Predsjednik Republike Zoran Milanović za prvo putovanje u inozemstvo odabrao je Sloveniju. U Otočcu ob Krki sastao se s kolegom Borutom Pahorom, koji je jučer za mandatara nove vlade predložio Janeza Janšu. Kakvi su hrvatsko-slovenski odnosi danas? Mogu li biti bolji? Kako nakon gotovo 30 godina riješiti pitanje granice, nakon kompromitirane arbitraže? U novoj političkoj slagalici – može li se granica riješiti bilateralno?
O tome su u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova; Joško Klisović, SDP; Žarko Puhovski, politički analitičar; Robert Botteri, kreativni direktor Mladine; i Danilo Latin, savudrijski ribar.
Metelko-Zgombić: Izjave Slovenije su neodgovorne i neprimjerene
Metelko-Zgombić rekla je da s ovom slovenskom vladom nisu uspjeli ostvariti pravi dijalog, iako su s hrvatske strane ustrajno dolazili pozivi na dijalog i zajedničko rješavanje pitanja granice.
“Sad ćemo vidjeti kako će se situacija dalje odvijati i što će biti s novom slovenskom vladom”, rekla je.
Komentirala je kritike iz Slovenije na račun Hrvatske oko koronavirusa.
“Takve izjave su neodgovorne i neprimjerene. Hrvatska vrlo brine i provodi potrebne mjere na granici i u Republici Hrvatskoj”, poručila je, dodajući da se vidi da imamo tradiciju Andrije Štampara.
Botteri je rekao da je epidemija koronavirusa preozbiljna stvar da bi se nadmudrivali, već bi obje države trebale surađivati, kao i u drugim stvarima.
Klisović je rekao da je Milanović odabirom Slovenije za svoj prvi posjet poslao jasnu poruku susjednoj zemlji koja je jako važna Hrvatskoj.
“Očigledno je želio poslati novu poruku i to državi s kojom misli, kao i ja, da trebamo graditi puno bolje odnose nego što imamo, s kojom trebamo graditi ne samo partnerstvo, nego i političko savezništvo”, rekao je Klisović.
Klisović je rekao da Pahor i Milanović imaju dobre osobne odnose, ali da će Milanović uvijek staviti državne interese prije bilo kojih drugih odnosa. Dobar odnos bit će investicija u izgradnju novog, pozitivnog ozračja, smatra.
Puhovski: Hrvatska ima puno ozbiljnijih problema kao što je nuklearka
Puhovski je pitanje granice nazvao “burom u čaši slane vode”, potpuno besmislenim problemom.
“Čak i u odnosu na Sloveniju Hrvatska ima puno ozbiljnijih problema kao što je nuklearka, pa i još uvijek repovi Ljubljanske banke.”, rekao je Puhovski. Smatra da je prvi akt predsjednika trebao biti odlazak u Austriju ili Italiju preko Slovenije.
“Predsjednik je došao potpuno nepripremljen, on uopće nije znao što se događa na granici”, rekao je Puhovski.
Klisović je odbacio tvrdnju o Milanovićevoj nepripremljenosti te poručio da su poruke predsjednika Republike Hrvatske dobro odjeknule u hrvatskoj i slovenskoj javnosti. Metelko-Zgombić rekla je da je Ljubljanska banka otvoreno pitanje koje je djelomično riješeno, ostao je veliki iznos prenesene devizne štednje građana. Što se tiče nuklearne elektrane Krško, smatra da nije riječ o velikom otvorenom problemu.
“Imamo međudržavno povjerenstvo koje dobro funkcionira. Ostaje otvoreno na koji ćemo način trajno riješiti nuklearni otpad, ali za to još imamo vremena, to je proces koji traje i za to će se sigurno naći rješenje”, kaže Metelko-Zgombić.
Kako će se Janša odnositi prema Hrvatskoj? Botteri je rekao da je čitao tekst iz Mladine iz 2000. o tome kako je Janša kao tadašnji ministar obrane predložio da slovenski specijalci zauzmu lijevi brijeg rijeke Dragonje (Latin ga je ispravio rekavši da se radilo o lijevoj obali kanala Sveti Odorik).
“Koliko ga poznajem, znam da je vrlo pragmatičan političar i da često zna upotrijebiti to nacionalističko oruđe da bi dosegnuo neki svoj politički cilj”, rekao je Botteri, podsjetivši da je Janša svojim zahtjevima minirao odluku da se ide na arbitražu.
Ribari na kućne adrese dobivaju kazne
Latin je rekao da ribari na kućne adrese dobivaju kazne.
“Hrvatska policija nas prati dok se nalazimo u takozvanom spornom području. Kad slovenska policija dolazi prema nama, ona se fizički postavlja između slovenskog glisera i hrvatske ribarice i sprječava fizički kontakt, rekao je Latin.
Metelko-Zgombić rekla je da su poslali čvrsti javni poziv da Slovenija prestane s takvim kažnjavanjem te je podsjetila da je Sud EU-a rekao da sporna arbitražna presuda nije provedena.
“Mi stvarno očekujemo od slovenske strane da pažljivo pročita sadržaj te presude i da se počne ponašati u skladu s tim”, rekla je Metelko-Zgombić. Kaže da hrvatska policija štiti hrvatske ribare i procesuira slovenske.
Ulazak u Schengen
Naglasila je da pitanje granice ne bi trebalo opterećivati ni ljude koji žive uz granicu ni dvije države koje imaju povijest bez sukobljavanja.
“Naš ulazak u Schengen bi upravo još dodatno olakšao ovu situaciju. Ta granica će postati unutarnja granica koja će biti manje važna i mislim da bi našli rješenje upravo našim ulaskom u Schengen”, rekla je Metelko-Zgombić. Poručila je da je povijest pokazala da ucjene ni blokade ne vode ničemu, već samo štete.
Klisović smatra da su dva moguća rješenja. Jedno je da se stvari ostave kakve jesu i da se sve važne stvari definiraju bilateralnim ugovorima, što je najkomotnije političarima, kaže Klisović, dodajući da neke države EU-a imaju otvorena granična pitanja pa su unatoč tome prijateljske i njihovi građani to ne registriraju. Drugi način je da kao ozbiljne prijateljske države sjednemo za stol i dogovorimo se.
Puhovski je rekao da je odluka o arbitraži zapravo u najmanju ruku nije loša po Hrvatsku te da Hrvatska u Schengenu nikome ne odgovara više nego Sloveniji.
“Dovodimo se u situaciju da budemo opće mjesto smijeha u Europskoj uniji”, rekao je Puhovski, dodajući da takve stvari ove dvije države dovode na loš glas.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
