(VIDEO) Kraus kod Stankovića: ‘Neki mladi ‘ustaštvo’ doživljavaju kao ‘punk’, situacija je postala ksenofobna od kampanje Grabar-Kitarović’

Foto: snimka zaslona

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus bio je gost emisije “Nedjeljom u dva”. Obilježavanje zločina u Jasenovcu, odnos države prema antifašizmu i položaj Židova u Hrvatskoj bile su neke od tema. Na početku emisije Ognjen Kraus rekao je da je zadovoljan današnjom komemoracijom u Jasenovcu i onim što je na njoj rečeno, ali je razočaran malim brojem ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također smatra kako bi o Jasenovcu trebalo više educirati mlade, ali i odrasle ljude koji o tome nisu učili u školi jer, kako je kazao “u udžbenicima iz devedesetih NDH nije bila prikazivana kao zločinačka tvorevina”. “Treba reći istinu o Jasenovcu, ona se zna. U njemu je ubijeno više od 80 tisuća ljudi, od toga više od 20 tisuća djece – po rasnim zakonima NDH. Hrvatska treba učiniti isto što i Njemačka, donijeti zakone koji se trebaju provoditi. Treba napraviti katarzu i očistiti povijest. Razlika je kad se zločin dogodi prema rasnim zakonima kao u NDH i kad se u to uključe djeca”, kazao je Kraus.

Smatra da NDH i Jugoslavija nisu isti sustavi. “Pod krinkom totalitarnih sustava izjednačavaju se NDH i Jugoslavija, što je pogreška. Nikad se ne govori o zločinima u NDH da se ne spominju totalitarni sustavi”, rekao je. Tako je komentirao i činjenicu da danas neki mladi ‘ustaštvo’ doživljavaju kao ‘punk’, tj. pobunu protiv sustava. “To je zato što o tome nisu učili, a protiv toga nema ni represije”, kazao je. U prilog tome spomenuo je i odluku Vijeća za suočavanje s prošlošću.

Ognjen Kraus, koji je profesionalno liječnik urolog i kome povijest nije prioritet – kazao je kako se treba “okrenuti budućnosti, ali treba priznati i poštovati ono što je bilo”. “Morate znati da većina ljudi koja je u logorima proživjela strahote nikad nije dobila nikakvu odštetu, a ustaše koji su se vratili dobili su mirovinu”, dodao je. Kazao je i kako se za vrijeme Jugoslavije, između 1948. i 1952., polovina Židova koji su preživjeli – morala odreći državljanstva i imovine, nakon čega im je imovina oduzeta, pa je vraćena pa onda opet oduzeta. Govoreći o povratu imovine danas, kazao je kako Hrvatska nije nasljednica NDH, a zakon je najrigorozniji prema preživjelim Židovima od kojih su ostali “ostaci ostataka” – “od 25 tisuća Židova u Hrvatskoj je preživjelo njih malo manje od 4 tisuće”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Situacija u Hrvatskoj je gora i postala je ksenofobna početkom kampanje Kolinde Grabar-Kitarović i Tomislava Karamarka”, kazao je Kraus. Naveo je kao primjer postrojavanja stranke i Dražena Keleminca i “prosvjed u Savskoj protiv Mirjane Rakić”. Složio se da desnica jača diljem Europe, a to je trebalo zaustaviti jasnom reakcijom. “Pokušava se u ovom momentu nešto napraviti i to pozdravljam, ali postoji strah starije generacije koja je već to prošla”, dodao je.

Sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem relativno dobro surađuje. Sve je dobro počelo Muzejom tolerancije, ali smatra da bi u Zagrebu trebao postojati spomenik žrtvama NDH – Romima, Srbima, Židovima i Hrvatima koji su imali drukčije mišljenje, kao i muzej žrtava holokausta. Netočnom je nazvao informaciju da se protivi izgradnji sinagoge na mjestu gdje je bila stara sinagoga. “Naš je plan unutar centra napraviti manju ‘memorijalnu sinagogu’, jer je Židova ostalo malo i sinagoga kakva je bila nije racionalno rješenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.