(VIDEO) Jelenić najavio rad na slučaju nakon rekonstrukcije nestalog spisa: Ravna li se DORH prema objavama Nacionala?

Foto: snimka zaslona

U emisiji HRT-a “Intervju tjedna” gostovao je Dražen Jelenić, glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske. Odgovarao je na pitanja vezana uz aferu Agrokor, posjet Državnog ovjetnika Ruske federacije i predstavnika Sberbanke, izgubljenom spisu u slučaju ‘Elitna prostitucija’, zahtjevima vukovarskog prosvjeda, istrazi u Uljaniku…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Orao i dalje leti, a drugo je bacaju li i u kojoj mjeri muhe pred nas, rekao je glavni državni odvjetik Dražen Jelenić. Moto USKOK-a “Orao ne lovi muhe” Jelenić je ranije već koristio. Ustvrdio je da nema pritisaka na rad DORH-a nema, jer je svima jasno da to neće proći. “Radimo posao na temelju zakona i utvrđenih činjenica, bez obzira na to o kome se radilo”, rekao je.

Komentirajući reakcije gradonačelnika Zagreba Milana Bandića kao optuženika, u kojima tvrdi da je apsolutno bezbrižan, rekao je da bi od optuženika koji se izjasnio da nije kriv iluzorno bilo očekivati da kaže da se boji onoga što će biti.

Na tvrdnju Jasmine Popović da kada optužnice padaju, javnost percipira da institucije ne rade svoj posao, Jelenić je rekao: “Optužnice ne padaju, nego prolaze. Većina optuženih bude i osuđena, ako govorimo statistički i prema zadovoljstvu državnog odvjetnika koji vidi rezultate svojega rada. Mi govorimo o 2-2,5% optužnica koje budu vraćene na dopunu. Ima optužnica koje ne završe optužujućim presudama, ovisno o vrsti kriminaliteta. Nisu ista kaznena djela razbojništva i složenih gospodarskih kriminaliteta, korupcije, ratnih zločina. Ali i u tim predmetima postotak osuđujućih osuda je na zavidnoj razini. Sve preko 80% osuđujućih presuda je jako dobar rezultat. Državni odvjetnik ne smije biti ziheraš, mora ući u profesionalni rizik i svojom umješnošću dovesti do toga da optužena osoba bude osuđena”, objasnio je Jelenić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za bivšeg državnog odvjetnika Dinka Cvitana, a koji je sada jedan od zamjenika, rekao je da sada radi na koordinaciji rada u dijelu rada na predmetu Agrokor. Podsjetio je da, sukladno zakonu o državnom odvjetništvu, svaki bivši državni odvjetnik nastavlja rad u tom državnom odvjetništvu kao zamjenik.

Dolazak ruskog glavnog državnog odvjetnika Juria J. Čaike nastavak je dobre suradnje s generalnim tužiteljstvom Ruske Federacije. Kazao je to odgovarajući na pitanje o sastancima s ruskim predstavnicima u zadnjih mjesec dana.

Objasnio je da je u okviru programa suradnje potpisanog 2017. u Sočiju dogovoreno da se održe dva radna sastanka svake godine. Na sastanku nije spomenut Agrokor, a prioritet je dan uporabi modenih tehnologija u radu državnih odvjetništava. Bilo je riječi o institutu europskog javnog tužitelja i mogućim problemima u međunarodnoj pravnoj pomoći s trećim zemljama, a u njih ulazi i Ruska Federacija, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Savjetnik predsjednika Uprave Sberbanka Maksim Poletaev i i predstavnik Sberbanka Sergej Volk iskoristili su, kao podnositelji prijave u predmetu Agrokor, svoje pravo da dođu i informiraju se u onome dijelu u kojem mogu znati u kojem pravcu i što se radu po njihovoj prijavi, objasnio je njihov dolazak u zgradu Državnog odvjetništva 9. listopada. “Istraga je u tijeku, sada već godinu dana. Bio sam preoptimisičan s njezinim završetkom”, rekao je, “jer nije bilo lako naći odgovarajućeg vještaka. Vještak mora biti stručna osoba, bilo da se radi o prvanoj ili fizičkoj osobi, jer se radi o kompleksnoj situaciji vezano uz reviziju i transakcije koje su kroz takav veliki koncern u tih 10 godina prošle, te osoba koja ni na koji način nije bila povezana s dosadašnjim poslovanjem koncerna Agrokor.”

