(VIDEO) Ministar Kujundžić o imovinskoj kartici: ‘Potkrala mi se pogreška’

Foto: Snimka zaslona

Ministar Milan Kujundžić u Dnevniku HRT-a komentirao je zašto je jučer podnio novu imovinsku karticu – kaže da je malo komplicirano ispuniti ju i potkrala mu se pogreška, no u sadržajnom smislu u njoj je sve isto kao što je bilo jučer i prije mjesec dana, no u formalnom smislu je, u dogovoru s povjerenstvom, napravio mali ispravak.

Na pitanje zašto podaci u imovinskoj kartici nisu odgovarali stvarnim vrijednostima, ministar kaže da je u sadržajnom smislu sve isto – iste nekretnine na istome mjestu.

“Ovo formalno što mi se potkralo, to se ispričavam, to je u sadržajnom smislu i pozivam sve institucije da provjere koliko smo zarađivali ja i moja žena i što smo se kupili”, rekao je.

Smatra da je dobro da mediji, javnost i političari prozivaju svakoga, ne samo javne osobe, što imaju, kako su kupili, koliko su zaradili i koliko su platili poreza državi.

“U zadnjih 10 godina moja supruga i ja iz plaća smo zaradili oko 5 milijuna kuna i toliko isto platili državi. Iz toga smo kupili nekretnine u vrijednosti od oko 295.000 €, od čega je i sada u kreditu 140.000€”, rekao je Kujundžić.

Ministar i supruga su imali i privatnu polikliniku, Kujundžić kaže da “oni cijeli život rade od jutra do sutra. ’94. kada su se drugi borili s privatizacijom i okupacijom vlasništva, oni su svojim novcima otvorili u privatnoj, iznajmljenoj kući svoju prvu ordinaciju, a ’96. i polikliniku”. Dodao je da je njegova supruga 2007. otvorila građevinsku firmu koja je radila do “užasne građevne krize u svijetu” 2010.

“Poliklinika je zatvorena posljednje 3 godine”, rekao je.

Na pitanje kada je napravljena bankarska procjena nekretnine na Markuševcu, za koju u njegovoj imovinskoj kartici piše da vrijedi 900.000 kn, a prema medijskim izvještajima procjena banke je bila da vrijedi 2 milijuna kn, ministar je rekao da procjene banke nije detaljno gledao jer mu je stručnjak za nekretnine u tom trenutku rekao da ne vrijedi više od 900.000 kn. Poručio je svima koji govore da vrijedi 300.000 €, da ako mu netko da 300.000, on će dati nagradu od 50.000 ako se proda za te novce. Dodao je da su jedno procjene kroz medije, a drugo je stvarno stanje tržišta.

“Supruga je dizala kredite, tako da ja papire nisam ni gledao”, rekao je.

Odgovarajući na pitanje je li tu nekretninu kupio od bivše suprugine građevinske firme prije nego što je završila u blokadi, ministar je rekao da im je netko 2010. dao i 50.000 € za tu nekretninu, oni bi ju prodali, ovako su ju kupili za 100.000 €. Dodao je da se radi o stvarnome stanju nekretnine u tome trenutku.

Za kupnju kuće u Maksimiru naveo je da je posudio 40.000 € od prijatelja, njegovo ime je poznato Povjerenstvu za sukob interesa, ministar kaže da je riječ o njegovom starom prijatelju iz studentskih dana, novce će mu vratiti kada prodaju ili kuću u Markuševcu ili apartman u Novalji.

Poziva institucije da izlistaju sve njegove i suprugine zarade.

Podcijenjena kuća kupljena je od propale građevinske tvrtke njegove supruge

Kada je stupio na dužnost ministra, kuću u novogradnji od 131 kvadrat zatvorenog stambenog prostora, s dvije velike terase, dvije garaže i ogromnim vrtom, prijavio je na samo 120.000 eura.

Kuću u Markuševcu ministar zdravstva Milan Kujundžić i supruga su 2010. za 100.000 eura otkupili od tvrtke Zidni vrt d.o.o., u vlasništvu ministrove supruge Tatjane Kujundžić. Danas likvidirana tvrtka bavila se izgradnjom stambenih i poslovnih prostora, a jednu od nekretnina, kao direktorica i vlasnica tvrtke, Tatjana Kujundžić prodala je suprugu i sebi.

> Kujundžić razgovarao s Plenkovićem oko imovine i slučaja s imovinskom karticom: “Nije bilo riječi o ostavci’

> (VIDEO) Novaković: ‘Ako dođe do dublje provjere, Kujundžić će morati reći od koga je posudio novac’

Godinu dana nakon ove transakcije, račun tvrtke je blokiran, a Tatjana Kujundžić tri godine ne podnosi financijska izvješća za svoju tvrtku. Zidni vrt zato je likvidiran 2014. godine.

