvorena Hrvatska, onda nam 1990. ne bi bila potrebna; pregovori za zagrebačku gradsku Skupštinu tek počinju

Foto: snimka zaslona

Gostujući u posljednjoj Bujici ove sezone na Z1 i partnerskim televizijama, saborski i gradski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku (NHR) dr. Zlatko Hasanbegović odgovorio je Nenadu Staziću, komentirao micanje Tita iz Zagreba te najavio nove političke zahtjeve svoje stranke na nacionalnoj razini: “Kao što smo maknuli Tita iz Zagreba, tako ćemo nakon parlamentarnih izbora tražiti ukidanje 22. lipnja i vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti!”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Bujici emitiranoj u srijedu navečer Hasanbegović je najavio:

“U četvrtak neće biti konstituirana Skupština Grada Zagreba, o tome sam jasno govorio proteklih dana. Tek prihvaćanjem našeg nultog uvjeta o micanju Tita iz Zagreba stekli su se preduvjeti za početak razgovora. Sam čin konstituiranja treba biti kruna i epilog tih razgovora, koji još nisu ni počeli”, rekao je Hasanbegović, i dodao:

“Treba ustanoviti tko će biti predsjednik Gradske skupštine, na koji način će se konstituirati pojedini odbori, a to nije moguće učiniti u 24 sata…”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Konstituirajuća sjednica zagrebačke Gradske skupštine prekinuta prije nego je započela

“Pozdravljamo Bandićevu odluku o Titu, ne zanimaju nas nadzorni odbori”

“Ulazimo u razdoblje roka od 30 dana za neku vrstu dogovora između svih aktera koji će potencijalno činiti većinu, ali do većine neće doći dok ne postignemo ključne političke dogovore”, nastavio je dr. Hasanbegović i dodao: “Dosadašnji vazalski odnos HDZ-a i Bandića i stvaranje skupštinske većine podjelom sitnih sinekura ne dolazi u obzir! Kod nas nema ulaska u nadzorne odbore i vođenja gradskih tržnica! Nas zanima ozbiljna politika”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Neki su to nazivali ultimatumom, ali to je bio temeljni preduvjet za razgovore. Pozdravljamo stajalište Milana Bandića o uklanjanju Tita iz Zagreba, ali to ne smije ostati mrtvo slovo na papiru. Zbog budućnosti, tražit ćemo konkretna jamstva da će do toga doći odmah nakon konstituiranja Skupštine”, bio je jasan Hasanbegović.

“Stazićevi ispadi su vrsta pseudodramaturškog uprizorenja iza kojih ne stoji ništa”

SDP-ov Nenad Stazić Hasanbegovića i Brunu Esih nazvao je ‘Pavelićevim sljedbenicima’ jer mu voljenog Tita miču iz glavnog hrvatskog grada. Dr. Hasanbegović nije ostao dužan Staziću:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ja sam meta Nenada Stazića otkad sam se pojavio u hrvatskoj politici. Njega više nitko ozbiljno ne doživljava, pa ni u SDP-u, u čijim se okvirima pretvorio u vrstu političkog redikula. Nisam držao potrebnim reagirati, njegove ispade doživljavam kao loš politički humor. U pozadini Stazićevih nastupa je ključni ideološki kategorijalni aparat komunističke, jugoslavenske ljevice i njenih izdanaka, a to je da je svatko onaj tko traži distanciranje od jugoslavenske komunističke baštine automatski ‘fašist’ ili obnovitelj ustaške ideologije, što su besmislice. To je teatralni ispad, on je nerealizirani kazališni i filmski glumac, u tom smislu njegove nastupe treba promatrati kao vrstu pseudodramaturškog uprizorenja iza kojega ne stoji ništa…”, kazao je Zlatko Hasanbegović.

Ponovio je da sada mnogi pokušavaju preuzeti zasluge za promjenu naziva ‘Trga maršala Tita’ te podsjetio kako je otpor započelo čim je trg dobio ime – 1946. godine.

“To je trebala biti kruna komunističkog preuzimanja vlasti u Zagrebu kada je podignuta jugoslavenska državna zastava, što je dobar dio zagrebačkog i hrvatskog građanstva doživio kao okupaciju”, rekao je Hasanbegović dodavši da su otpor prema nametnutom imenu odmah iskazivali pripadnici katoličke mladeži te da su neki od njih zbog toga završili u komunističkom zatvoru. U demokratskoj Hrvatskoj 1990. godine zahtjev za promjenom naziva trga podnijelo je Društvo političkih zatvorenika.