Ustvrdio je da DORH nije stopirao uvid u kredite HBOR-a. Povjerenica za informiranje je rekla, a Visoki upravni sud je potvrdio da to treba biti dostupno javnosti. Ona osoba koja je to zahtijevala, uvid u kredite je dobila. Odluka DORH-a da podnese izvanredni pravni lijek protiv odluke Upravnog suda nije stopirala niti je na bilo koji način utjecala na ostvarivanje tog prava, ali mi mislimo da je takvom odlukom povrijeđen zakon i da bankarska tajna ima prednost u odnosu na one podatke koji se mogu dobiti primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama. Vrhovni sud će o tome donijeti odluku, koja će biti putokaz svima nama ubuduće, kazao je Jelenić.

Potvrdio je da je rekonstrukcija u predmetu “Elitna prostitucija” gotova u mjeri u kojoj je mogla biti. DORH sada ima sliku o tome na što se točno taj spis odnosio i što je u njemu bilo. Od Županijskog suda u Zagrebu te od policije zatražili su da im dostave sve dokumente koji su trebali biti u predmetu. “Predmet treba proučiti i donijeti odluku, i to u dva pravca – jedan vezan uz problematiku odavanja službene tajne, a s druge strane utvrditi je li, a već se sada vidi da nije, vezano za taj spis sve rađeno sukladno pravilima o unutarnjem poslovanju. Zatim ćemo donijeti zaključak radi li se tu o nemaru ili o nekom obliku odgovornosti. Ako se radi o državnoodvjetničkoj upravi, odgovornost trebaju podnijeti oni koji su bili odgovorni u to vrijeme”, odgovorio je na pitanje je li odgovoran glavni državni odvjetnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ravna li se DORH prema objavama Nacionala? Nacional je objavio dio spisa koji stoji u njihovoj ladici od 2011., i oni onda sada na temelju toga odlučuju hoće li pokrenuti istragu ili neće, pa se postavlja pitanje gdje su bili do sada?

Objasnio je da za rad državnoodvjetničke uprave odgovara neposredan čelnik, a glavni državni odvjetnik je čelnik Državnog odvjetništva RH, ne i ostalih državnih odvjetništava.

Ponovno je istaknuo da niti u jednom predmetu, pa tako ni u “predmetu Uljanik” DORH ne štiti pljačku niti bilo koga. “Što se tiče Uljanika, problem je kompleksan jer se ne govori o Uljaniku danas, nego o trgovačkom društvu koje posluje desetke godina, gdje je jako puno financijskih transakcija. Zato je u okviru Ministarstva unutarnjih poslova osnovana posebna policijska radna skupina koja zajedno s nadležnim državnim odvjetništvom prikuplja činjenice i podatke. Ako otkrije počinitelja, državno odvjetništvo poduzet će sve da odgovorni budu privedeni pravdi.”

Komentirajući prosvjed u Vukovaru rekao je da su državna odvjetništa od Domovinskog rata do donas pokrenula postupke za više od 3500 osoba. “Njih više od 1400 je presuđeno, trenutačno ima optužnica protiv više od 600 osoba koje su još na sudovima.” Smatra da nije osobno prozvan samo zato jer je kratko na ovoj dužnosti. “Uvjetno sam osobno prozvan jer sam za zamjenika uzeo bivšeg državnog odvjetnika i njegovog prethodnika. Sa skupa u Vukovaru čulo se niz poruka, niz svjedočenja, a ta su svjedočenja i od ranje uzeta u obzir u radu državnog odvjetništva. Ti ratni zločini su u nekoj fazi procesuiranja. Činjenica je da bi za još bolji rad državnog odvjetništva bilo od značaja koncentracija tog rada na 4 specijalizirana odvjetništva, ali meni ni ideja specijaliziranog državnog odvjetništva, nešto poput USKOK-a, nije ona koju bi trebalo apriori odbaciti, jer tada bi na jednom mjestu dobili iskustvo, ekspertizu, profesionalnost. Čini mi se da bi upravljanje procesima koji se odnose na rad na predmetnima ratnih zločina bilo još bolje. To nije pristisak na rad državnog odvjetništva, nego podsjećanje na to da uvijek postoji prostor da radimo još bolje”, zaključio je Jelenić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žao mu je da prijave protiv referendumskih inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj nisu puštene državnom tijelu koje se bavilo provjerom potpisa i koje zasigurno ima više informacija nego HNS što se dogodilo i što je utvrđeno. “Najkvalitetnije podatke ima Povjerenstvo i Ministarstvo uprave i ne vidim razloga zašto ono ne bi o sumnji na počinjenje kaznenog djela dostavilo državnom odvjetništvu”, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.