Iz ugovora o kupoprodaji, prema Telegramu, jasno se vidi kako je prodavatelj tvrtka Zidni vrt koju zastupa Tatjana Kujundžić, a kupci su Tatjana i Milan Kujundžić kao privatne osobe. Vrijednost kuće navedena je kao 100.000 eura, s uključenim PDV-om. Kako bi mogli realizirati otkup kuće, Kujundžići u isto vrijeme podižu stambeni kredit u PBZ-u, koji glasi na suprugu, s ministrom kao solidarnim dužnikom.

Prema ugovoru o kreditiranju, vještaci PBZ-a istu su kuću u tom trenutku procijenili drastično drugačije: 2,3 milijuna kuna, odnosno 316 tisuća eura. Kupoprodajni ugovor sklopljen je 30. kolovoza 2010., a ugovor s bankom dva tjedna kasnije, 15.9.2010.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Dakle, u trenutku kada su iz vlastite tvrtke kupovali kuću za 100 tisuća eura, obitelj Kujundžić uzima kredit za koju vještaci PBZ-a tu istu nekretninu procjenjuju na gotovo tri puta viši iznos.

Pitanje stvarne tržišne vrijednosti nekretnine u trenutku kupoprodaje iznimno je važno. Izvlačenje imovine iz tvrtke ispod tržišne cijene za sobom povlači ozbiljno kršenje zakona. Jedna iskusna hrvatska poreznica ovaj je tjedan to pojednostavila ovako: ‘Ako pravna osoba prodaje nekretninu po cijeni koja je niža od tržišne onda je ostvarila gubitak. To pak znači da nije platila porez na dobit jer je dakle dobit prikazana kao gubitak. Pri takvoj prodaji tvrtka je trebala platiti i PDV. U svakom slučaju kupoprodajom ispod cijene, država je oštećena za iznos poreza na dobit i PDV-a’. Eventualna prodaja imovine tvrtke ispod tržišne cijene za sobom bi, između ostalog, povlačila i ozbiljna kaznena djela.

Tko je Milan Kujundžić?

Rođen je 27. travnja 1957. godine u mjestu Ivanbegovina kraj Imotskog gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1982. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te je 1988. obranio magisterij. Specijalistički ispit iz Interne medicine položio je 1989.

Doktorsku disertaciju obranio je 1992. te je sljedeće godine otišao na postodoktorsku disertaciju u Oklahomu.

Od 1990. pa do 2004. obnašao je funkciju glavnog tajnika Hrvatskoga liječničkog sindikata. Od 1996. do 2016. bio je šef Zavoda za hepatogastroenterologiju, radio je u Internoj klinici u KB Dubravi.

Autor je i više desetaka radova objavljenih u svjetskim časopisima, zatim više domaćih i međunarodnih udžbenika te prevoditelj s engleskog na hrvatski jezik. Od 2006. do 2012. bio je ravnatelj KB Dubrave, prenosi RTL.

“U podne sam obranio magisterij, a već u pet sati sjeo sam u autobus za Njemačku kako bih ujutro u šest bio na baušteli u Aachenu”, rekao je kada je obranio magisterij na medicini 1988. godine.

Radi i kao redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Mostaru, Farmaceutsko-biokemijskom te Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i pomoćnik ministra zdravstva RH 2004.

Kandidirao se i za predsjednika RH 2014. Kandidaturu je objavio uz zvuke pjesme “Stina pradidova” i poručio kako “želi ljudima vratiti nadu”.

Sporna pozajmica od 40 tisuća eura

U Kujundžićevoj imovinskoj kartici iz prosinca 2019. godine navedeno je kako je kuća kupljena novčanom pozajmicom i bankovnim kreditom, ali nije preciziran iznos pozajmice niti od koga je posudio taj novac.

“Mislim da je dobro što se interesirate što su ljudi kupili i kako. Ja sam u dva objašnjenja već sve rekao, a sada ću ponovno. Moja žena i ja prije deset godina kupili smo kuću u Markuševcu”, kazao je ministar zdravstva Milan Kujundžić novinarima ispred Banskih dvora.

Sporna je i pozajmica od 40 tisuća eura koji Kujundžić nije naveo u kartici. Kasnije je objasnio da je novac posudio od kolege iz studentskih dana, no zašto to nije naveo u kartici? Je li dužan navesti pozajmicu i od koga je novac posudio?

“Dužnosnik je definitivno dužan pozajmicu staviti u karticu. To je određeni dug. Što se tiče osobe, administrativna provjera dopušta da se stavi fizička osoba kao takva, da ima obavezu prema fizičkoj osobi. Kada dođe do redovne dublje provjere kartice, ne samo administrativne, onda Povjerenstvo može tražiti i podatke o osobi, odnosno tko je ta osoba od koje je dužnosnik posudio novac”, rekla je predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković u Intervjuu tjedna Media servisa.

Izvor: narod.hr/HRT