“Današnji apologeti komunizma pozivaju se na Tuđmana koji je u koncepciji pomirbe ostavio tu ploču, a javljaju se oni koji su više od desetljeća detuđmanizirali i denacionalizirali hrvatsko društvo, sada od Tita žele napraviti Tuđmana i obrnuto. Godine 1997. Dražen Budiša – i sam žrtva titoističkog terora – pokrenuo je tu inicijativu, ali je odbijena. Sredinom 2000-ih zastupnik HSP-a Pero Kovačević zatražio je referendum o tom pitanju, nije bilo sluha, protiv su bili i zastupnici HDZ-a. Prva figura tada je bio Jasen Mesić, poznat i po svom apologetskom stajalištu prema Titu, što je tada bilo i stranačko stajalište, a isto je ponavljala i Jadranka Kosor… Zbog tog stava kasnije je nagrađen ministarskim mjestom, a sada veleposlaničkim mjestom u Rimu! HDZ-ovo mišljenje bilo je ambivalentno, tek dolaskom Tomislava Karamarka zauzet je oštar antititoistički stav,“ objasnio je Hasanbegović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hasanbegović tu nije stao s kritikom politike jednog dijela HDZ-a: “Da im je bilo stalo, uvjetovali bi ulazak u aranžmane s Bandićem ovim pitanjem, ali sinekure su im bile važnije! Drago Prgomet mijenjao je stajališta, prvo je čekao Vijeće za suočavanje s prošlošću, a onda se kasnije pozivao na Gradski odbor… Bruna Esih i njena lista jedini su imali stav za promjenu! SDP i HNS su imali negativan, ali barem – stav, za razliku od svih onih koji nisu imali stav ili su ga prebacivali na građane!”

Ponovio je svoju izjavu da ‘Dan antifašističke borbe’ treba ukinuti kao državni praznik.

“To je apokrifni nadnevak, 22. lipnja nije utemeljen nikakav prvi pokret otpora u okupiranoj Europi, što je uvreda za poljske rodoljube koji su se suprotstavljali sovjetsko-njemačkoj podjeli Poljske 1939. godine, u trenutku dok su jugoslavenski komunisti slavili podjelu Poljske i sporazum Ribbentrop-Molotov i Hitler-Staljin, a rat tumačili kao imperijalistički rat za koji ne snosi odgovornost Hitler nego anglosaksonski ratni huškači. Preokret jer nastupio 22. lipnja kada je Hitlerova Njemačka napala Sovjetski savez i tada je skupina komunista na poziv Staljina i Komunističke internacionale da brane SSSR kao domovinu proletera svijeta, otišla u sisačku šumu na vrstu ladanja i konzultacija što učiniti u tom trenutku. Taj nadnevak izvučen je kao nadomjestak ustanku poznatom po tragičnim posljedicama za katoličko i muslimansko stanovništvo 27. srpnja u Srbu i događaja u Drvaru kada je skupina odmetnika likvidirala i na ražnju zapalila mjesnog katoličkog župnika. Državni blagdan u svakoj državi mora pridnositi nacionalnoj koheziji, a ne stvarati nepotrebne polemike!“

Dodao je da je obveza njegov stranke ukinuti 22. lipnja kao praznik, ali i vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti. Hasanbegović nema iluzija da će to napraviti u ovom sazivu Sabora, ali u slučaju uspjeha na sljedećim parlamentarnim izborima na tim će zahtjevima inzistirati, isto kao na micanju Tita iz Zagreba.

“Nakon što je 30. svibnja u hrvatskom narodu bio prepoznat kao Dan državnosti, zbog improvizacija i promjena 2000. godine vrlo malo ljudi će znati što kada slavimo. To nije slučajno, time se razara naš nacionalni identitet. To nas vodi ka zaključku o ‘slučajnoj tvorevini’ o čemu je pričao Milanović, što Hrvatska nažalost za neke jest,“ kategoričan je bio Hasanbegović.

Što se tiče parlamentarnog kluba s Brunom Esih i generalom Glasnovićem, izrazio je uvjerenje da će nakon ljetne stanke u saborski život unijeti novu dinamiku.

“Napadi na HOS nacionalni su mazohizam”

Paradoksalnima je nazvao tvrdnje o 1945. kao temelju današnje Hrvatske. Da je 1945. godine stvorena Hrvatska, onda nam 1990. ne bi bila potrebna – logičan je Hasanbegović:

“Mimo volje hrvatskog naroda 1945. godine je uspostavljena jugoslavenska država i komunizam. ’90. je srušena Jugoslavija, pao je komunizam, a hrvatska država je nastala nasuprot toj drtžavi. Svaka jugoslavenska država negacija je hrvatske države! Ne znam je li to jasno Kristini Ikić-Baniček, ali to nije ni bitno!“

Komentirao je i susret HOS-ovaca s ministrom uprave Lovrom Kuščevićem zbog ploče u Jasenovcu i znaka koji sadržava pozdrav ‘Za dom – spremni’.

“Tu treba prekinuti svaku raspravu! Riječ je o obilježju ratne postrojbe u sastavu HV-a. Pod zastavom HOS-a ginuli su najbolji sinovi hrvatskog naroda, utkali su u temelje ove države simboliku pod kojom su ginuli i koja je i formalno legalizirana na način da su udruge HOS-a i njihov grb prošli svu zakonsku proceduru. Raspravljati o tome treba li postojati ploča poginulim dragovoljcima je više od poniženja tih žrtava, svih onih koji su ostali iza njih… To je vrsta nedopustivog nacionalnog mazohizma,“ zaključio je dr. Zlatko Hasanbegović svoj nastup u emisiji.

Ovo je bila zadnja Bujice prije ljetne stanke. Emisija se na tv-ekrane vraća u rujnu, kada će još dvije lokalne televizije, pored sadašnjih 10 preuzimati popularni show.

Emisiju pogledajte u cijelosti:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.