(VIDEO) Mitrikeski u Petom danu poučio Lanu Bobić o mirnoj reintegraciji Podunavlja: ‘Nije išlo tako glatko kako Vi predstavljate’

Foto: Snimka zaslona

Teme HRT-ove emisije Peti dan u petak bile su nadriliječništvo zastupnika Pernara te uspješnost mirne reintegracije Podunavlja. Gosti emisije bili su Aleksandar Musić, Marija Selak, Petar Tomev Mitrikeski i Lana Bobić.

Na samom početku, gosti u studiju su se složili kako nadriliječništvo može biti izrazito opasno.

Aleksandar Musić: Nadriliječnici su ljudi bez srama i znanja

Politolog Aleksandar Musić istaknuo je da je nadriliječništvo “iskorištavanje ljudi koji boluju od teških bolesti i koji su voljni potražiti bilo kakvu pomoć, uključujući i onu nadriliječnika.”

Za karakter ljudi koji se bave tim poslom izjavio je da su “zli. To su ljudi bez srama i znanja. Bestidno daju savjete ljudima koji nemaju drugog izlaza.”

Marija Selak: Pernarov uspjeh rezultat je licemjerne politike ostalih aktera

Filozofkinja Selak naglasila je da prije svega treba promatrati razloge Pernarova uspjeha. Ima oko 300 000 pratitelja na Facebooku, od kojih su neki posebno bili aktivni u napadanju psihijatra (Hermana Vukušića op.a.) koji je kritizirao Pernarove zdravstvene savjete.

>Psihijatar koji je javno prozvao Pernara: ‘Ni rat se ne može usporediti s mržnjom Pernarovih pristaša’

“Rezultat njegova uspjeha je licemjerna politika ostalih aktera”, smatra Selakova, a političari koji ga sada kritiziraju “žele profitirati na njemu i skupiti jeftine političke bodove.”

Istaknula je da Pernara ne možemo smatrati nadriliječnikom, obzirom da se on ne predstavlja kao liječnik, ali na “vlastitu odgovornost preuzimamo njegove savjete”.

Iako treba biti kritičan prema njegovim objavama. Depresija je ozbiljna bolest, a Pernar namjerno “brka kolokvijalno značenje depresije sa ozbiljnim stanjem i bolešću”, ističe Marija Selak. Osobito zato, jer je porast ljudi koji boluju od depresije u zadnje vrijeme u porastu, a on zanemaruje “kliničku dijagnozu i preporuča šetnje šumom”.

“Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije zadnjih 10 godina, depresija je porasla 18% u odnosu na prethodno razdoblje.”, izjavila je Selakova.

Smatra da Pernar kritikama farmaceutske industrije stječe sljedbenike, a s druge strane potiče suplemente, poput vitamina C koje proizvode te iste industrije.

Zdraviji život i navike mogu biti prevencija, ali ne i suplementi koje on promovira. No, mnoštvo ljudi ga prati jer su “razočarani u sustav.”, zaključila je Selakova.

Petar Tomev Mitrikeski: Praznovjerje se pretvara u znanost

Genetičar Mitrikeski objasnio je nekoliko razloga zašto dolazi do pojave “alternativne medicine ili pseudo medicine”.

Naveo je razinu obrazovanja, porast anti znanstvenih kretanja i new age misticizma, nedovoljnu kritičnost medija, teorije zavjere farmaceutske industrije, manjak povjerenja u liječnike, skupo zdravstveno osiguranje koje tjera ljude da potraže alternativna rješenja (osobito u Americi) te zbog straha od nuspojava lijekova.

Zbog spomenutog se događa da se “praznovjerje pretvara u znanost” te naglašava da ne postoji dokaz da je alternativna medicina doista djelotvorna.

Lana Bobić: Zbog straha od stigmatizacije, depresivni ljudi ne žele potražiti pomoć

Teologinja Bobić misli da brojni ljudi koji boluju od depresije ne žele potražiti pomoć, jer se boje stigmatizacije društva.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

“Pernarovi savjeti mogu podići kvalitetu života, ali uz terapiju.”, smatra Bobićeva, kao i da je opasno što ljudi koji nemaju prikladnu “medicinsku naobrazbu, daju savjete, čime mogu ugroziti i zdravlje i živote ljudi.”

Marija Selak: Autogeni i motivacijski treneri su u modi

Marija Selak nadovezala se da jednako tako i “motivacijski govornici traže žrtve”, osobito one dubljeg džepa koji si to mogu priuštiti. Tzv. autogeni treneri su postali “pomodni, iz razloga što ljudi imaju veliku neravnotežu duhovne i tjelesne egzistencije.”.

Ljudi misle da s novcem mogu sve kupiti, duhovni mir, zdravi život pa je tako i zdrava, eko hrana postala predmet profita. Bilo bi logično da “štetna hrana ne može ulaziti na tržište”, ističe Selakova. Ljudi se okreću takvim motivacijskim zajednicama, jer zbog načina života “nemaju prijatelje, povjerenje i one pojedinim ljudima pomognu i otvore horizonte.”

Mirna reintegracija Podunavlja

Gosti su se složili da je mirna reintegracija veliki uspjeh, ali i kompleksan te nedovršen.

Lana Bobić: Političari od podjela imaju korist

Lana Bobić kaže da se “jednostavnije provodi reintegracija teritorija, nego ljudi”. Smatra da se previše pažnje pridodaje vojno redarstvenim akcijama Oluji i Bljesku, a premalo reintegraciji koja je veći uspjeh. Misli da su mnogi htjeli kompromitirati reintegraciju te nakon uspjeha vojno redarstvenih akcija na isti način vratiti i Podunavlje. Prema njezinom mišljenju važnu ulogu u procesu reintegracije odigrao je američki general Klein kao i civilno društvo i mirovni aktivisti.

> (VIDEO) Tko je feministica Lana Bobić – nova komentatorica HRT-ove emisije Peti dan

“Ljudi žele miran život, unatoč političarima koji su htjeli kompromitirati proces.”, smatra Bobićeva, no unatoč reintegraciji vlada “velika podijeljenost”. Politički akteri nemaju volje i bojkotiraju ju, jer od političkih podjela imaju korist”, ustvrdila je.

Mitrikeski je upozorio da nije išlo tako glatko kako Lana Bobić predstavlja, jer srpska strana nije željela u Zagrebu potpisat Sporazum, već u Erdutu, tako da je Sporazum o reintegraciji potpisan na 2 mjesta u Zagrebu i Erdutu, a komplicirani odnosi i sukobi oko manjinskih predstavnika nastavili su se i danas.

Marija Selak: Razjedinjenost i huškačka politika

Selakova je za kraj istaknula da društvo mora biti spremno, a trenutno vlada razjedinjenost.

Spomenula je primjer kojem je sama svjedočila kada je pred grupom srpskih učenika sudjelovala na panelu o društvenim podjelama. Neki su Domovinski rat nazvali bratoubilačkim ratom. Na njeno isticanje da postoji razlika agresora i žrtve, srbijanski političar Miodrag Linta se podignuo iz publike te se “na huškački način nije složio s tvrdnjom, ističući krivnju režima Franje Tuđmana za agresiju.”

Selakova je istaknula da su mediji prešutjeli skandal, a politolog Musić se nadovezao te nazvao Lintu “Vučićevim pijunom”.

Iako je reintegracija hvalevrijedan proces, još vladaju velike podjele, zaključili su gosti emisije Peti dan.

Izvor: narod.hr